OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI)

1. OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI) • mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom: - čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljempod pritiskom (hidraulični otkopni čekić) • električnim i diesel pogon otk. ček. – rijeđa primjena u praksi • zračni otkopni čekić (ručni).

2. Usitnjavanje vangabaritnih blokova Iskop asfalta Iskop u urbanim sredinama Primjena otkopnog čekića Rušenje zidova Obrada kamena

3. New TEX 140PS - TEX 280PE series 1-Rukohvat s prekidačem, upusnim ventilomioprugama za absorpciju vibracija 2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka 3 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar) 4 -Klip 5 - Radni alat (dlijeto, špica, klin ili lopata) 6 - Usadnik s mogućnošću brze izmjene alata 7 - Razvodni ventil 8 - Zračni “jastuci” (sprečavaju udaranje klipau kučište uslijed čega je i rad čekića tiši) 9 -Spremnik za ulje za automatsko podmazivanje čekića 10 - Prigušnik buke 1 7 2 9 10 8 3 4 6 5 Osnovni dijelovi otkopnog čekića

4. Vrste radnog alata

5. 3 7 5 8 6 1 4 2 9 Princip rada otkopnog čekića 1 - Rukohvat s polugom upusnogventila (prekidačem) 2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka 3 -Razvodni ventil 4 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar) 5, 6 - Uzdužni i poprečni kanali za dovod-odvod komprimiranog zraka 7 - Klip 8 - Radni alat (dlijeto) 9 - Zaštitni tuljac – kinetička energija klipa (J) N = A  n – snaga čekića (snaga udarca) (W) n – broj udaraca u sekundi v = a  t1 – brzina kretanja klipa kod udara (m/s),

6. Princip rada otkopnog čekića

7. Tehnički podaci Masa Potrošnja zraka Dužina Broj udaraca Usadnik • Mase otkopnih čekića: oko 3-40 kg • lakši čekići (3-12,5 kg) Potrošnja komprimiranog zraka: oko 7-33 litara/sek. Broj udaraca u minuti: oko 1000-4000 Tablica 1. Tehničke karakteristike otkopnih čekića

8. Atlas Copco TEX Primjena 3 5 8 11 16/17E 22 32 42 23E 33E 43E Rad horizontalno i vertikalno prema gore Teški posao prema dolje Izrada rupa i kanala u betonu Oblikovanje i završni radovi Čišćenje oplate Hrapavljenje betonskih površina Razrušavanje betona Iskop ugljena i popravljanje profila Iskop u tvrdoj glini Uklanjanje obloga visokih peći Iskop rupa u zidu od cigle Nabijanje Iskop smrznutog tla Iskop u asfaltu Iskop u nekonsolidiranoj stijeni Nabijanje pilota Iskop jaraka TEX 3 - TEX 11: 3,7 do 12,4 kg TEX 16 - TEX 43: 14,8 do 40 kg Primjena otkopnog čekića s obzirom na tehničke karakteristike

9. Dodatna oprema (uljni podmazivači, separatori vlage, uređaji za otprašivanje i sl.)

10. Uljni podmazivači

11. Separatori vlage

12. Razlika između otkopnog i bušaćeg čekića Za razliku od bušaćeg čekića, kod kojeg se dlijeto nakon svakog udarca zakrene za određeni kut (što se ostvaruje pomoću dodatnog uređaja za zakretanje dlijeta), kod otkopnog čekića postoji samo pravocrtno gibanje, bez zakretanja dlijeta. Inače, princip rada im je isti. Razlika između zračnog i hidrauličkog otkopnog čekića • zračni otkopni čekić je uglavnom ručni alat, dok je hidraulički otkopni čekić obično montiran na držalici (radnoj "ruci") hidrauličkog bagera • hidraulični čekić se osim mobilno (na bageru) može montirati i za stacionaran rad tj. na usipnim bunkerima na primarnim drobilicama, gdje uveliko sprečava tj. smanjuje zastoje pri radu uslijed zaglavljivanja materijala na rešetci. • hidraulički čekić se primjenjuje za razbijanje većih komada, blokova, te razaranje objekata • pritisak komprimiranog zraka je obično 6 do 7 at, a pritisak hidrauličkog ulja može biti i do 300 at • izvor komprimiranog zraka je kompresor, a ulja pod pritiskom hidraulički agregat

