OPOREZIVANJE DOBITI

1. OPOREZIVANJE DOBITI OPOREZIVANJE DOBITI U REPUBLICI HRVATSKOJ

2. Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit Porez na dobit je: - oblik uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava, - pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st., - “proizvod” 20. st., svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizičkih osoba, sličan je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.

3. Tko snosi teret poreza na dobit? Problem koji se javlja kod oporezivanja dobiti jest odgovor na pitanje tko zapravo snosi teret poreza na dobit: njegovi dioničari, mehanizmom prevaljivanja teret snose potrošači, teret snose i dioničari i potrošači i radnici, ali pritom njihovi udjeli nisu isti i podložni su promjenama, nije bitno tko snosi teret jer se on kao trošak prevaljuje – stoga porez na dobit treba zamijeniti nekim oblikom potrošnih poreza.

4. Porez na dohodak i porez na dobit Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak: teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje počinje dohodak fizičke osobe, javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje. Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema općeprihvaćenog stajališta o tome kako i na koji način to treba učiniti.

5. Porez na dohodak i porez na dobit Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak: teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje počinje dohodak fizičke osobe, javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje. Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema općeprihvaćenog stajališta o tome kako i na koji način to treba učiniti.

6. Karakteristike poreza na dobit Subjekti oporezivanja nisu pojedinci, fizičke osobe, već organizacije, odnosno jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi zajedničkog cilja. Porez na dobit utvrđuje se na osnovi gospodarske djelatnosti društva. Porez na dobit je porez na neto dobit poduzeća u pravilu pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku aktivnost. Obrazloženje za postojanje poreza na dobit treba tražiti u ekonomsko-političkom stajalištu jer je to za fiskus relativno jeftin izvor prikupljanja prihoda, a sa stajališta nositelja političkih odluka preferirani porezni oblik.

7. Obveznik poreza na dobit Nema jedinstvene i općeprihvaćene definicije osobe obveznika poreza na dobit. U svakoj se državi taj problem rješava na način da se u zakonskim propisima odredi tko se smatra obveznikom poreza na dobit. U mnogim se poreznim sustavima razlikuje ograničena od neograničene porezne obveze. Neograničena porezna obveza = ukupna dobit društva koje ima sjedište u tuzemstvu. Ograničena porezna obveza = prihodi društva koje nema sjedište u tuzemstvu ostvareni u tuzemstvu.

8. Kretanje stopa poreza na dobit 1995 – 2009, EU-27 i EU-16 izvor: Eurostat, 2009.

9. Uvođenje poreza na dobit u RH U trenutku osamostaljenja RH materija oporezivanja dobiti - regulirana Zakonom o neposrednim porezima. domaće pravne i fizičke osobe su plaćale porez na dobit po stopi od 35%, dok su strane pravne i fizičke osobe plaćale porez na dobit po stopi od 17,5%.

10. OPOREZIVANJE DOBITI U RH Zakonski okvir • Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06) i Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07) • Izmjene Zakona koje su donesene 2004. godine na snazi su od 01. siječnja 2005. • Olakšice za područja od posebne državne skrbi, brdsko – planinska područja, grad Vukovar i slobodne zone 2005. prenesene su u matične zakone • Nove (druge po redu) izmjene Zakona na snazi su od 01. 01. 2007. godine

11. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT U RH 11 • Bitno za definiranje osobe poreznog obveznika je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i pravni status. • OBVEZNIK JE : • Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident RH koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarenja dobiti, dohotka, prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. • Tuzemna jedinica inozemnog poduzetnika (putem koje poduzetnik nerezident u cijelosti ili djelomično obavlja djelatnosti u Hrvatskoj) • Obveznik je i poduzetnik – fizička osoba (obrtnik, slobodno zanimanje, poljoprivrednik koji vodi poslovne knjige i sl.) i to: • Dobrovoljno - koji podnese zahtjev Poreznoj upravi da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit i voditi knjige sukladno zakonu. • Zakonskim propisima – ostvarenjem jednog od Zakonom propisanih uvjeta.

12. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT U RH 12 • Poduzetnik – fizička osoba koji ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja i s obrtom izjednačenih djelatnosti postaje obveznik poreza na dobit po sili zakonaako zadovoljava jedan od slijedećih kriterija: • Ako je u prethodnom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000 kuna. • Ako je u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000 kuna. • Ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000 kuna. • Ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više od 15 radnika.

13. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT U RH Društva u stečaju su obveznici poreza na dobit od 2005. godine. Društva u likvidaciji podnose prijavu poreza na dobit samo ako je završen proces likvidacije.

14. STATUSNE PROMJENE • SPAJANJE DRUŠTAVA – društva koja prestaju s radom zbog spajanja dostavljaju PU prijavu poreza na dobit od 01. 01. 2007. do dana koji prethodi danu upisa spajanja u trgovački registar. Novo društvo (nastalo spajanjem) podnosi prijavu za razdoblje od dana upisa spajanja u trgovački registar do 31. 12. 2007. • PRIPAJANJE DRUŠTVA – društvo koje se pripaja briše se iz registra poreznih obveznika, podnosi prijavu poreza na dobit od 01. 01. 2007. do dana koji prethodi danu upisa pripajanja. • Društvo kojem se pripojilo podnosi cjelovitu prijavu za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2007.

15. Tko NIJE obveznik poreza na dobit ? • Tijela državne, regionalne i lokalne uprave • Hrvatska narodna banka • Državne ustanove, ustanove lokalne vlasti, neprofitne organizacije, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana, zaklade, fondacije • Otvoreni investicijski fondovi Postaju obveznici poreza na dobit ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu

16. Porezna osnovica i porezna stopa • Osnovica se utvrđuje kao razlika prihoda i rashoda, što predstavlja računovodstvenu dobit/gubitak te se njezinom korekcijom dobiva porezna osnovica • REZIDENT  ukupna dobit ostvarena u RH i inozemstvu • NEREZIDENT  dobit ostvarena u RH • Uključuje i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika

17. Porezna stopa Porez na dobit plaća se po stopi od 20%. Međutim stopa od 20% nije jedina predviđena stopa budući da se raznim poticajima za određena područja ili novoosnovana trgovačka društva, slobodne zone i sl. predviđaju druge porezne stope. Također postoji i stopa od 15% za porez po odbitku.

18. Porez po odbitku 18 • Oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident. • Obveznik je isplatitelj  tuzemni rezident, a porezna osnovica bruto svota naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju (nerezidentu). • Plaća se na : • kamate (osim na kamate isplaćene na robne kredite, kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija, imateljima državnih i korporativnih obveznica, inozemnim pravnim osobama), • autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, • istraživanja tržišta. • usluge poreznog i poslovnog savjetovanja, • revizorske usluge. • Plaća se po stopi od 15 %.

19. Temeljem podataka iz računa dobiti i gubitka dobije seračunovodstvena dobit/ gubitak + Računovodstvena dobit/ gubitak se povećava za porezno nepriznate rashode • Računovodstvena dobit/ gubitak se smanjuje za porezno priznate rashode • Preneseni porezni gubitak - Olakšice, oslobođenja i poticaji ---------------------------------------------------------------------- POREZNA OSNOVICA

20. Porezna osnovica se smanjuje za sljedeće vrste prihoda (smanjenje porezne osnovice): za prihode od dividendi i udjele u dobiti, za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela u dobiti (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashodi, za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima, za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima.

21. Smanjenje dobitka/ povećanje gubitka 21 1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti • Riječ je o obračunatim ili primljenim svotama dividendi i udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu. 2. Nerealizirani dobici • To su prihodi od vrijednosnog usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu. • Ako su u prethodnom razdoblju dionice bile vrijednosno usklađene ispod troška stjecanja, a u tekućoj godini se knjiži prihod od povećanja vrijednosti dionica, na ovaj redni broj upisuje se samo pozitivna razlika.

