1 / 27

EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE OD 6. DO 10. GODINE

EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE OD 6. DO 10. GODINE. OPĆENITO. Svijest o sebi i socijalna osjetljivost podržava emocionalni razvoj u srednjem djetinjstvu Najveći pomaci: u doživljavanju emocija samosvijesti, razumijevanja emocionalnih stanja i samoregulacije emocije. EMOCIJE.

aquene
Download Presentation

EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE OD 6. DO 10. GODINE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE OD 6. DO 10. GODINE

  2. OPĆENITO.... • Svijest o sebi i socijalna osjetljivost podržava emocionalni razvoj u srednjem djetinjstvu • Najveći pomaci: u doživljavanju emocija samosvijesti, razumijevanja emocionalnih stanja i samoregulacije emocije

  3. EMOCIJE • Emocije samosvjesnosti: ubrajaju se ponos i krivnja (upravljane osobnom odgovornošću), osjećaju krivnju samo za namjerne prijestupe, prijekori od strane odraslih dovode do intezivnog srama. • Razumijevanje emocija: pažnja se usmjerava na unutarnja stanja, moguće je doživljavati više od jedne emocije (od 8. godine)

  4. Regulacija emocija: uče se nositi s negativnim emocijama, imaju adaptivni skup strategija za regulaciju emocija(do 10. godine), osjećaj emocionalne samoefikasnosti

  5. RAZUMIJEVANJE DRUGIH(Zauzimanje perspektive) • Sposobnost zamišljanja što drugi misle i osjećaju te čitav niz različitih socijalnih vještina.

  6. MORALNI RAZVOJ • Djeca postaju pouzdaniji i nezavisnija, preuzimaju mnogo više odgovornosti . • Činitelji koji dovode do napretka: • Širi socijalni svijet • Sposobnost razmatranja više informacija (prilikom rasuđivanja) • Sposobnost zauzimanja perspektive.

  7. UČENJE O PRAVDI( DIJELJENJE S DRUGIMA) • Distributivna pravda- uvjerenja o tome kako na pravedan način podjeliti materijalna dobra (proučavao William Damon) • Rasuđivanje se razvija u 3 koraka • Jednakost ( 5-6 godina) • Zasluga (6-7 godine) • Dobrohotnost ( 8 godina)

  8. ODNOSI S VRŠNJACIMA • Vršnjaci su bitan kontekst djetetova razvoja te doprinose razvoju sposobnosti zauzimanja perspektive i razumijevanju sebe i drugih.

  9. 1. VRŠNJAČKE GRUPE • Dijeca se okupljaju u grupice takozvane vršnjačke grupe (stvaraju jedinstvene vrijednosti i standarde ponašanja, kao i socijalnu strukturu vođa i sljedbenika) • S vremenom se stvaraju “vršnjačke kulture” ( vlastiti žargon, kodeks odjevanja..) • Dijeca stječu socijalne vještine: surađivanje, vodstvo, sljeđenje, lojalnost.. • Od 3. razreda djevojčice razvijaju agresivnost a dječaci su puno izravniji prema osoba iz “ vanjskih grupa “

  10. 2.PRIJATELJSTVO • Prijateljstvo jedan na jedan doprinosti razvoju povjerenja i osjetljivosti • Dobro prijateljstvo se temelji na uzajemnoj podršci (u dobi od 8-9 godina djeca navode samo nekoliko dobrih prijatelja) • Djeca uče tolerirati kritiku i razrješavati razmjerice

  11. 3. PRIHVAĆENOST OD STRANE VRŠNJAKA • Odnosi se na dopadljivost te postaje 4 različite kategorije djece: • Popularna djeca • Odbačena djeca • Kontrovezna djeca • Zanemarena djeca • Prethodni utjecaji (djetetove značajke u kombinaciji s roditeljskim ponašanjem) mogu dobro objasniti vezu između prihvaćenosti od strane vršnjaka i prilagodbe

  12. 1. Odrednice prihvaćenosti od strane vršnjaka • Popularna djeca: • Popularna - prosocijalna djeca -kombiniraju školsku i socijalnu kompotenciju (uspješna u školi i komuniciranju) • Popularna - antisocijalna djeca - većinom “ grubi “ dječaci koji su sportaši ali loši učenici, smatraju se “ cool “ djecom

