Platonova ontologija

1. Platonova ontologija učenje o idejama ideja dobra

2. Filozofija kao bilješka na Platona Učenjem o idejama uspjelo je Platonu: • stvoriti sistem koji je mogao smisleno preuzeti veliki dio predsokratovske filozofije • izgraditi idejnu zgradu dalekosežnog djelovanja, kakve nema u zapadnoj povijesti duha. Tako, prema A.N. Whiteheadu, cijelu zapadnu filozofiju treba shvatiti "kao bilješku na Platona”. A.N. WHITEHEAD britansko - američki filozof, fizičar i matematičar. Radio je na polju logike, matematike i filozofije znanosti, te metafizici. Najbolje je poznat po svome radu na Principia Mathematica koju je napisao u suradnji s Bertrandom Russellom

3. Ontološki problem:kakav je svijet zapravo? Filozofi kozmološkog razdoblja drže da je svijet materijalan, vječan a glavni problem je: zašto se stalno mijenja (panta rei): Heraklit - sve se mijenja, ništa nije stalno (o tim promjenama nam svjedoče naša osjetila). No, ima i suprotnih razmišljanja: Parmenid - svijet je Jedno, nema promjena (osjetila nam daju privid, tek umom uviđamo da kretanja zapravo nema – Ahil i kornjača). Posljedice ovakvih postavki djeluju i na ponašanje ljudi – moral: Sofisti: moral je promjenljiv (prilagodljiv); ne postoje norme, Sokrat: moral nije promjenljiv i do normi se može doći umom! Platonovo rješenje: • postoji nešto vječno i nepromjenljivo – ideje • postoje promjenljive, nestalne, varljive i prolazne stvari a to su materijalne stvari - kopije (sjene) svijeta ideja Dualizam!

4. ideje - vječne i nepromjenjive bitiobjektivni idealizam postoji posebna »stvarnost«, vječna i nepromjenjiva carstvonematerijalnih, vječnih i nepromjenjivih bîti,ideja (grč. eidos) • ideje - nisu nekakva materijalna »pratvar«. • Ideje su praslikestvarnosti prema kojima su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta. objektivni idealizam • Ideje objektivnoegzistiraju, tj. neovisno o nama i našem spoznavanju one postoje • pomoću svijesti ih samo spoznajemo. Ukratko: iza »osjetilnog svijeta« skriva neka druga - prava zbilja. Ta je zbilja svijet ideja! Radikalna novina: Po prvi put se govori o “drugom svijetu” (duhovnom svijetu) koji je vječan i koji je spoznatljiv umom!

5. Svijet nepromjenjivih ideja nadređen je svijetu promjenjivoga. dohvatljivo umom - spoznaja dohvatljivom osjetilima - mnijenje

6. Ideje kao praslike – opći pojmovi • Unatoč množini različitih bića (muha, riba, konja,… sva ta pojedinačna bića zovemo i spoznajemo kao životinje. • To nam dopušta zaključiti kako postoji jedna zajednička praslika "životinje", koja je zajednička svim životinjama i određuje formu njihova bića. • Tako tek po općim idejama (praslikama) razlikujemo vrste bića, stvari… od kojih neke prepoznajemo kao životinje, druge kao biljke, …

7. Svijet – zbilja - se dijeli na dva područja 1. Materijalni (vidljivi) svijet – sve što jezamjetljivo preko osjetila i to: • neposredno: pojedini predmeti, živa bića, stvari, …) • posredno zamjetljivo: sjene, slike u ogledalu, crteži… O tom svijetu imamo nesigurnu spoznaju – tek pretpostavke, mišljenje doksa, (npr. rasprava o tome koja je dugina boja najljepša – mogla bi potrajati) 2. Misaoni - nematerijalni svijet – sve što jespoznatljivo pomoću uma: • sve što otkriva znanost koja traži ono opće u pojedinačnom a što je neposredno dostupno umu – pravo znanje – episteme (Npr.matematika nadilazi svoj materijal (geometrijske figure) i dospijeva do duhovnih spoznaja neposredno, jasno i sigurno - stvara opće poučke. (npr. nepotrebna bi bila nekakva rasprava od tome koliko je 8 x 3 jer rezultat “vidimo” umom.)

8. Misaoni svijet carstvo ideja - dostupno čistom umu bez ikakva promatranja područja znanosti Vidljivi svijet neposredno zamjetljivo(npr. stvari) posredno zamjetljivo (npr. slika u ogledalu)

9. Hijerarhija idejadobro ideje ideje idejeidejeidejeideje… U svijetu ideja ideje su hijerarhijski poredane: na vrhu je ideja dobra a prema njoj teže sve ideje. Ona znači za svijet ideja ono što za materijalni svijet znači Sunce. To dakle, što spoznatljivomu podaruje istinu, a spoznavajućem sposobnost spoznaje, ja određujem kao ideju dobra... Platon • Tek od dobra ostale ideje primaju bitak i vrijednost, a po njima onda i cijeli materijalni svijet. • Dobro stvara poredak, mjerui jedinstvo. U bogatoj povijesti platonizma prevladavalo je mišljenje da idejudobra treba poistovjetiti s Bogom, kao uzvišenim, nadbivstvenim Jednim, koji je uzrok svega bivstva.

11. neizrecivost ideje dobra • Ideju dobra nije moguće opisati – izreći u potpunosti. Ona je izvor svega i beskonačna je te bi trebala cijela vječnost da je se obuhvati. • Cjelokupna Platonova filozofija počiva na »principu nizrecivosti najuzvišenijega«. • Platonov dijalog se zaustavlja pred posljednjim… • Mi u svojoj konačnosti i ograničenosti ne možemo spoznati pravu puninu ideje dobra, nego je samo donekle naslutiti. • Uvijek će nam manjkati preciznostiu pokušajima da potpuno prikažemo njezino značenje i ulogu kako za polis tako i za pojedinca. Tezu o neizrecivosti ideje dobra posebno je zastupao novoplatonik Plotin (600 godina kasnije) kao nespoznatljivom i nezrecivom, nadbivstvenim Jednim.

12. čovjek i dobro Čovjek po svojoj naravi teži za dobrimjer dobro predstavlja ispunjenje i konačni cilj svega našega htijenja. • Dobro je istinski jamac naše sreće - eudaimonie. Platon: Dobro je cilj svih naših čina, te poradi njega moramo sve činiti.

13. Zadatci • objasnite Platonov dualizam • Što je radikalna novina Platonove ontologije u odnosu na učenja filozofa kozmološkog razdoblja • objasnite pojam objektivni idealizam • hijerarhija svijeta po Platonu • ideja dobra • mogućnost spoznaje ideje dobra