1 / 82

Prehrana

Prehrana . Presudna za osobno preživljavanje Važan faktor evolucije- biološki i kulturno. Zdrava prehrana. Sastavni dio Opće brige za djecu Obiteljske brige Zdravstvene brige Vrtićke brige. Prehrana je povezana s pojavom bolesti u kasnijoj dobi:

barth
Download Presentation

Prehrana

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prehrana Presudna za osobno preživljavanje Važan faktor evolucije- biološki i kulturno

  2. Zdrava prehrana Sastavni dio • Opće brige za djecu • Obiteljske brige • Zdravstvene brige • Vrtićke brige

  3. Prehrana je povezana s pojavom bolesti u kasnijoj dobi: Koronarna bolest, hipertenzija, dijabetes, karcinom • Zdrava prehrana u djetinjstvu= bolje zdravlje u odrasloj dobi

  4. Sve što čovjek unosi u sebe iz okoline: gradiva tvar ili gorivo kao izvor energije- naziva se hrana. • Gradiva tvar – ugrađuje se u stanice, tkiva, organe • Goriva – izvor energije • Služi održavanju života, rastu, radu organa, obnavljanju organa, tjelesnim aktivnostima, održavanju tj.temperature, kretanju... • Iz hrane, iz namirnica, organizam uzima njene osnovne sastojke tj.hranjive tvari: bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali, oligoelementi. U hranu se ubraja i voda, i ostatna vlakna (neprobavljiv dio hrane- npr.celuloza).

  5. Hrana je dostupna čovjeku u obliku namirnica, koje se dijele u 6 skupina, zdrav jelovnik sadrži odgovarajuće količine svake skupine: • Mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, vrhnje)- glavni izvor bjelančevina i kalcija • Meso, riba, jaja- važan izvor bjelančevina, željeza, vitamina B12 • Voće i povrće- izvor vit.C i drugih vitamina, minerala, ostatnih vlakana • Žitarice i njihove prerađevine- izvor ugljikohidrata, vit.skupine B • Masnoće (maslac, margarin, ulja) i slatkiši (šećer, džem, marmelada, med, kolači, puding)- najvažniji izvor masti i energije • Pića- izvor vode

  6. Voda • 60-80% tjelesne mase čini voda • Dojenče ima veću zalihu vode, ali je ugroženije od odraslog ako je gubi • Čovjek neprekidno gubi vodu: hlapljenjem kroz kožu, znojenjem, izdisanjem iz pluća, mokrenjem i stolicom • Voda se mora stalno nadoknađivati

  7. Ukoliko se ne nadoknađuje voda, smanjuju se zalihe, nastupa dehidracija (isušenje) organizma • Dehidracija je opasna jer se sve važne funkcije u organizmu i stanici odvijaju u tekućini • Djeca su osobito sklona dehidraciji jer: promet vode je brži i veći, bolesti s gubitkom tekućine su češće u djece (povišena T, proljev, povraćanje), djeca se ne mogu samostalno napiti

  8. Znakovi dehidracije: • Podočnjaci, suh jezik, žeđ-- blaga • Halonirane oči, ušiljen nos, suha usta, oslabljen turgor, oligurija-- umjerena • Hiperpneja, bljedilo, hladna akra, sitan puls, tahikardija, tihi srčani tonovi, spor i koma, anurija-- teška Procjena: pregled i vaganje

  9. Peroralna dehidracija • Uz blagu i umjerenu dehidraciju ukoliko je dijete pri svijesti i ne povraća • Otopine elemenata u vodi (tvornički pripravci) • Intravenska rehidracija

  10. Funkcija tjelesnih stanica ovisi i o koncentraciji vodikovih iona u tjelesnim tekućinama • Ravnoteža između stvaranja kiselina u stanicama i njihova izlučivanja= acidobazna ravnoteža • Acidoza- kod zatajenja disanja, kod hipoksije, gladovanja, dijabetesa, trovanja, zatajenja bubrega, teškog proljeva • Alkaloza- hiperventilacija, žestoko povraćanje

  11. Bjelančevine • Temeljno gradivo u izgradnji stanica; u nedostatku UH i masti, one su i izvor energije • Dnevne potrebe su 1g/kg tj.težine (u 1.g. 1,5-2,3g) • B visoke biološke vrijednosti su one koje 50% svog dušika pružaju u obliku esencijalnih aminokiselina- esencijalne AK su one koje organizam ne može sintetizirati sam, već ih mora unijeti.