22. 22 3. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja Unosese prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim razdobljima bila porezno nepriznat rashod. 4. Ranije nepriznat trošak amortizacije Upisuje se iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa. 5. Ukupna svota olakšica Uključuje ukupan iznos državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte, obrazovanje i izobrazbu te olakšice za zapošljavanje.

23. Porezna osnovica se povećava (porezno nepriznati rashodi) za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici) ako su bili iskazani u rashodima, za svotu preplaćene amortizacije (iznad svota propisanih zakonom), za 70% troškova reprezentacije, za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva (izuzimanja) te zaposlenika (za odmor, sport i rekreaciju), uključujući i pripadajući porez na dodanu vrijednost, za skrivene isplate dobiti. za troškove prisilne naplate poreza i drugih davanja, za kazne koje izriče mjerodavno tijelo, za zatezne kamate između povezanih osoba, za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj/radnja. za darovanja veća od onih propisanih zakonom. za kamate koje nisu porezno priznate, za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti.

24. Porezna osnovica se povećava (porezno nepriznati rashodi) 1. Rashodi od nerealiziranih gubitaka Riječ je o rashodima od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici). Poduzetnik je obvezan voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i početnoj vrijednosti, te svim promjenama. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica se ne priznaju. 2. Svota amortizacije iznad propisane svote Svota Am obračunava se nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja po jednom sredstvu prelaze 400.000 kn (uključujući PDV), osim ako sredstvo služi za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. Odnosi se samo na prijevozna sredstva nabavljena tijekom 2005. , 2006. i 2007. godine 24

25. 25 3. 70% troškova reprezentacije • Riječ je o troškovima nastalim u svezi s ugošćivanjem i darovanjem poslovnih partnera. • Obuhvaća i darove sa i bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda (vrijednosti iznad 80,00 s PDV-om; ispod tog iznosa smatraju se troškovima promidžbe i u cijelosti su porezno priznati), te troškove odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor. • RAZLIKUJEMO : • Trošak reprezentacije nastao temeljem ulaznih računa za dobra i usluge. • Trošak reprezentacije nastao uporabom vlastitih proizvoda i robe za potrebe reprezentacije.

26. 26 4. 30% troškova za osobni prijevoz • 30% troškova (PDV uključen) nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim automobilom i drugim sredstvima (brod, zrakoplov, i sl.) ako se po osnovi korištenja ovih sredstava za osobni prijevoz NE UTVRĐUJE plaća • Troškovi osiguranja u cijelosti su porezno priznat rashod. • Troškovi kamata kod vozila u financijskom leasingu smatraju se troškom financiranja i 100% su porezno priznati.

27. 27 5. Izuzimanja • Troškovi koji se odnose na privatni život dioničara i članova trgovačkog društva i skrivene isplate (uključujući PDV) ako ovi troškovi nisu oporezivi porezom na dohodak. • Ako su oporezivi porezom na dohodak, smatra se porezno priznatim troškom  porez na dohodak od kapitala koji se oporezuje stopom od 35% (+ prirez). • Da li će se izuzimanja za potrebe dioničara/ člana društva smatrati dohotkom (a time biti oslobođeno plaćanja poreza na dobit) ili uvećati osnovicu poreza na dobit, ovisi o odluci članova društva/ dioničara.

28. 28 6. Skrivene isplate dobitka i oporezivi manjkovi • Riječ je o smanjenju/ spriječenom povećanju imovine trgovačkog društva koje se temelji na odnosima između članova društva, a nije predviđeno niti uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobitka. Skrivenim isplatama smatraju se: • Davanje određenih koristi dioničaru, članu društva ili s njima povezanim osobama uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu • Plaćanje naknade dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama za dobra ili usluge iznad njihove vrijednosti • Davanje dobara i usluga dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka, odnosno koristi koje je dioničar, član društva ili njima bliska osoba dala društvu • Omogućavanje dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama drugih koristi za koje nema pravne osnove ako je na navedene primitke u novcu ili naravi obračunan porez na dohodak, tada je to porezno priznati trošak za koji se osnovica poreza na dobit ne uvećava.

