1 / 205

Upravna znanost – predavanja

Upravna znanost – predavanja . Upravna znanost 2010/2011. Sadržaj . Temeljni pojmovi Uprava i društvo Uprava i politički sustav Državna uprava u RH . I. TEMELJNI POJMOVI . Literatura . Temeljna pojmovna pitanja javne uprave

alissa
Download Presentation

Upravna znanost – predavanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Upravna znanost – predavanja Upravna znanost 2010/2011

  2. Sadržaj • Temeljni pojmovi • Uprava i društvo • Uprava i politički sustav • Državna uprava u RH

  3. I. TEMELJNI POJMOVI

  4. Literatura Temeljna pojmovna pitanja javne uprave • E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 1-12 • Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. E. Pusić: Upravni sustavi – str. 3-6

  5. O UPRAVI... • dva značenja uprave: • kao skup upravnih organizacija (francuska uprava) – subjekti – subjektivne ili organizacijske definicije • kao djelatnost – objektivne ili funkcionalne definicije • Birokracija: Bureau (fra) + kratein (grč) • Tip upravne organizacije (hijerarhija, centralna svrha, profesionalizam, neosobnost) • Skup negativnih pojava u svakodnevnom radu uprave (dehumanizacija, strah od javnosti, neekonomičnost, inertnost) • Vladavina na temelju uprave (nadmoć uprave)

  6. razmišljanja o upravi... • uprava kao dio političkog sustava (makroproblematika) • doktrina o diobi vlasti – executive power (J.Locke), puissance executrice (Montesquieu) ili vollziehende Gewalt (Kant) • izvršnu vlast i uprava – uprava kao podsistem vlasti • makro pristup - uprava se promatra izvana – kako poboljšati funkcioniranje društva (pravednost) • karakterističan za Europu • uprava u smislu teorije organizacije (mikroproblematika) - • promatra se iznutra, kako poboljšati funkcioniranje same uprave i obavljanje javnih službi • Karakterističan anglosaksonske zemlje (3e: ekonomičnost, efikasnost, efektivnost)

  7. I. Upravna organizacija i upravljanje Literatura: Pusić (2002) Nauka o javnoj upravi, točke 1-12

  8. UPRAVNA ORGANIZACIJA • vrsta organizacija, skupine ljudi koje kooperiraju da bi ostvarile zajednički cilj • zajednički zadatak podijeljen tako da svatko obavlja dio posla, ali su tijekom rada svi povezani te se rezultat svakoga uklapa u cjelinu – • Upravna organizacija = organizacija u kojoj ljudi, kao svoje stalno zanimanje, obavljaju javne poslove na temelju trajne podjele dužnosti i ovlasti • Karakteristike: • javni poslovi (društveni karakter poslova) • trajna podjela dužnosti i ovlasti • profesionalizam članova

  9. 1. JAVNI POSLOVI • po tipu, vrsti - JAVNI POSLOVI (ono što ih razlikuje od npr. poduzeća) – osnovno obilježje (DRUŠTVENI KARAKTER POSLOVA) • to su poslovi koje određena zajednica (odlučujuća skupina) u određeno doba smatra da ih treba obavljati, a ne obavljaju ih pojedinci svaki za sebe • Odluka politički odlučujuće skupine + obično kad ga pojedinac ne može obavljati sam za sebe

  10. 2. TRAJNA PODJELA DUŽNOSTI I OVLASTI • po načinu rada unutar same organizacije - radni zadaci svakog pojedinca istodobno su i njegove dužnosti i sadrže u sebi određene ovlasti • motivacija pojedinaca za obavljanje tih radnih zadataka je različita – različiti normativni sustavi – pravni (npr. kazna), moralni, konvencionalni, pragmatički ciljevi (vlastiti interes) – koji zahtijevaju od ljudi da obavljaju svoje poslove • dužnosti i ovlasti počivaju na normativnom sustavu, a on je po svojoj prirodi trajan jer se temelji na trajnosti društvene strukture – obilježje kontinuiteta (razlika od organizacija koje su stvorene ad hoc) • pojedinac u organizaciji, orijentiran i na druge pojedince - obuhvaćeni istim normativnim sustavom - postavljanje zahtjeva se javlja kao ovlast, kao druga strana dužnosti