  12. B visoke biološke vrijednosti su one iz majčinog mlijeka, sirutke kravljeg mlijeka i jajeta- sadrže 50% svog dušika iz esencijalnih AK. • Biljne B sadrže samo oko 35% dušika iz esencijalnih AK. • Ako su proteini biološki manje vrijedni, njihova količina u hrani mora se povećati za 50%.

  13. Organizam nema zaliha B (za razliku od zaliha UH i masti). • Ako sve AK nisu prisutne na mjestu i u vrijeme sinteze proteina, sinteze neće biti • Višak AK neće se sačuvati nego potrošiti kao gorivo. • Zato je za dobro iskorištenje proteina iz hrane potrebno da su oni ravnomjerno raspoređeni u danu, i iz dana u dan.

  14. Ugljikohidrati • Često su sastavni dio prehrane u mnogim kulturama, pa i u našoj. Oni su najveći izvor energije, ali su i nosači vlakana i donatori ugljika u metaboličkim funkcijama. • UH su nezamjenjivi, ali nisu esencijalni u nutritivnom smislu jer se mogu sintetizirati endogeno iz AK i iz masti (pr.Eskimi).

  15. UH daju čak i do 60% ukupne energije. • U dojenačkoj dobi osnovni je šećer laktoza iz majčinog ili kravljeg mlijeka- ona je najmanje slatka od svih mono- i disaharida u prehrani, pa ne navikava dijete na preslatku hranu. • U miješanoj prehrani treba izbjegavati pretjerane količine saharoze (pospješuje karijes) i više upotrebljavati polisaharide. • Treba upućivati na pravodobno ukidanje noćnog hranjenja bočicom. • Gotove pripravke dojenačke miješane hrane (žitarice, povrće, voćne kašice) ne treba dodatno šećeriti, jer već imaju dovoljno UH.

  16. Masti • Najvažniji izvor i zaliha energije, čine hranu ukusnom, služe kao nosilac liposolubilnih vitamina, izgrađuju sve stanične membrane, davaoci su ugljikovih atoma za metaboličke procese. • Zastupljene su obično s 20% u ukupnom dnevnom energetskom unosu (u dojenčadi i 50%).

  17. Podjela • Masne kiseline: s dugim (14 i više C atoma), srednjim (6-12), kratkim lancem (manje od 6); nezasićene (imaju dvostruke vezove) i zasićene (nemaju). • Esencijalne: nezasićene MK koje organizam ne može sam sintetizirati, moraju se unijeti hranom. Nalaze se u biljnim mastima (ulje i sjemenke), u fitoplanktonima koje jedu ribe- u ribama, u majčinu i kravljem mlijeku.

  18. Većinu masnoća hrane čine trigliceridi, esteri masnih kiselina i glicerola. • Trigliceridi kratko- i srednjelančanih MK apsorbiraju se direktno u cirkulaciju. Trigliceridi dugolančanih MK hidroliziraju se pankreasnom lipazom i emulgiraju žučnim solima, potom s proteinima tvore hilomikrone i tek onda se transportiraju u limfnu, pa u sistemsku cirkulaciju. • Probavljivost masti je obrnuto proporcionalna s brojem C atoma (kratkolančane se bolje probave), upravo proporcionalna s brojem dvostrukin vezova (nezasićene se bolje probavljuju).

  19. Masnoće u hrani povezane su s aterosklerozom, čak i u djece. • Zadaća promjena u prehrani: sniziti ukupni i LDL-kolesterol i trigliceride u plazmi.

  20. Vitamini • Organski spojevi potrebni u vrlo malim količinama za normalan rast i razvoj, i održavanje zdravlja, a organizam ih ne može sam sintetizirati: mora ih primati hranom • Nalaze se u prirodnim namirnicama, a dijele se na one topljive u mastima (A,D,E,K) i one topljive u vodi (C,B). V. topivi u mastima resorbiraju se samo ako postoji normalna resorpcija masti u crijevima, vodotopljivi se lako resorbiraju. • Hipovitaminoze, avitaminoze, hipervitaminoze (A,D) • Bolesti crijeva- hipovitaminoze vit.topljivih u mastima

  21. Vitamin D • Pospješuje resorpciju Ca iz crijeva u krv • Ukoliko ga nema- Ca se ne resorbira- ne ugrađuje u kosti- rahitis • U mlijeku: vrlo malo • U čovjeku se sintetizira u koži ukoliko je koža izložena sunčevoj svjetlosti • Uzroci rahitisa: nedovoljna izloženost UV zrakama, ne-davanje vit D, nedonošenost i blizanaštvo • PROFILAKSA RAHITISA DAVANJEM VIT D

