www.infodom.eu

1. EU strategija računalstva u oblaku i „Open Government“ inicijativa (za inovacije u e-Poslovanju i „Open Enterprise“) prof.dr.sc. Slavko Vidović Sanja Vukušić Jerman Zagreb, 08.05.2014. www.infodom.eu

2. ISHODIŠNA PITANJA • Europska Komisija je sa Strategijom računalstva u oblaku (2012.) i „Open Government” inicijativom dala i „Viziju razvoja javnih usluga” ((2013.), koju vodi DG CONNECT) s kojom se želi dati novi zamah modernizaciji javne uprave, ali i dati potpora razvoju gospodarstva. • Oba strategijska dokumenta provedbe Digitalne Agende, pozicioniraju: • pitanja razvoja e-Business-a, • pitanja razvoja novih radnih mjesta, kao i • razvoja SME sektora gospodarstva. • Značaj predmetnih inicijativa stavlja se u kontekst ekonomskih i budžetskih pritisaka na vlade i zahtijevane redukcije troškova javnog sektora te u kontekst svjetske financijske krize. • Vlade ulažu u standardizaciju i zajedničke infrastrukture interoperabilnosti ne samo za javnu upravu i e-Government, nego i za razvoj e-Business-a u tvrtkama, sa svrhom da se poveća kolaboracija javnog i privatnog sektora.

3. EUROPEAN CLOUD COMPUTING STRATEGY

4. ŠTO JE EUROPEAN CLOUD COMPUTING STRATEGY? • Strategijakojaćeomogućiti da se oslobodipotencijal„cloud computinga”u EU iubrzauvođenjediljemEurope, u privatni i javni sektor- da Europa postane “Cloud friendly”. • Procjena je EK-eda trebasnažnopoticati EU da prihvati novimodel, jerće do 2020-teto indirektnodovesti do otvaranjaoko 400.000 SME tvrtkii 3,8 milijunanovihradnihmjesta. • Da bi se to postiglo treba povećati povjerenje u cloud tehnologiju. Stoga ova strategija za cilj ima i“Building Digital Confidence”.

5. STRATEGIJA DEFINIRA I PRINCIPE KORIŠTENJA • KorištenjeICT opreme je dinamičkioptimiziranokrozmrežutako da se ne pridjeljujelokacijagdje se process odvijaipodacinalaze. • „Cloud provider”samoptimirakorištenje IT resursaiseliizmeđu„data” centaranaraznimlokacijama. • Organizacije i pojedinci pristupaju aplikacijama i podacima kad i gdje im je to potrebno, koristeći osobna računala, prijenosna računala, tablete, pametne uređaje („smart devices”) itd.. • Cloud se sastoji od 3 sloja: „hardware, middleware i aplikacije”. • Standardizacija je važna na srednjem nivou, jer će to dati developerima mogućnost da ponude svoje opcije. A time i krajnji korisnik može birati rješenja. • Korisnici plaćaju za korištenje, a ne moraju imati visoke investicije da bi uspostavili servise. • Korisnici mogu povećati ili smanjiti traženi kapacitet u vrlo kratkom vremenu.

6. Cloud & Smart Devices kao infrastruktura operabilnosti poslovnog modela

7. KORISTI KOJE SE OČEKUJU: • Redukcija troškova 10 do 20% (pod pretpostavkom da 80% SME primjenjuje CC). • Povećan „mobile working” za 46%. • Povećana produktivnost za 41%, uz povećanje standardizacije 35%. • Efekt na potrošnju struje i vode, zelena energija. • Dostup i do najudaljenijih regija i mogućnost da se ideje i talenti šire i prepoznaju. • Mogućnost da ICT radnici žive u manje napučenim regijama, donoseći u njih život i novac. • Manje firme mogu se udruživati i postići kritičnu masu potrebnu za veće poslovne poduhvate ili za stvaranje ušteda u troškovima.

8. GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (1/4)

9. GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (2/4)

10. GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (3/4)

11. GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (4/4)

12. KOJE KORAKE PODUZETI? • Strategija ima tri ključna područja djelovanja: • Probijanje kroz „džunglu”standarda • Sigurni i fer uvjeti ugovaranja (SLA) • Uspostava “European Cloud Partnership” • Da bi implementirao strategiju, DG CONNECT je osnovao radne skupine. U njima sudjeluju „cloud provideri”, dobavljači IT opreme, telekom operateri i korisničke grupe. • Cloud Select Industry Group (C-SIG) ima tri podgrupe koje traži solucije za: • Certifikacijske sheme, zajedno saENISA (European Network and Information Security Agency). • Ugovore o razini usluge (SLA) • Pravila ponašanja (codes of conduct).