  11. 3. PROFESIONALIZAM ČLANOVA • posebne karakteristike ljudi – pojedinci rade za plaću koja je temelj njihove materijalne egzistencije, posvećuju poslu pretežit dio svog radnog vremena i za taj se posao u pravilu posebno obrazuju • novija značajka; mogućnost deprofesionalizacije određenih dijelova upravnog sustava • razlika od npr. udruga (stranke, društvo za zaštitu životinja)

  12. UPRAVLJANJE • UPRAVLJANJE = kontinuirana djelatnost povezivanja više ljudi u akciji na obavljanju određenih javnih poslova • omeđeno sustavom pravila (određen način, postupci, metode) + interesima kojima treba služiti • osnovne značajke: • transmisijski karakter • dinamičnost • dvojaki karakter pravila • kontinuitet

  13. 1. TRANSMISIJSKI KARAKTER PRAVILA • TRANSMISIJSKI KARAKTER – posrednik (transmisija) između postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja • - cilj- postavljen političkom odlukom, a ostvaruje se akcijom ljudi – ta akcija je dvovrsna: • a) obavljanje stručnih i izvršnih poslova kojima se neposredno postiže svrha i • b) povezivanje svih tih poslova planiranjem, usmjeravanjem, arbitriranjem, kontrolom • predmet upravljanja je akcija kojom ljudi neposredno ostvaruju vanjske zadatke organizacije • u upravnim organizacijama obavljaju se i poslovi koji nisu upravljanje i sudjeluju tijela koja nisu upravne organzacije

  14. 1. TRANSMISIJSKI KARAKTER PRAVILA II • posao koji je zapravo pretežan i društveno koristan su tisuće različitih stručnih i izvršnih djelatnosti koje čine bit javnih službi – imaju svoj lex artis i druge zakone osjećaju kao sputavanje funkcionalne autonomije – opiru se izjednačavanju i vezivanju uz jedinstvena pravila (centrifugalni element) • upravljanje – kao nadgradnja; povezuje, koordinira, orijentira se prema cjelokupnoj ljestvici društvenih vrijednosti (centripetalna snaga) • temelj: ideja da je društvo podjednako društvo kooperacije i konflikta /stalne dihotomije/

  15. 2. DINAMIČNOST UPRAVLJANJA • DINAMIČNOST – predmet upravljanja je zajednički rad, upravljanje povezuje taj rad dok se akcija odvija; akcija se ne prekida - akcija kojoj je predmet akcija

  16. 3. DVOJAKI KARAKTER PRAVILA • DVOJAKI KARATKER PRAVILA – djelatnost upravljanja limitirana s dva tipa pravila • TEHNIČKA PRAVILA – proizlaze iz djelatnosti same, njen lex artis – primijenjene zasade o tome kako treba raditi (ne moraju biti formalno propisani) • INTERESNE NORME – vrijede zato što su ih u nekom trenutku donijeli oni koji su ovlašteni da rješavaju interesna pitanja tj. politički odlučujuća grupa

  17. tijekom razvoja uprava se sve više tehnizira tj. raste relativna količina tehničkih pravila i uprave koja je regulirana tim pravilima • interesne norme – sve većem broju interesenata omogućeno je da utječe na njihov sadržaj (odražavaju općenitije interese) + sve se više isprepliću s tehničkima

  18. 4. KONTINUITET UPRAVLJANJA • proizlazi iz: • trajnosti potreba koje se zadovoljavaju djelatnošću upravnih organizacija (liječenje, obrazovanje, obrana) • trajnog karaktera sustavanormi koje reguliraju upravljanje (svaki normativni sustav djeluje stabilizirajuće)