  22. Vitamin K • Potpomaže u jetri sintezu faktora zgrušavanje krvi • Nedostatak- spontano krvarenje • Izvor- zeleno povrće i jetra • Sintetizira se i u crijevnim bakterijama u čovjeku • Problem hipovitaminoze K- u bolestima s poremećenom resorpcijom masti

  23. Vitamin A • Osigurava zaštitu sluznica, oka, kože • Nedostatak- oštećenje oka, sljepoća • Izvor: mliječni proizvodi, žumance jajeta, jetra, povrće • Hipovitaminoza: uz bolesti resorpcije masti iz crijeva • Hipervitaminoza: povišen intrakranijalni tlak, kod trudnica- oštećenje ploda

  24. Vitamin E • Antioksidans- štiti stanicu od oksidativnih oštećenja

  25. Vitamin C • Nuždan za sintezu kolagena u vezivnom tkivu, krvnim žilama, kostima • Hipovitaminoza- dječji skorbut, krvarenja u kosti • Antioksidans, potpora imunosnih zbivanja u suzbijanju infekcija • Izvor: citrusno voće, jabuka, paprika, krumpir, meso • Toplinska obrada uništava vit C

  26. Vitamini skupine B • Uloga u izmjeni tvari, metabolizmu • Izvor: zeleno povrće, žitarice, neljuštena riba, meso • Hipovitaminoza- rijetko • B1, aneurin, tijamin- za ispravnu funkciju živaca, bolest- beri beri • B2, riboflavin- zaštita sluznica i kože, bolest- crvenilo usana, “žvale”, ragade, glatki jezik • Niacin- bolest- pelagra (fotodermatoza) • B6, piridoksin-bolest- konvulzije • Folna kiselina- potiče sazrijevanje eritrocita, bolest- anemija, nedostatak kod trudnica izaziva malformacije u ploda • B12- za sazrijevanje eritrocita i živčanih stanica, bolest- anemija

  27. Minerali • Osim osnovnih biogenih elemenata: C, O, H, N, još 7 elemenata pripada esencijalnim hranjivim tvarima- ovi minerali su esencijalni makroelementi (zastupljeni su u organizmu u količini većoj od 0,005% tj.mase): Natrij, kalij, klorid, kalcij, fosfor, magnezij, sumpor. • Moraju biti zastupljeni u redovitoj prehrani

  28. U našoj sredini ni vitamini ni minerali nisu deficitarni- redovito su zastupljeni u prehrani djece • Minerali postanu deficitarni ukoliko se previše gube- proljev, povraćanje, znojenje, tubulopatije

  29. Natrij i klorid (sol) • Najrašireniji izvanstanični kation i anion • Odgovoran za osmotski tlak, acidobaznu ravnotežu, ravnotežu vode, ionske uvjete • Višak soli u prehrani odgovoran za hipertenziju. • Dojenčetu treba upravo onoliko soli koliko je u majčinom mlijeku, kasnije dijete treba manje (2mmol/kg/dan). • Ne dosoljavati previše hranu!!

  30. Kalij • Glavni unutarstanični kation • Odgovoran u mišićnom i nervnom provođenju podražaja, osmotski tlak i ravnoteža vode • Sadržan je u svim namirnicama, pa deficit kalija i ne postoji.

  31. Kalcij i fosfor • 99% Ca i 75% P nalaze se u kosturu, daju čvrstoću kosturu. • Bilanca je ovisna o apsorpciji u crijevu, apsorpcija se događa pod utjecajem vitamina D. • Dnevne potrebe podmiruju se mlijekom i milječnim proizvodima- potrebno je najmanje ½ litre mlijeka ili m.proizvoda dnevno predškolskom djetetu, a školskom- 1 l. • Bolest- kod starijih žena- osteoporoza

  32. Magnezij • 2. važan unutarstanični kation • Važan u intracelularnom metabolizmu, u proizvodnji energije • Prirodni izvor su žitarice, kakao, orasi, zeleno povrće

  33. Sumpor • Sadržan je u svim tjelesnim bjelančevinama u obliku AK cisteina, cistina, metionina, taurina, u enzimima. • Nalazi se u mesnoj hrani

  34. Oligoelementi • U sastav žive tvari ulazi još oko 14 esencijalnih elemenata koji su zastupljeni u organizmu u tragovima, tj. u količini manjoj od 0,005% tj.mase: Željezo, jod, bakar, mangan, cink, kobalt, molibden, selen, krom, kositar, vanadij, fluor, silicij, nikalij.

  35. Većina oligoelemenata je u dovoljnoj količini prisutna u uobičajenoj prehrani prirodnim namirnicama, osim željeza i joda.