13. KLJUČNI IZVORI INFORMACIJA: • http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/european-cloud-computing-strategy • http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/blog/whats-new-eu-cloud-computing-strategy • http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0529:FIN:EN:PDF

14. ISHODIŠNI PROBLEMI TVRTKI • Bilo koja tvrtka ima dva ishodišna problema: integracija i adaptacija. • Integracija: sposobnost i koordiniranje aktivnosti za održavanje identiteta tvrtke i njenog jedinstvenog načina postizanja strategijskih i poslovnih ciljeva. • Adaptacija: sposobnost i identifikacija relevantnih promjena u poslovnoj okolini te koordiniranje aktivnosti prilagodbe tim promjenama. • Znanje kao središnji resurs i inovacije: sposobnost integracije i adaptacije podrazumijeva postojanje znanja i aktivnosti za učenje, rješavanje problema i produkciju novog znanja (inovacije) potrebnog za agilne odgovore na poslovne probleme. • Optimalni model organizacijskih sposobnosti učenja i inovacija nazivamo „Open Enterprise“ modelom. Za taj pristup treba nam i OpenGovernment model u javnom sektoru. Ključne su aktivnosti i sposobnosti za upravljanje i unapređenje kapaciteta za adaptaciju.

15. OPEN ENTERPRISE: OSNOVNE IDEJE Postoje četiri izvorišta „OpenEnterprise“ modela tvrtki: • Otvorenost u identifikaciji i raspoznavanju problema. • Otvorenost u rješavanju problema za ideje koje su nama nove te za kreiranje varijanti rješenja. • Otvorenost na kritike naših rješenja, teorija i znanja (posebno znanja potrebnih za korekcije pogrešaka). • Čestitost u aktivnostima MIS izvještavanja, novih ideja i kritika.

16. OPEN GOVERNMENT: OSNOVNE IDEJE Postoje četiri izvorišta „Open Government“ modela u javnoj upravi: • Otvorenost podataka. • Otvorenost procesa. • Otvorenost servisa • Otvorenost i participacija građana i gospodarstva u donošenju odluka u javnom sektoru.

17. KORISTI KOJE SE OČEKUJU OD OPEN GOVERNMENT-A: • Povećanje poslovne efikasnosti tvrtki, zahvaljujući pristupu javnim podacima u realnom vremenu i bržem reagiranju na probleme • Veća uporabna vrijednost javnih usluga za gospodarstvo i za građane (kroz otvorenost, umreženost i transparentnost) • Povećanje suradnje i uključenost krajnjih korisnika javnih usluga u njihov dizajn, razvoj&inovacije te održavanje/unapređenje i sniženje troškova (uključujući i prilagodbu konkretnim korisnicima) • Proaktivno djelovanje i prevencija u određenim područjima, radi smanjenja troškova za nadoknade šteta • Povećanje inovacija u gospodarstvu temeljem lakšeg pristupa i bolje uporabe javnih podataka • Razvoj usluga privatnog sektora baziranih na ponovnoj uporabivosti podataka javnog sektora (PSI direktiva EU).

18. INTEROPERABILNOST: PREDUVJET POVEZIVANJA E-BUSINESS-A I E-GOVERNMENTA Pravna interoperabilnostzakonska podloga za realizaciju poslovnog procesa, sporazum o interopearbilnosti Procesna interoperabilnostomogućavainteroperabilnost na organizacijskoj razini (poslovni procesi) Semantička interoperabilnostosigurava da je (poslovno) značenje (semantika) svakog pojedinog podatka jednoznačno definirano Tehnička interoperabilnostosigurava da su protokoli razmjene podataka međusobno kompatibilni i da omogućavaju sigurnu razmjenu podataka(npr. web servisi, AS2, http, messaging)

19. KONVERGENTNE FUNKCIONALNE ARHITEKTURE IS-a

20. OPEN ENTERPRISE: KONAČNI CILJ „Open Enterprise“ model tvrtki, potpomognut „CloudComputing”-om, trebao bi omogućiti uspostavu AGILNOSTI kompanije kao najviše razine sposobnosti, temeljene na 4 osnovna potencijala/svojstva: • Produktivnost. • Fleksibilnost. • Adaptabilnost. • Organizacijska svjesnost. „OpenGovernment” model djelovanja javne uprave i pripadne usluge, kritičan su preduvjet za takav razvoj kapaciteta u tvrtkama, te za: • Dinamičan razvoj e-Business-a, • Poslovnu sofisticiranost kompanija, te • Ukupnu kompetitivnost gospodarstva.

21. Hvala!