Mr sci Zdenko Janković

1. Profesionalnistreskaoključnifaktorzapovećanjenivoarizikanaradnommjestuiplaniraneaktivnosti u CrnojGorinanjegovojprevenciji Mr sci Zdenko Janković

2. Većinadefinicijaopisujestreskaodugotrajnunapetostizazvanuodgovornošćuisloženošćusituacija u kojima se nalazimo. • Iz toga proizilazefiziološkepsihosomatskereakcijesaposljedicamaosjećajafrustracije, pogoršanjaopštegzdravstvenogstanja, mentalneifizičkeiscrpljenosti.

3. Na pitanje, kako se čovjek, pod stresomiogromnimuticajemnezadovoljstva, možemotivisatidautičenapromjenutakvogstanja, odgovor bi bio daprvomorasaznatikakonastajestres, a potominačinkako se odnjegamožeodbraniti. Dakle, dabismo se oslobodilistresa, moramogadobroupoznati.

4. Čovjek je žrtvabaremdvijevrstestresa –emocionalnogiprofesionalnog. Emocionalnistres:podrazumijevasubjektivnoiskustvoiosjećanjestraha, bola, naklonosti, požudeinadekaoinjihovoispoljavanje. Hiljadedogađaja, ljudi, objekata, smjenjuju se prednašimčulima, kojimihregistrujemo, stimulisunasečulneorgane, kojipotomprenoseiinformacije do mozga. Većinutihstimulansaignorisemoi ne sjecamoih se kasnije, paknanekenarocitoobratimopažnjuirijetkoihzaboravljamo, npr. mjestakojanasplaše). Postavlja se pitanjezasto se trgnemokadavidimozmijunaslici.

5. Zamislimokoličinustrahakada bi to bio video snimaknakojoj je zmijakojaide ka nama? • Možetelizamislitišta bi se desilokad bi posleovogsvideonimkanekonaovajskupbacio: • gumenuzmiju, • živubezopasnuzmiju, • zmijuzakojuznamoda je otrovna.

6. Profesionalnistres: predstavljaštetanfizičkiiemocionalniodgovorkoji se možedesitikadapostojisukobizmeđuzahtjevaposlovakoji se odnosenazaposlenogimanjkakontrolekojuzaposleniimanadovimzahtjevima. Ovajstresmožepodjednakobitiprisutanikodzaposlenogikodposlodavca.

7. U odnosunakvalitetsubjektivnogdoživljajaiposljedicapozdravlje, stresmožebiti: • Eustres– prijatanosjećajilimakarosjećajizazova, kojiosobučinivještijom, koncentrisanijomiefikasnijom (u trenutkukadasaznajetedastedobilinovu, savremenumašinukojommožeteupravljatitasterima, saznajetedasteunaprijeđeni, dobijeteinformacijudaćete vi bitidomaćinskupaispredkompanijei sl.) • Distres– javlja se kadaosobaimaosjećajnemogućnostisprječavanjastresnogdogađaja.

8. U odnosunatrajanje, stresmožebiti: • Akutnistres- koji je karakterističanpo tome štodajebrzodgovornajedaniznenadniuzrok, kaošto je konfliktnaradnommjestu. Ovajodgovorbrzonastaje, rasteibrzopočinjedaopada. • Posttraumatskistres– se javljakaokasniiliodloženiodgovornaakutnistresnidogađajilisituaciju. Možedaizazovevrloozbiljnaoboljenja. • Hroničnistres– se javljakaoposljedicaneriješenihstresnihsituacija, nagomilanihtokomdužegperioda. Možedovesti do tragičnihishoda (moždanogudara, koronarnihoboljenja, suicidai sl.)

9. ProfesionalnistreskaoključnifaktorzapovećanjenivoarizikanaradnommjestuProfesionalnistreskaoključnifaktorzapovećanjenivoarizikanaradnommjestu Akosmokonstatovalidaprofesionalnistresnastajeondakadapostojisukobizmedjuzahtjevakojeposlodavacpostavljazaposlenomikojezaposlenipostavljaposlodavcuidabismo se „borili“ saovakvomvrstomstresa, moramoznatikojisu to zahtjevi. Generalno, akoposlodavac (kompanija), ostvarujesvojeciljevepremadruštvenojzajednici (društvu), obavezeprematržištu,materijalneobaveze,društvenoposlovneobaveze (društvenaodgovornostkompanije),ondaćemalozaposlenihimativećeproblemesastresom.