  19. II. Upravni sustavi Literatura: Grupa autora: Nastavni materijali, str. 3-6

  20. Sustav i okolina • Sustav • Cjelina sastavljena od dijelova – upravne organizacije • Entitet u odnosu s okolinom – upravni sustav uklopljen je u: • Politički sustav • Društvo (građani)

  21. Faze u razvoju upravljanja • Asocijativna faza – čovjek / pripadnost grupi • Teritorijalizacija upravljanja – teritorij / vlast • Funkcionalizacija upravljanja – funkcija • Društvene službe – mreže ustanova – temelj društvenog razvoja • Gospodarstvo – javna poduzeća u javnom interesu • Urbanizacija – teritorij kao funkcionalni kriterij – lokalne jedinice kao funkcionalne cjeline

  22. Upravni sustavi • Teritorijalni – upravne organizacije koje u sustav povezuje politička vlast (centralna, regionalna ili lokalna) • Funkcionalni – ustanove i javna poduzeća koja se u sustav okupljaju prema kriteriju funkcije (obrazovni, zdravstveni, itd.) (javni sektor) • Asocijativni – udruge građana (civilno društvo)

  23. Teritorijalni upravni sustav • Okuplja upravne organizacije različitog sadržaja i funkcije • osnovni problemi: • koordinacija heterogenih djelatnosti i integriranje u sustav • odnos s okolinom – političkim sustavom i društvom (građanima)

  24. Funkcionalni upravni sustav • Okuplja organizacije iste funkcije (zdravstveni, obrazovni, prometni, energetski, itd.) • problemi: • interesna autonomija • odnos s korisnicima

  25. Asocijativni upravni sustav • Raznolike organizacije • Udruge, političke stranke, vjerske zajednice, komore, zaklade, sindikati i udruge poslodavaca • Civilni sektor; dobrovoljni sektor • Problemi • Priroda i ciljevi organizacije • Položaj članova • Odnos s funkcionalnim i teritorijalnim upravnim sustavom

  26. Repetitorij: • Upravne organizacije • javni poslovi, trajna podjela dužnosti i ovlasti, profesionalizam članova • Upravljanje • transmisijski karakter, dinamičnost, kontinuitet, dvovrsnost pravila • Upravni sustavi • Teritorijalni – upravne organizacije koje u sustav povezuje politička vlast (centralna, regionalna ili lokalna) • Funkcionalni – ustanove i javna poduzeća prema kriteriju funkcije (obrazovni, zdravstveni, itd.) • Asocijativni – udruge građana (civilno društvo) • I njihovi problemi • Faze u razvoju upravljanja

  27. Internet stranice www.vlada.hr http://mojauprava.hr/ http://www.mzss.hr/ http://www.uprava.hr/ www.zagreb.hr www.pgz.hr

  28. II. UPRAVA i DRUŠTVO TENDENCIJE DRUŠTVENOG I UPRAVNOG RAZVOJA Upravna znanost

  29. Literatura Javna uprava u društvu •  E. Pusić (2002) Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga. Točke 25-36. • Grupa autora (2006) Javna uprava: nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet.Koprić: Građani i uprava – str. 19-23; E. Pusić: Odnos građana i uprave – str. 25-33

  30. UPRAVA U DRUŠTVU • uprava se mijenja u sklopu evolucije države i društva • u suvremenom smislu nastaje u europskim zemljama prosvijećenog apsolutizma, tj. centraliziranim monarhijama 17. i 18. stoljeća • od tada do danas društveni je razvoj obilježen određenim tendencijama koje se odražavaju i u tendencijama u razvoju uprave