13. KOMPRESORI

14. KOMPRESORI • Komprimirani zrak: Zrak je plinovita materija koja se proizvoljno može tlačiti (komprimirati) sve dok ne pređe u tekuće stanje Nedostaci pneumatskog pogona: • mali koeficijent korisnog djelovanja - gubitak toplinske energije zbog zagrijavanja zraka pri njegovoj kompresiji • Prednosti pneumatskog pogona (pogona na komrimirani zrak): • bezopasan, elastičan u primjeni, lako se raspoređuje, a pri radovima u tunelima i podzemnim prostorijama obogaćuje zrak neiskorištenim kisikom • lagan, ravnomjeran i mekan rad uređaja • vrlo jednostavna shema uređaja pogona • vrlo siguran rad u uvjetima zimskog vremena • vrlo povoljni eksploatacijski troškovi.

15. KOMPRESORI • strojevi za proizvodnju komprimiranog zraka koji se koristi za pogon drugih strojeva i alata • primjena kompresora u rudarstvu i građevinarstvu: za pritiske zraka 6-7 at • pogonski motor za rad kompresora: benzinski, diesel ili elektromotor • Kompresori: • pokretni (mobilni) - kompresori manjih kapaciteta (3-11 m3stlačenog zraka u minuti) i • stabilni- kompresori većih kapaciteta • Sustav hlađenja:s vodom (kod stabilnih kompresora),kombinirani zrakom i vodom, kružni uljem, ili samo zrakom(mobilni kompresori)

16. Pokretni kompresori - kompresori manjih kapaciteta (koji obično proizvode 3-11 m3 stlačenog zraka u minuti) 3 1 (a) Stabilnikompresori - kompresori većih kapaciteta (b)

17. KOMPRESORI • Podijela kompresora s obzirom na način proizvodnje komprimiranog zraka: • Potiskujući - potiskujućih povećanje pritiska postiže se ograničavanjem volumena plina u zatvorenom prostoru, nakon čega se taj volumen smanjuje mehaničkim djelovanjem 1.1. Klipni 1.2. Rotacijski: - rotacijski s lopaticama - spiralni (vijčani) 2. Dinamički - povećanje pritiska postiže se pretvorbom kinetičke energije plina (zraka) kontinuiranog strujanja u energiju pritiska. 2.1. Radijalni (centrifugalni) 2.2. Aksijalni

18. 3 2a 2b 1 3 1 2 4 (b) (a) (a) hladnjak • komprimiranje zraka ostvaruje se pomoću kretanja klipa u hermetički zatvorenom cilindru, pri čemu automatski regulator regulira pritisak zraka na 6-7 at (nakon što se postigne taj pritisak, regulator tlaka isključuje pogonski motor) • mogu imati jedan ili dva stupnja komprimiranja (jednostupanjski ili dvostupanjski kompresori); dvostupanjski se pogotovo primjenjuju kada je potrebno proizvesti veće pritiske zraka • najčešće se primjenjuju u praksi • imaju nemiran i bučan rad Klipni kompresor: jednostupnjeviti (a) i dvostupnjeviti (b)

19. izlaz komprimiranog (stlačenog) zraka  spremnik za zrak ulaz (usisavanje) zraka tlačenje zraka do 4 at (1. stupanj kompresije) tlačenje zraka do 7 at (2. stupanj kompresije) hladnjak kanali za prolaz polustlačenog zraka (do 4 at) Klipni kompresor dvostupnjeviti

20. UČINAK KLIPNIH KOMPRESORA učinak klipnih kompresora se izražava u m3 usisanog slobodnog zraka u minuti, a određuje se prema izrazu: • – površina poprečnog presjeka klipa (m2) s – hod klipa (m) K – broj usisavanja zraka za jedan okret koljenaste osovine u cilindru (za jednoradne kompresore K = 1, za dvoradne K = 2) n – broj okretaja osovine kompresora u minuti m – broj cilindara kompresora kp – koeficijent punjenja cilindra usisanim zrakom (0,65-0,8) Q = sKnmkp , (m3/min) 1 – pogonski (diesel) motor 2 – koljenasta osovina kompresora 3 – klip (1. stupanj kompresije) 4 – klip (2. stupanj kompresije) 5 – spremnik za komprimirani zrak Shema dvostupnjevitog klipnog kompresora (pokretnog)