10. Ukolikodođe do neostvarivanjaovihzahtjevapremadruštvu, problem se svodinatraženjuuzroka u neostvarivanjusljedećihzahtjeva: Zahtjevikojekolektivpostavljapojedincu • Damoradaispunjavasvojeradneobavezestručno, kvalitetno, tačno, pravovremeno, odgovornoidisciplinovano. • Dapozitivnoutičenaatmosferui u kolektivupoštujućituđuličnost, njegujućikolegijalniodnos, spremnostdapomognedrugom. • Dapoštujeimeiimidžkompanije (kolektiva) u kojemradiipropagiravrijednostsvojekompanije (naročito u dijeludruštveneodgovornosti), dajeprijedlogezaunaprijeđenjeefikasnosti u raduirastprofita u kompaniji. • Dakompaniju (kolektiv) doživljavakao „druguporodicu“ u kojojuvijekmožeračunatinapomoćirazumijevanje.

11. Zahtjevikojesvakipojedinacimapremakompaniji (kolektivu) • Psihološkizahtjevi: • da mu budedodjeljenposaokojivolidaradi (u okvirusvojekvalifikacije),danaposlunemastrahodprofesionalnogrizikaodpovredanaraduistrahdaćeostatibezposla,da se premanjemučovečnoophodesvisakojimadolazi u kontakt u procesurada. • Materijalnizahtjevi: • dasvojimprihodimamožedapokrijesvojetroškove, • da mu se pružimogućnostdanapreduje u prihodima. • Organizacijskizahtjevi: • da mu se pružamogućnostdanapreduje u struci, • daimapravodadajeprimjedbe, sugestije, da se žaliidareaguje,da mu se obezbjederadniuslovi (komforradnesredine) kojizadovoljavajuzdravstvene, psihološkeitehničkeuslove.

12. Ukolikodođe do neostvarivanjabilokojegodnavedenihzahtjeva, nastajenezadovoljstvokoje, ako se ne preduzmuadekvatnemjere, najčešćedovode do konfliktakojimožeimatidvaishoda: zadovoljstvozbogostvarenogkompromisainastanaknezadovoljstvazbogodsustvakompromisa. Trajanjekonfliktavodi u situacijustraha, demotivacijezaposao, povišenostipesimizmaimožedovesti do afektailikumulativnognagomilavanjanegativnihmislikojemogu, ponekad, bitiifatalne. U ovomeprepoznajemosituacijukojunazivamostresom.

13. Kolikostresmožedautičenapovećanjerizikaodpovreda, profesionalnihoboljenjaioboljenja u vezi s radom, pokazaćemonaprimjeruradnogmjestakojezahtjevaradsavelikimbrojemstranaka. Radnomjesto je operater u call centrumobilnogoperatera.

14. Priprocjenirizikaovogradnogmjesta, ispoštovana je metodologijazaprocjenusaaktivnimučešćem samihoperaterakrozdavanjeneophodnihinformacija o svomradu. Zaradnomjestokojesmoposmatralinakrajusu izdvojenesljedećeštetnosti: • prijemvelikogbrojainformacijatokomrada, • pružanjevelikogbrojainformacijatokomrada, • donošenjeodluke u veomakratkomroku, • verbalneneprijatnostiodsagovornika.

15. Na osnovuanketekojusupopunjavalioperateri, a koja je sadržalaipitanjeda se procentualnonavedu „prijatni“ i „neprijatni“ pozivi, davanisusljedećiodgovori: • 55 % poziva je biloklasičnosapotrebnimstepenomkulturnekonverzacije, • 10% poziva je bilonagranicikulturnekonverzacijesaizraženimnezadovoljstvomsagovornika, • 15 % poziva je bilosa „neprijatnim“ obraćanjemiizraženimvelikimnezadovoljstvom, • 20 % poziva je bilo „vrloneprijatno“ savrijeđanjemoperatera, psovkamaikonstatacijama „vas svetrebaposlati u rudnik“, „ko vas tupostavi“, „vi svitrebadaistovaratedžakovesacementom“ inekolikosporadičnihpsovkivezanozavlast, rukovodstvo, mobilnogoperatera, porodicui sl.