  31. TENDENCIJE U RAZVOJU DRUŠTVA • rast društvene gustoće • u demografskom smislu; broj gradova, posebno velikih; mreža prometa i veza; rast organizacijske gustoće (sve veći dio ljudskog rada odvija se u organizacijama) • dioba rada postaje sve podrobnija • društvena dioba rada (sužavanje područja rada kojeg obavlja pojedinac) i dioba radnog procesa (cijepanje radnog postupka u sve jednostavnije operacije) • rast količine informacija • porast količine znanja i podataka kojima društvo raspolaže • širi se krug legitimnih interesa • - sve više interesa postaje društveno prihvaćenima i moguće ih je ostvariti (politički, ekonomski, socijalni, kulturni, ekološki) • povećava se proizvodnja dobara • – povećana proizvodnost ljudskog rada potpomognutog strojevima

  32. TENDENCIJE U RAZVOJU UPRAVE • rast uprave • diferencijacija upravnih organizacija • profesionalizacija uprave • smanjenje prinude • informatizacija uprave

  33. TENDENCIJA PORASTA UPRAVE • sve više poslova postaju javni poslovi – širenje kruga zadataka • porast i u klasičnim resorima i u javnim službama • apsolutni porast – obuhvaća sve veći broj ljudi i organizacija • relativni porast – uključuje sve veći postotak radne snage i materijalnih sredstava (npr. VB 4,3% 1930, 7,0% 1990) – uzeti u obzir povećanje stanovništva + privatizaciju

  34. TENDENCIJA PORASTA UPRAVE II Razlozi povećanja uprave: • razvoj društvenih proizvodnih potencijala – tehnološka osnova + oslobađanje radne snage za javno korisne djelatnosti • urbanizacija, razvoj gradova • veličina zadatka sve je veća (područja, prirodne okolnosti) • međusobna povezanost ljudi – svjetsko tržište, međunarodne institucije, komunikacije • porast unutarnjih upravnih funkcija (kad organizacije prijeđu određenu veličinu); širenje rutinskih poslova • povećanje stanovništva – značajan faktor – npr. vojna obveza; školovanje, zdravstvo

  35. TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE • zadaci u početku jedinstveni i jedna organizacija – izdvajaju se nove organizacije i posebni zadaci • horizontalna – stvaraju se novi dijelovi na istom teritorijalnom stupnju koji se razlikuju po vrsti poslova (npr. upravni resori) • vertikalna – nastaju novi teritorijalni stupnjevi koji se razlikuju po širini teritorija na kojem djeluju (npr. regionalna i lokalna uprava)

  36. TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE – horizontalna diferencijacija • uprava je primarno vojna : sigurnost u okviru između sukoba i suradnje • Unutarnja sigurnost – unutarnji poslovi i pravosuđe • Vanjska sigurnost – vanjski poslovi i obrana • + javni radovi • + financiranje

  37. gospodarski poslovi (intervencija u gospodarstvo) društvene službe – obrazovanje, zdravstvo, socijalne, kultura tehničke službe – promet, veze, energetika komunalne – u lokalnim jedinicama – kanalizacija, čistoća, stambena, urbanizam informacijske – podaci od općeg interesa (statistika, meteorologija, katastar, evidencije) unutarnje službe – za olakšanje funkcioniranja (personalne, računovodstvo, oim, arhiva, ekonomat)

  38. rezultat – dvije glavne skupine resora – Klasični resori - država djeluje u svojoj izvornoj ulozi kao vlast, kao monopolizator prinude – građanin kao podanik Obrana, vanjski poslovi, unutarnji poslovi, pravosuđe, financije Javne službe – uprava kao nositelj društveno korisnih poslova – građanin kao korisnik Gospodarske, društvene, informacijske, tehničke, komunalne,...