  13. Odbačena djeca pokazuju negativna socijalna ponašanja • Odbačena-agresivna djeca - visoka stopa sukoba, ne prijateljstva i hiperaktivnog , nepažljivog i impluzivnog ponašanja. • Odbačena- povučena djeca - pasivna su i socijalno čudna, preplavljena socijalnom tjeskobom te imaju negativna očekivanja o tome kako će ih vršnjaci tretirati

  14. Kontroverzna i zanemarena djeca • Pokazuju ponašanja koja su mješavina socijalno pozitvinih i negativnih ponašanja, ponašaju se nasilno, uznemiruju druge ... • Imaju kvalitete koje ih štite od društvene odbačenosti (razmjerno su sretna i zadovoljna svojim odnosima s vršnjacima)

  15. Pomaganje odbačenoj djeci • Postoji niz intervencija kao npr: vođenje, modeliranje i potkrepljivanje pozitivnih socijalnih vještina • Odbačena djeca su često loši učenici te imaju loše školsko samopoštovanje

  16. RODNO TIPIZIRANJE • Širi se djetetovo razumijevanje spolnih uloga a njihov vlastiti identitet spolne uloge se mijenja • Rodno stereotipna uvjerenja - o ljudima počinju misliti kao ličnostima i neke osobine imenuju više tipičnima za jedan spol nego za drugi, nakon polaska u školu otkrivaju koji su školski predmeti ”maskulini “ a koji “ feminini “

  17. Spolni identitet i ponašanje • Od trećeg do šestog razreda dječaci jačaju identifikaciju s “maskulinim osobinama”, a kod djevojčica “ feminine osobine” opadaju • Dječaci se drže “ maskulinih aktivnosti “, dok djevojčice eksperimentiraju • Kulturalni utjecaj na rodno tipiziranje • U različitim kulturama (u kojima je jaz između muške i ženske spolne uloge velik) djevojčice su manje sklone eksperimentirati “ maskulinim aktivnostima”

  18. OBITELJSKI UTJECAJI • S djetetovim ulaskom u osnovnu školu odnos između roditelja i djeteta se mjenja (djetetova dobrobit odnosi o kakvoći obiteljske interakcije) • Odnosi roditelja i djeteta • Količina vremena koju djeca provode s roditeljima opada, odgoj djece je lakši za one koji nisu razvili autoritativni stil odgoja, razgovaranje i objašnjavanje su djelotvorni

  19. Koregulacija - roditelji vrše opći nadzor, a djeci prepuštaju odgovornost za odluke u pojedinim trenucima (podržava i zaštićuje djecu, a istodobno ih priprema za adolescenciju)

  20. BRAĆA I SESTRE • Važni izvori podrške, rivalitet između braće i sestara raste a roditelji često uspoređuju osobine i postignuća među djecom

  21. JEDINCI I JEDINICE • Dobro su prilagođenija u nekim područjima čak i uspješniji od druge djece, imaju više samopoštovanja te motivacije za postignućem te imaju prisnije odnose s roditeljima

  22. RASTAVA • Prijelazni događaj u životu koji dovodi do niza novih životnih uvjeta

  23. MEDIJACIJA • Medijacija prilikom rastave - niz susreta između osoba koje se rastavljaju i educiranih profesionalaca kojima je cilj smanjenje sukoba u obitelji • Kao mogućnost se javlja zajedničko skrbništvo

  24. POMIJEŠANE OBITELJI • Obitelji s majkom i poočimom - najčešći oblik, dječaci se brzo prilagođavaju a razmirice s majkom se smjanjuju dok se djevojčice teže prilagođavaju situaciji • Obitelji s ocem i pomajkom - smanjeni su kontakti s djecom, djevojčice se teže prilagođavaju pomajci

  25. RAZVOJNI PROBLEMI • Školske fobije (intezivni, nesavladivi strahovi) • Intezivna tjeskoba (teški životni uvjeti) • Spolno zlostavljanje

  26. Literarura • Laura Berk – Psihologija cjeloživotnog razvoja, Naklada Slap 2008. • Internet: http://hrcak.srce.hr/

More Related