Raznovrsnost kao osobina dobrog stila

1. Raznovrsnost kao osobina dobrog stila Institut für Slawistik a.d. Karl-Franzens-Universität GrazÄsthetik des Stils (B/K/S) SESS 2011 Unter der Leitung von O.Univ.-Prof. Dr.BrankoTošović Tobias Träger tobias.traeger@edu.uni-graz.at

2. Raznovrsnost Što je raznovrsnost? Jesu liponavljanjauvijekloša? • pojačavanjeizreke (jako, jakodobro) • morfološkosredstvo(na malajskom: orang = čovjek; orang-orang = ljudi) • stilskafigura

3. Figure ponavljanja riječi • anafora (Xoooo Xoooo) • epifora (ooooX ooooX) • anadiploza (ooooX Xoooo) • epanafora (XoooX) U širem smislu: • tautologija (i lijepa i zgodna) • pleonazam (čak štaviše, mala djevojčica)

4. Funkcionalni stilovi • razgovorni stil • administrativni stil • književnoumjetnički stil • naučni stil • publicistički stil

5. Razgovorni stil http://www.youtube.com/watch?v=3jcFOol59Hk

6. Razgovorni stil S: Ašta najviše voliš u tenisu? Đ: Panajviše volim u tenisu […]. S njima (s njim) pobeđujemo ove protivke. S: Ada li se (da li se) protivnici ljute kad ih pobediš? Đ: Ne. S: Ati kad te one pobede? Đ: Ne. S: Znači pravi ferplaj. Dobro, ada li se igraš? Đ: Paigram se (p’igram se) noću, pošto danju imam školu i treninge imamoi popodne i završim domaću posle treninga izato se igram noću. S: Da li je tenis za tebe igra ili obaveza. Đ: Patenis za mene je obaveza. S: Šta ti je cilj u tenisu? Đ: Cilj u tenisu mi je da postajem prvak.

7. Administrativni stil USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (pročišćeni tekst)Članak 2. Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: – o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj; – o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime; – o udruživanju u saveze s drugim državama. Saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. (http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=16481)

8. Književnoumjetnički stil [...] Ne, nije mi se dalo ići Mariki. Nije mi se dalo ići kući. Mojoj praznoj kući, neudobnom konačištu. Nije mi se dalo ići u dvoranu. Mislim u košarkaški klub, jer ja već vrlo dugo, predugo igram tu košarku koju više ne volim, u klubu koji ne volim, s ljudima koje ne volim. Uopće radim jedno more stvari koje ni najmanje ne volim. [...] (Antun Šoljan "Kiša" u: Korom (1998))

9. Naučni stil U nizu stoljeća oblikovana je i prenošena usmena priča različitog sadržaja na bosanskohercegovačkom prostoru. Sve što je bilo predmetom priče istovremeno je bilo i dijelom čovjekova života – njegove stvarnosti i njegove mašte podjednako. Pričale su se priče o životinjama [...]; potom priče koje su imale izvorište u mogućem, stvarnom, koje su trebale poučiti, pohvaliti ili pokuditi. Zatim priče u čijem središtu je bila vedrija strana života, u kojima su prevladavali šala i humor, istina ponekad uz ironičnu žaoku. Do neslućenih granica sezala je mašta i onoga ko kazuje priču i onoga kome je priča kazivana u oblicima koje nazivamo bajkama. Usmena priča imala je [...] (Softić, A. (2004): Usmena proza Bošnjaka)

10. Publicistički stil Manu Chao poklonio fantastičan koncert Sarajevu Legendarni Manu Chao je sa svojim bendom, koji čine gitarista Madjid Fahem i bubnjar Philippe Teboul, svim ljubiteljima dobre muzike priredio spektakularnu dvosatnu svirku povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva. Nakon dva sata savršene svirke jedino možemo žaliti što je Manu Chao ovu turneju planirao održati u prostorima koji primaju do tri hiljade ljudi. S druge strane, manja koncertna dvorana omogućila je muzičarima odličnu komunikaciju sa publikom, koja je fenomenalno reagovala na svaki od hitova koje su odsvirali u krcatoj dvorani Doma mladih u Sarajevu. Manu Chao je redao hitove sa posljednjeg studijskog albuma La Radiolina, ali i stare hitove. Publika je bila uskraćena za pjesmepoput Mala Vida ili Welcome to Tijuana, ali to im nije previše zamjerila. U nekoliko navrata je atmosfera na koncertu bila prava stadionska, dok je publika jednoglasno skandirala "Manu Manu”. Ostajemo nam da se nadamo da na nastup kultnih muzičara nećemo morati čekati novih, predugih devet godina. (sarajevo x: http://www.sarajevo-x.com/showtime/muzika/clanak/110407001#)