1 / 41

Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja

Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja. Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinski fakultet u Splitu. Pretraživanje informacija na internetu. Opći pretraživači Yahoo http://www.yahoo.com Google http://www.google.com

amora
Download Presentation

Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinski fakultet u Splitu

  2. Pretraživanje informacija na internetu • Opći pretraživači • Yahoo http://www.yahoo.com • Google http://www.google.com • Specijalizirani pretraživači i portali • Google Scholar http://scholar.google.hr • Health on the Net http://www.hon.ch/home.html • PlivaMedNet http://www.plivamed.net/

  3. Elektronički časopisi BMJ http://bmj.com/ CMJ http://www.cmj.hr Slobodno dostupni časopisi http://www.freemedicaljournals.com/http://www.doaj.org/ Bibliografske baze podataka MEDLINE/PubMed Current Contents Web of Science (WoS) Scopus Medicinske knjižnice

  4. Rast broja medicinskih časopisa

  5. Gdjesmodanas? • Znanstveni časopis još uvijek ima središnju uloguu priopćavanju novih rezultata. • Većina časopisa ima elektroničke inačice. • Mrežni arhivi medicinskih časopisa i članaka • Open access • OA medicinski časopisi • Open Choice (Springer) • Pohrana rukopisa (NIH Public Access Policy) • Institucijski repozitoriji

  6. Baze podataka Osnovne značajke

  7. Što su baze podataka? • Organizirane zbirke podataka • Svaka se baza podataka sastoji od zapisa • Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima • Svako polje ima: • Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) • Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…) • Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

  8. Primjeri strukture zapisa • Current Contents • MEDLINE/ PubMed • Web of Science

  9. Kako nastaju? • Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge… • Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: • Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad • Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci • Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

  10. Vrste baza podataka • Osnovne vrste su: • Bibliografske baze podataka • Citatne baze podataka • Baze podataka s cjelovitim tekstom • Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim radovima • Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

  11. Bibliografske baze podataka • Temeljni sekundarni izvor podataka • Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak… • Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice) • Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

  12. Najvažnije bibliografske baze u području medicine • MEDLINE • EMBASE • Current Contents • Clinical Medicine • Life Sciences • PsycINFO • CINAHL

  13. Citatne baze podataka • Osim osnovne strukture bibliografskih baza podataka one dodatno obrađuju popise korištene literature i prate citiranost radova unutar skupine publikacija koje obrađuju • Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki autor • Ne bilježe razliku između pozitivnih i negativnih citata • Tek je u novije vrijeme moguće razlikovati samocitate • Koriste se za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje i za praćenje odjeka određenoga rada ili autora unutar znanstvenoga područja

  14. Dostupne citatne baze • Web of Science • Sve do 2004. godine jedina citatna baza • Scopus • Elsevier je objavljuje 2004. godine • Google Scholar • Googleova tražilica lansirana također 2004. godine • Prati citiranost radova unutar izvora koje pretražuje

  15. Baze podataka s cjelovitim tekstom • Najčešće su to zbirke elektroničkih časopisa jednoga ili više izdavača • U pravilu sadrže i bibliografski opis svakoga rada • Potpuni tekst rada obično je dostupan u dva osnovna formata: HTML i PDF • HTML omogućuje laku navigaciju unutar samoga rada, hipertekstualne veze između pojedinih dijelova, povezivanje literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na kraju itd. • PDF preslikava izgled rada iz tiskane inačice publikacije i stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

  16. Dostupne baze cjelovitoga teksta • ScienceDirect • Zbirka elektroničkih časopisa jednoga od najvećih izdavača znanstvenih časopisa Elseviera • Dostupan nam je samo dio časopisa, a ne svi i to najčešće od 1997. godine • Academic Search Complete • Zbirka od oko 7900 časopisa različitih izdavača; dostupna preko sučelja EBSCOhost • Core Biomedical Collection • Časopisi različitih izdavača; sučelje OvidSP • CINAHL with Full Text • Sučelje EBSCOhost • The Cochrane Database of Systematic Reviews • Sučelje OvidSP