29. 29 7. Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja • Iskazuje se svota troškova nastalih po osnovi prisilnih naplata poreza i davanja. 8. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe • Kazne koje trgovačkom društvu izriču mjerodavna upravna i sudska tijela. • Odnose se na npr. prometne prekršaje, neizdavanje računa, kazne zbog neplaćanja poreza i sl. • NE obuhvaćaju kazne koje se odnose na odgovornu osobu – zaposlenika, a koje je platilo poduzeće  one predstavljaju dohodak od nesamostalnog rada, podliježu oporezivanju porezom na dohodak i predstavljaju porezno priznat trošak poreza na dobit.

30. 30 9. Zatezne kamate između povezanih osoba obuhvaćaju trošak zateznih kamata proizašlih iz odnosa povezanih osoba • Povezane osobe su: • društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, • ovisno i vladajuće društvo, • društva koncerna, • društva s uzajamnim udjelima, • društva povezana poduzetničkim ugovorima. • Zatezne kamate obračunate od strane povezane osobe za dužnika su porezno nepriznat rashod.

31. 31 10. Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi • Odnose se na povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim i pravnim osobama da nastane/ ne nastane određeni događaj. • U pravilu se na ovom broju ne iskazuje ništa, utvrđuje se tek inspekcijskim nadzorom. • Ako su dane fizičkim osobama, vide se u prijavi poreza na dohodak te se i oporezuju tim porezom.

32. 32 11. Rashodi darivanja iznad dopuštenih • porezno priznat rashod je iznos u visini 2% ukupnog prihoda iz prethodne godine • Darovanjima se smatraju: darovanja u novcu i naravi učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, i druge općekorisne ciljeve. • Tu su i plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba ako su izravno uplaćene na žiro-račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove u kojoj se zahvat obavlja. • Ako je plaćanje izvršeno za zdravstvene potrebe svojih radnika, ono se smatra dohotkom od nesamostalnog rada i oporezuje po toj osnovi, a s aspekta oporezivanja dobiti je porezno priznat trošak  ne odnosi se na zdravstvene potrebe djeteta/ supružnika radnika. • NE ULAZE darovanja s protučinidbom  tad su troškovi promidžbe.

33. 33 Donacije političkim strankama nisu porezno priznat rashod. Ako je poduzeće osnovano tijekom tekuće godine (i nema UP iz prethodne godine), ne mogu koristiti porezno priznata darovanja.

34. 34 12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva • pri čemu se porezno nepriznat rashod odnosi na zajmove primljene od dioničara ili člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava ako su tijekom poreznog razdoblja ti zajmovi premašili četverostruku svotu udjela promatranog dioničara • Iskazuju se isključivo kamate na kredite primljene od dioničara/ članova društva koji nisu tuzemni obveznici poreza na dohodak. • Ako se na ove kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za kamatu umanjenu za plaćeni porez po odbitku. • Udio člana društva i stanje kapitala utvrđuje se za svaki dan u mjesecu za razdoblje korištenja zajma.

35. 35 • Kamate između povezanih osoba - prihod od kamata na dane zajmove između povezanih osoba priznaje se najmanje u visini kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma • Ovu kamatnu stopu određuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti • Ako to nije učinjeno, primjenjuje se eskontna stopa HNBa

36. 13. Rashodi od nerealiziranih gubitaka • rashodi od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici) • Poduzetnik je obvezan voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i početnoj vrijednosti, te svim promjenama • Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica se ne priznaju • Na ovom broju ne iskazuje se gubitak ostvaren od prodaje dionica i udjela ispod troška stjecanja (i porezno se ne priznaju)

37. Amortizacija iznad propisanih stopa • svota amortizacije iznad stopa propisanih zakonom • Zakonom propisana stopa može se maksimalno podvostručiti

38. Svota povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice odnosi se SAMO na obrtnike i pripadnike slobodnih zanimanja koji su 01. 01. kalendarske godine za koju se podnosi porezna prijava iz sustava poreza na dohodak prešli u sustav poreza na dobit