  36. Željezo • Željezo u organizmu služi za transport kisika, nalazi se u hemoglobinu (krvna boja eritrocita) i citokromima. • Dio željeza je u cirkulaciji (hemoglobin i transferin), dio u parenhimnim organima (mioglobin, enzimi), dio su zalihe (feritin i hemosiderin). • Željezo dolazi u organizam hranom. Mlijeko je siromašno željezom. Namirnice bogate željezom: meso, perad, riba, jetra, žumanjak, mahunarke, neke žitarice, lisnato povrće. Najbolje se resorbira željezo iz mesa, peradi i ribe.

  37. U majčinom mlijeku ima malo Fe, ali se odlično resorbira, Fe iz kravljeg mlijeka resorbira se slabije, također i ono iz industrijskih pripravaka kravljeg mlijeka. • Askorbinska kiselina potpomaže resorpciju, fitati iz mahunarki i tanin iz čaja ometaju resorpciju.

  38. U dojenačko doba djetetu koje nije na majčinom mlijeku treba dodavati farmaceutske pripravke željeza.

  39. U nedostatku Fe, u eritrocitima ima manje hemoglobina- sideropenična anemija Uzroci: • Smanjen miraz Fe koje novorođenče mora dobiti tijekom nošenja • Gubitak Fe krvarenjem tokom poroda • Povećana potreba zbog brzog rasta • Nedovoljni unos hranom poslije 4.mj.života • Krvarenje poslije poroda (u crijevima) • Nedovoljna resorpcija (malapsorpcija)

  40. Najveći rizik za pojavu sideropenične anemije: od 6. do 24. mj. života, pubertet • Prevencija: pravilna prehrana: dojenje-- tvorničko mlijeko-- dohrana (povrće, meso)-- izbjegavanje kravljeg mlijeka + ljekoviti pripravci Fe: nedonoščadi, nedostaščadi i blizancima, djeci koja su perinatalno krvarila, dojenčadi koja ubrzano rastu, djeci sa srčanom greškom, djeci koja piju KM

  41. Jod • Jod – nuždan za sintezu hormona štitnjače. Pri deficitu dolazi do gušavosti pa i “endemskog kretenizma”. • Deficita nema od kad se sol sustavno jodira.

  42. Fluor • Fluor – važan za zdravlje zubi, pospješuje mineralizaciju cakline. Nedostatak: zubni karijes!! • Mineralizacija počinje intrauterino a završava sa 6.g. • Fluora ima u hrani iz mora • U mnogim krajevima nema ga dovoljno u pitkoj vodi, pa se fluorira voda ili sol • U našoj zemlji voda se ne fluorira- treba kod djece lokalno primijeniti fluor (premazivanje zubi) ili peroralno primijeniti u obliku tableta (od 6.mj. do 16.g.)

  43. Ostatna vlakna • Dijelovi biljne hrane koje organizam ne može u probavnom traktu razgraditi: celuloza, pektini. • Pomažu u peristaltici- vežu vodu, povećavaju volumen stolice, pa omogućuju evakuaciju.

  44. Energetske potrebe • Za održavanje životnih funkcija organizmu je potrebna energija a dobiva je razgradnjom masti, UH, bjelančevina. • Iz 1g UH- 4kcal (17kJ) • Iz 1 g masti- 9 kcal (38 kJ) • Iz 1 g bjelančevina- 4 kcal (17kJ)

  45. Energija potrebna djetetu koje raste iskorištava se za njegov: • Bazalni metabolizam (potrošnja energije u strogom mirovanju za održavanje osnovnih životnih funkcija) • Rast • Specifično dinamsko djelovanje hrane • Nadoknada gubitka energije putem ekskreta • Tjelesna aktivnost

  46. Dnevne potrebe za energijom • U 1.g.života: 100 kcal/kg • Nakon 1.g. potrebe opadaju za po 10kcal/kg svake 3 g. • Odrasli: 50 kcal/kg dnevno

  47. Zasitnost i probavljivost hrane • Uzimanje hrane treba biti praćeno ugodnim osjećajem utaženja gladi. • Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, šećer, slatka hrana- daju dobar osjećaj sitosti. • Posno meso, riba, voće i povrće- slabije zasićuju. • Izlaganje hrani toplini kuhanjem ili pečenjem povećava se probavljivost, ali i uništava neke vitamine.

  48. Aditivi u hrani • Prirodne ili sintetizirane tvari koje se dodaju hrani da bi povećale kakvoću, trajnost, konzistenciju, boju, okus, miris. • Mogu dovesti do alergijskih reakcija.

More Related