Okrugli stol: Fleksibilnost na tržištu rada Zagreb, 3. srpnja 2012.

1. Okrugli stol: Fleksibilnost na tržištu rada Zagreb, 3. srpnja 2012. Sigurnost radnika kao dio društvenih odnosa ili kako su Hrvati otkrili kapitalizam! Ana Milićević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske

2. Struktura prezentacije Neke zablude... Zakonodavni okvir – stanje i trendovi Sustav socijalne sigurnosti radnika – kako ga mi vidimo Umjesto zaključka

3. Neke temeljne zablude hrvatskog kapitalizma… • Privatni poduzetnici nisu prirodna već društvena pojava – zakon(i) im omogućava da posluju ali u određenim društveno prihvatljivim okvirima • Privatni poduzetnici nisu dobri Samaritanci koji nas “sve financiraju” već investiraju kako bi ostvarili profit, u čijem stvaranju sudjeluju i radnici • Radnici, stoga, nisu trošak već proizvođači roba i usluga koje sadrže novu vrijednost • ... i društvu nešto treba vratiti!

4. Zakon o radu – stanje • Usklađen s pravnom stečevinom EU (1.01.2010.) • U individualnim pravima radnika najznačajnije usklađivanje bilo je s Direktivom o radnom vremenu(više fleksibilnosti u organizaciji radnog vremena, ali uz određena ograničenja zbog zaštite zdravlja radnika) • Međutim, sve tzv. fleksibilne (atipične) oblike rada koje EU poznaje – RH ima u ZOR-u još od 2003. godine (problem horizontalnog usklađivanja i drugih zakona – primjerice mirovinski, posredovanje u zapošljavanju... i dr.) • EU: sprječavanje njihove zloupotrebe i zabrana diskriminiranja radnika koji rade u atipičnim oblicima rada

5. Zakon o radu – trendovi i primjena • No, ključna riječ čemu teže poslodavci nije “izmjena” (nova regulacija) već “deregulacija” radnog prava! • Iskustvo, međutim, pokazuje da slabljenje radničkih prava ne stvara nove prilike nego samo pretvara nekada sigurna radna mjesta u nesigurna • Od (materijalno depriviranih)radnika se očekuje da sami preuzmu odgovornost za vlastitu socijalnu sigurnost • U primjeni ZOR-a uočavaju se: • na strani poslodavaca: kultura nepoštivanja zakona • na strani radnika: kultura pristajanja(iznuđena egzistencijalnom ucjenom)

6. Socijalna sigurnost radnika – kako je mi vidimo (1) • Fleksibilnost i deregulacija dio su nove ideologije “konkurentnosti” – novi termini starog značenja: izrabljivanje radnika, nesigurna egzistencija, niske plaće… • Fleksigurnost bi, s aspekta radnika, podrazumijevala balans između radne nesigurnosti i interventne socijalne mreže (u našim uvjetima odgovarajuća socijalna mreža je (pre) skupa javnim financijama, pa od “fleksigurnosti” ostaje samo “fleksi”) • Ako se fleksibilnost definira kao odgovor na neizvjesnosti i rizike u poslovanju, od države očekujemo da uredi sigurnost radnika ovisno o trenutnoj poslovnoj situaciji poslodavca (ne može radnik snositi rizik poslovanja)

7. Socijalna sigurnost radnika – kako je mi vidimo (2) Što imamo, a što nemamo: I. Redovito poslovanje Zakon o radu i kolektivni ugovori ... II. Privremeni poremećaj u poslovanju (restrukturiranje, kriza...) Zakon o skraćivanju radnog vremena i kolektivni ugovori ... III. Nelikvidnost/insolvenstnost poslodavca Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju nelikvidnosti poslodavca – Jamstveni fond (npr. preusmjeriti 0,5% zdr. dopr.) IV. Stečaj poslodavca Stečajni zakon i Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca ... V. Prestanak rada poslodavca ili otkaz radniku Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

8. Umjesto zaključka • Prestati vršiti pritisak na izmjene ZOR-a (dobar okvir) – umjesto toga poraditi na boljem razumijevanju pojmova i pojedinih instituta, te na boljoj primjeni i poštivanju • Razviti puni pravni okvir za socijalnu sigurnost radnika prateći poslovanje poslodavca (država mora zaštititi pojedinca) • Ići ka modernizaciji sustava socijalne sigurnosti – socijalnim dijalogom • Restrukturiranje - posebno značajno i zahtjevno područje koje treba urediti (prilagodba poduzeća promjenama na tržištu) • Kontinuirano osposobljavanje radnika (za interno i eksterno tržište) • Osposobljavanje menadžerskog kadra – upravljanje (a ne rasipanje) ljudskim potencijalima, upravljanje u uvjetima krize, upravljanje rizicima...

9. Ana Milićević PezeljSSSHTrg kralja Petra Krešimira IV. 210000 Zagreb, Hrvatska*tel: +385 1 46 55 630fax: +385 1 46 55 053GSM: +385 98 408 964e-mail: ana.pezelj@sssh.hr Hvala na pažnji!