  17. Kako pristupiti? Centar za online baze podataka http://www.online-baze.hr

  18. Mogućnosti pristupa • S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže) • S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr • Preko CARNetovih modemskih ulaza • S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

  19. Osnovne baze podataka Pregled

  20. Što je MEDLINE? • Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka • MEDLINE obuhvaća: • medicinu • stomatologiju • veterinarske znanosti • sestrinstvo • biološke znanosti • Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: • OvidSP • Web of Knowledge • EBSCOhost • PubMed

  21. Osnovni podatci • Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC. • Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas • Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa • Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz SAD-a) na 30-ak jezika • Indeksira oko 5.400 časopisa • Trenutno ima oko 21 milijun zapisa • 10 hrvatskih časopisa • Dnevno ažuriranje

  22. PubMedhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed • Servis koji pored baze MEDLINE sadrži i dodatne zapise iz bioloških časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral • Poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), OA časopisima i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača • Javno dostupan

  23. MeSH - MedicalSubjectHeadings • Kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje biomedicinske literature • Preko 20.000 deskriptora (organizirani abecedno i hijerarhijski) • Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings) • Javno, online dostupan MeSH Browser na adresi http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html

  24. CurrentContents • Thomson Reuters, ranije Institute for Scientific Information (ISI) • Indeksira sadržaje oko10.000 znanstvenih časopisa i drugih publikacija • Dostupan preko dva sučelja: • OvidSP (http://gateway.ovid.com/autologin.html) • Web of Knowledge (http://www.isiknowledge.com) • Većina članaka uključuje i autorske sažetke na engleskom jeziku • Dostupni podatci od druge polovice 1993. godine do danas (Ovid) • Baza se ažurira jednom tjedno

  25. Web of Science (WoS) • http://www.isiknowledge.com • Multidisciplinarna baza • Obuhvaća razdoblje od 1955. godine do danas • Indeksira preko 12.000 najutjecajnijih znanstvenih časopisa • General Search – pretraživanje po zapisima • Cited Reference Search – pretraživanje po citatima • Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja • Časopisima koji su indeksirani u WoS-u, na temelju citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine čimbenik utjecaja (impact factor) u bazi Journal Citation Reports

  26. Web of Science sadrži Tri citatna indeksa: • Science Citation Index Expanded(SCIex) • Indeksira oko 8.300 časopisa iz različitih znanstvenih područja • Social Sciences Citation Index (SSCI) • Indeksira oko 2.800 časopisa s područja društvenih znanosti • Arts & Humanities Citation Index (AHCI) • Pokriva oko 1.600 časopisa s područja humanističkih znanosti i umjetnosti

  27. JournalCitationReports • Sadrži čimbenike utjecaja (impact factore) časopisa koji su indeksirani u WoS-u. • Čimbenik utjecaja je omjer između broja citata koje su radovi u nekom časopisu dobili u toj godini i broja radova objavljenih u tom časopisu u prethodne dvije godine. • Ima dva izdanja: • JCR Science Edition • JCR Social Sciences Edition

  28. Scopus • http://www.scopus.com • Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera • Obuhvaća područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti • Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god.) • Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od 1996. god.) • Prati citiranost radova unutar baze • 100 % MEDLINE, 100 % EMBASE

  29. Što sve Scopus indeksira? • Različite vrste publikacija • Oko 19.500 aktivnih naslova, 5.000 izdavača • 18.500 znanstvenih časopisa • 300 zbornika skupova i sl. • 400 publikacijatvrtki • Časopisi iz različitih zemalja • Više od 50% iz Europe, Afrikei s Bliskog istoka • Najveći broj hrvatskih časopisa indeksiran je upravo u Scopusu • Ukupno oko 47 milijuna zapisa

More Related