  39. TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVE vertikalna diferencijacija • povećava se broj stupnjeva unutar jedinstvenog upravnog sustava – jedinice na istom stupnju obavljaju načelno iste poslove za različit krug korisnika • primjer: lokalna, provinicjalna, regionalna uprava • uzroci: • povećanje područja • jačanje upravne djelatnosti (lokalne ekspoziture to potrebnije što se više upravlja) • ali jačanje veza i prometa djeluje u suprotnom smjeru • jačanje lokalnih zajednica

  40. TENDENCIJA PREMA PROFESIONALIZACIJI UPRAVE obavljanje poslova poprima obilježje stalne skupine zadataka i trajnog zanimanja • postupno ustaljivanje položaja (zadataka na položaju + osobnog položaja) • prijelaz od laika na stručne službenike - profesionalizacija (obrazovanje kao investicija); dovoljno za egzistenciju • uprava sve značajniji poslodavac; posljedica profesionalizacije: stabilnost, merit sistem umjesto spoils sistema

  41. sustavi plaćanja uzdržavanje na dvoru vladara plaćanje u naravi dodjeljivanje izvora prihoda (zemlje / prihoda od stanovništa) plaćanje u novcu

  42. TENDENCIJA PREMA OGRANIČAVANJU PRINUDE U UPRAVI • prinuda – svjesno djelovanje radi nametanja određenog ponašanja drugome koje on ne bi izabrao bez tog djelovanja • lomljenje otpora; fizička + indirektniji oblici, npr. prijetnja religioznim sankcijama • dvostuko djelovanje – prema zajednici + prema članovima organizacije

  43. zašto je ova tendencija problematična? u specijalizrianim resorima sve djelotvornija i istančanija svaka kriza može odvesti u posebnom pravcu neizvjesna budućnost – npr. iz ekoloških razloga

  44. TENDENCIJA PREMA OGRANIČAVANJU PRINUDE U UPRAVI II razlozi povećane uloge prinude u ranijim razdobljima: • Karakter uprave • - svaka uprava u početku vojna i policijska (ubiranje prihoda, sanitetska policija) • Stupanj materijalnog društvenog razvoja • - ekonomski i tehnički najjednostavnija metoda (gradnja pod prijetnjom kazne; harač) • Stupanj društvene svijesti • svladavanje otpora koje pružaju općekorisnim poslovima (cijepljenje) • Organizacijska kultura • unutar organizacije za održanje discipline i kohezije

  45. razlozi smanjivanja uloge prinude: postupno ograničenje agresivnosti države i nastanak javnih službi; demokratizacija, ljuska prava, nadzor tehnizacija – stručne, složene metode, mjerodavan lex artis; nove službe koje ne počivaju na prinudi rast civiliziranosti, opće kulutrne razine, rast potreba unutar – kooperacija, samostalnost

  46. TENDENCIJA PREMA INFORMATIZACIJI UPRAVE • informatička tehnologija • u organizacijskom smislu – vodoravno koordinirane mreže timova; šire međusobno povezivanje i komunikacija • u smislu metoda rada – obrada podataka, razmjena informacija vremenski bitno skraćena • E-uprava = korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u upravi kako bi se poboljšala • efikasnost • učinkovitost • transparetnost • odgovornost

  47. E-uprava • Mijenja odnose • U društvu • U državi • Između uprave i građana, privatnog i civilnog sektora • Unutar uprave – profesionalizacija, specijalizacija, smanjenje hijerarhičnosti • Koncept E-demokracije • Indeks e-spremnosti / e-uprave – EU i UN

  48. UTJECAJ SUVREMENOG RAZVOJA NA JAVNU UPRAVU • Globalizacija – povezanost; međunarodne organizacije; ICT; otvorenost • Europske integracije – europeizacija; adaptacija i nametanje; • Tranzicija – upravne reforme; izgradnja institucija; sustavi vrijednosti in flux • Urbanizacija – problem upravljanja velikim gradovima; metropolitanska područja • Regionalizacija – višerazinsko upravljanje; načelo supsidijarnosti; regija kao agens društvenog i gospodarskog razvoja

  49. Javni sektor Uloga države – mršava država ili socijalna država? Privatizacija i privatna inicijativa Uprava kao faktor društvenog razvoja

  50. Građani i upravaVrijednosti u javnoj upravi Predavanje

More Related