1 / 15

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU KLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU KLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA. Elektrokardiogram EKG - uloga medicinske sestre u procesu snimanja ekg-a -. Pripremile: Alić Vezira Begović Emina. Uvod - Elektrokardiogram.

bing
Download Presentation

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU KLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVUKLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA Elektrokardiogram EKG - uloga medicinske sestre u procesu snimanja ekg-a - Pripremile: Alić Vezira Begović Emina

  2. Uvod - Elektrokardiogram Elektrokardiogram je grafički zapis električnih potencijala nastalih u srcu. Elektrokardiogram se snima pomoću uređaja kojeg zovemo elektrokardiograf . Glavni zadatak EKG uređaja jeste bilježenje promjena električnog potencijala na površini ljudskog tijela.

  3. Uloga medicinske sestre u procesu snimanja • Uloga medicinske sestre jeste da: • objasni pacijentu postupak snimanja EKG – a, • zamoli pacijenta da oslobodi grudni koš od odjeće,te donje dijelove ekstremiteta, • smjesti pacijenta u udoban položaj, • prikopča elektrode, • zamoli pacijenta da miruje i pokuša se suzdržatiod pokreta, te da normalno diše. • Zatim pokrenuti snimanje EKG – a.

  4. Način snimanja Na prsa se stavljaju elektrode povezane sa aparatom koji registrira električne impulse koji odgovaraju otkucajima srca i bilježi ih na papirnoj traci, gdje se registruju karakteristični poremećaji. Standardni EKG snima 12 odvoda, snimaju se tri standardna (I, II, III), tri unipolarna (aVR, aVL, aVF) i šest prekordijalnih (V1 - V6) odvoda.

  5. Svakodnevni srčani ritam se naziva normalnim sinusnim ritmom. Sve ostalo se naziva aritmijama Termin aritmija odnosi se na bilo koji poremećaj ritma, pravilnosti, mjesta nastanka ili provođenja srčanog električnog impulsa. Veoma važno je da medicinska sestra zna uočiti određene poremećaje srčanog ritma, kao što su: ekstrasistole, paroksizmalana tahikardija, fibrilacija srčanih komora, asistolija, AV blok

  6. Sinusna bradikardija (frekvencija ispod 60 (50)/ min.) Sinusna tahikardija (frekvencija prelazi 100/min.)

  7. Poremećaji srčanog ritma Atrijalne ekstrasistole Ventrikularna ekstrasistola

  8. Poremećaji srčanog ritma Supraventrikularna paroksizmalna tahikardija Ventrikularna paroksizmalna tahikardija Undulacija (lepršanje) atrija:

  9. Poremećaji srčanog ritma Atrijska fibrilacija Ventrikularna fibrilacija (defibrilacija)

  10. Poremećaji srčanog ritma Atrioventrikularni blokovi: • normalni ritam    • AV blok 1.stupnja   • AV blok 2. stupnja (Mobitz I.) • AV blok  2.stupnja (Mobitz  II.) • AV blok u omjer 3:1  • kompletni AV blok

  11. Poremećaji srčanog ritma Asystolia

  12. Rezultati istraživanja Istraživanje je provedeno na KLINICI ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA KCUS, u periodu od mjeseca Januara do mjeseca Aprila 2010 god. Metoda istraživanja – posmatranje i analiza podataka Istraživanje je vršeno na četiri odjela te klinike, a u istraživanje su uključena oba pola bez starosnih ograničenja. Cilj istraživanja: ukazati na značaj ekg-a

  13. Rezultati istraživanja Jedan odjel: Dnevno - 5 snimanja Sedmično - 35 snimanja Mjesečno - 150 snimanja U 4 mjeseca - 600 snimanja Četiri odjela: Dnevno - 20 snimanja Sedmično - 140 snimanja Mjesečno - 600 snimanja U 4 mjeseca - 2400 snimanja

  14. Zaključak EKG je ključan parametar u pregledu pravilnosti rada srca i otkrivanju aritmija, njihove prirode i uzroka. To je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja do danas ne samo da nije izgubila na važnosti, dolaskom novijih metoda, već postaje sve raširenija i praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih, ali i drugih bolesti. Kao potvrda pomenutom koristićemo se činjenicom da se na klinici za bolesti srca i reumatizma na jednom odjelu u periodu od 4 mjeseca snimi oko 600 EKG-a, a na 4 odjela u istom periodu snimi se i do 2500 EKG-a.

  15. Hvala na pažnji!

More Related