16. Sastavljajućikonačnulistuopasnostiištetnostizaovoradnomjestokonstatovano je da: • - mehaničkeopasnosti, • - opasnostikoje se pojavljuju u vezisakarakteristikamaradnogmjesta, • - štetnostikoje se pojavljuju u procesurada, • nisusapovećanimrizikom.

17. Obrativšipažnjuna: • -štetnostikojeproističuizpsihičkihipsihofizičkihnapora (odgovornost u primanjuiprenošenjupodataka, korišćenjeodgovarajućegznanjaisposobnosti, odgovornost u pravilimaponašanja, konfliktnesituacijei sl.)iprimjenomformule: R=P x F x E (Kinijevametoda) • utvrdilismoda je R= 3 x 10 x 6, • dakleR(rizik) = 180

18. Po opisukvalifikacije: • 0,1 – 20 – prihvatljivrizik, • 21 – 70 – malirizik, potrebanoprez, riješitiredovnomprocedurom – radnimupustvima, • 71 – 200 – umjerenirizik, potrebnemjere, moraju se utvrditiodgovornostrukovodioca.

19. Dakle, postavlja se pitanjekojemjerepreduzetidaovoradnomjesto, koje je nagranicipovećanogrizika, to ne bude? • Prvopreuzetiorganizacionemjere: • češćeizmjeneljudstva u smjenama, • povremenapromjenaradnogmjesta, • upozorenjeda se razgovorsnimaipodliježeprijavamanadležnogorgana u slučajukršenjajavnogredaimira, nedoličnomponašanju, prijetnjamaslužbenoglicai sl.

20. Razmišljajući o ovomisličnimradnimmjestimakojaimajustreskaofaktorkojipovećavanivorizikanaradnommjestu (inkasanti, radnicinadavanjuinformacija, prijavakvarova, naplatapotraživanja u javnimpreduzećimai sl. ) došlismonaidejuda pored većpoznatihpreporukazasmanjenjestresadatih u 10 korakakaoštosu: • ostavljanjecigareta, alkoholaikafe u stresnimsituacijama, • prihvatanjetuđegmišljenja • upravljanjesvojimvremenom • prihvatanjemčinjenica • fizičkeaktivnosti,

21. kojesudokazanekaodjelotvornealikojezaposleninerado ‘’samostalno’’ primjenjuju, pokrenemo pilot projekat u nekolikodruštvenoodgovornihkompanijagdjećezaposleni ‘’timski’’ imatipsiho-fizičkevježbezarasterećenje MKS idjelimičnooslobađanjeodnagomilanogstresakroz ‘’programezadobroraspoloženje’’, ‘’jogaseanse’’i‘’pozitivnorazmišljanje’’. Ovevježbe bi se izvodileuzpomoćkvalifikovanihinstruktora do potpunogovladavanjazasamostalnovježbanjeitrajale bi 3-4 minutanasvakih 1-2 sataradnogvremena.

22. Takođe u velikimkompanijamaćemonapersonalnimračunarimaugraditiprogrameda se istigasenasvakih 1- 2 satavremena, a da se ‘’pali’’ instalirani program vježbi u trajanju 3-4 minuta. • U tom smislu pilot projekatimaisvojuporuku: ‘’Poštovanjesvogzdravljaisvojeličnosti, poštovanjesvojihkolega, svojekompanijeidržave u kojojzaposleniživiiradi’’.

23. Na ovuporuku bi ihpodsjećalijastučićinakojima bi zaposlenisjedalitekkadpročitajuporukusaprednjestraneiustajućisanjihostavljaliihnastoludaihsledećegdanaprijepočetkaposla ova porukasačeka • U koliko ovaj pilot-projekat uspije mi bi smo ga prošili na što više poslovnih subjekata u Crnoj Gori a razmišljamo da sistem borbe protiv stresa kao ozbiljnije profesionalne bolesti počnemo tretirati kao dio radne obaveze koja če biti regulisana izmjenama zakonskih propisa.