39. Porezni gubitak : • Porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda  osnovica za obračun poreza negativna • Gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u slijedećih pet godina. • Porezni gubitak nadoknađuje se u slijedećem poreznom razdoblju te se osnovica umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma • Ako tijekom roka od 5 godina ne ostvari pozitivnu (oporezivu) poreznu osnovicu, obveznik gubi pravo na odbitak

40. Primjer:PREGLED PRENESENIH POREZNIH GUBITAKA PO GODINAMA

41. OSLOBOĐENJA, OLAKŠICE I POTICAJI

42. Područja posebne državne skrbi • Obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi (osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva) te zapošljavaju više od 5zaposlenika na neodređeno vrijeme, a više od 50% zaposlenika ima prebivalište/ boravište na PPDS

43. Obveznici koji obavljaju djelatnosti poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi te zapošljavaju više od 5zaposlenika na neodređeno vrijeme, a više od 50% zaposlenika ima prebivalište/ boravište na PPDS, do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju plaćaju porez po sniženim stopama

44. BRDSKO PLANINSKA PODRUČJA • Obveznici (osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva) koji zapošljavaju više od 5zaposlenika na neodređeno vrijeme, a više od 50% zaposlenika ima prebivalište/ boravište na brdsko-planinskom ili području PDS • U razdoblju 2008. – 2010. godine plaćaju porez na dobit u visini 75% propisane stope • Od 2011. godine plaćaju porez na dobit u visini važeće propisane stope • Obveznici koji obavljaju djelatnosti poljoprivrede i ribarstva te zapošljavaju više od 5zaposlenika na neodređeno vrijeme, a više od 50% zaposlenika ima prebivalište/ boravište na brdsko-planinskom ili području PDS, do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju plaćaju porez na dobit u visini 75% propisane stope

45. SLOBODNE ZONE • Predviđene su i olakšice za obveznike poreza na dobit koji posluju u slobodnim zonama, kroz plaćanje sniženih stopa poreza na dobit ali od 2014. godine (za Sjeverozapadnu Hrvatsku) te od 2017. godine (za Panonsku i Jadransku Hrvatsku) plaćaju porez u visini propisane porezne stope

46. Državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i znanstveno – istraživačke projekte • Porezne olakšice za • troškove istraživanja i razvoja, • školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika te za • troškove bruto plaća novih zaposlenika koje su ukinute 2006. godine (s obrazloženjem kako je riječ o neizravnim fiskalnim potporama te kako nisu u skladu s pravilima EU) nadomještene su državnim potporama za istraživačko – razvojne projekte te za obrazovanje i izobrazbu

47. Pojmovi: • Opće obrazovanje i izobrazba – omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive kod drugog poduzetnika/ na druga radna područja • Posebno obrazovanje i izobrazba – uključuje obrazovanje i izobrazbu koji su neposredno i ponajprije namijeni sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olakšicu te omogućuje stjecanje kvalifikacija koje nisu uopće ili su samo dijelom prenosive

48. KORISNICI POTPORE jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i sudjeluju u prometu roba i usluga

49. Regionalna državna potpora • Korisnik državne potpore koji ispunjava uvjete za dodjelu regionalne državne potpore može dodatno smanjiti osnovicu za: • 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na području Jadranske i Panonske Hrvatske • 5 postotnih bodova ako djelatnost obavlja na području Sjeverozapadne Hrvatske

50. Korisnik državne potpore može smanjenje porezne osnovice uvećati za 10 postotnih bodova u slučaju da je riječ o radniku u nepovoljnom položaju pod čime se smatra: • Svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom • Svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada • Svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, posebice onaj koji je prethodno prestao raditi radi teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života – ovaj pojam primjenjuje se u razdoblju od 6 mjeseci od njegovog ponovnog zapošljavanja tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava • Svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili stručnu spremu • Svaki dugotrajno nezaposleni radnik (pojam se primjenjuje na radnika u razdoblju od 6 mjeseci nakon njegovog ponovnog zapošljavanja)