21. Rotacijski kompresori Rotacijski kompresori talče zrak pomoću rotora ekscentrično položenog u čelično cilindrično kućište. Rotor ima pomične lamele koje su u rotaciji izvlače djelovanjem centrifugalne sile. Slijedeći unutarnji plašt valjka sprečevaju prolazak zraka između lamela u kojemu se zbog ekscentričnog položaja rotora smanjuje prostor između lamela gdje se zrak tlači, a time i povećava tlak zraka. Rotacijski kompresori pretežno rade u dva stupnja tlačenja i to u prvom stupnju do 0,4 Mpa, a u drugom stupnju do 0,6-0,7 MPa. Proizvedena količina tlačenog zraka može se izravno regulirati promjenom broja okretaja. ulaz zraka izlaz komprimiranog zraka 1 – rotor 2 – pomična lopatica 3 – kućište kompresora A – veći prostor između lopatica B – smanjeni prostor (dodatno tlačenje zraka) Rotacijski kompresor (s lopaticama)

22. UČINAK ROTACIJSKIH KOMPRESORA određuje se prema izrazu: Q = l(D – dz) , (m3/min) l – dužina rotora (m) D – promjer prostora za komprimiranje zraka, u kojem se nalazi rotor (m) d – debljina lopatice (m) z – broj lopatica m – ekscentričnost rotora od centra prostora za komprimiranje (m) n – broj okretaja rotora u minuti  - obodni koeficijent korisnog djelovanja (0,8-0,85) Rotacijski kompresor (s lopaticama)

23. ulaz zraka izlaz komprimiranog zraka Rotacijski kompresor (s lopaticama)

24. Rotacijski kompresor (s lopaticama)

25. komprimiranje zraka postiže se pomoću posebnih spirala helikoidalnog oblika koje zraku daju veliku brzinu, uslijed čega se zrak komprimira • to su kompresori većeg kapaciteta, zauzimaju relativno malo prostora, i pogotovo su prikladni u slučajevima kada su potrebne veće količine zraka, danas se sve više proizvode • zahtijevaju dobro hlađenje i podmazivanje; u tu svrhu se u prostor kompresije ubrizgava ulje koje ima trostruku funkciju: brtvljenje međuprostora spirala i prostora između spirala i stijenki kućišta, hlađenje zraka, te podmazivanje spirala • iz komprimiranog zraka potrebno je neprekidno odvajati ubrizgano ulje, a to se postiže pomoću posebnog filtar uređaja za pročišćavanje zraka, ugrađenog u kompresor, dok se hlađenje izdvojenog ulja postiže odvođenjem u hladnjak gdje ulje cirkulira Spiralni (vijčani) kompresor

26. 2a 2b Dvostupnjevita kompresija 1 1 – paralelne osovine sa spiralnim (vijčanim) navojem 2a – prvi stupanj kompresije 2b – drugi stupanj kompresije Spiralni (vijčani) kompresor

27. Spiralni (vijčani) kompresor

28. Radijalni(centrifugalni) kompresor • karakteristični su po radijalnom smjeru strujanja zraka • rotor radijalnog kompresora, tzv. impeler, obično se sastoji od limene prstenaste ploče na kojoj se s jedne strane nalaze radijalno postavljene zakrivljene lopatice, s vanjske strane povezane obručem • zrak ulazi u kompresor u centar impelera koji svojom vrtnjom, djelovanjem centrifugalne sile, ulazni zrak usmjerava radijalno prema svom obodu, a zatim u odvodni spiralni kanal (difuzor) gdje se kinetička energija pretvara u pritisak • kompresija zraka se obično postiže u više stupnjeva, što znači da kompresor ima više impelera (prije ulaza u centralni dio svakog slijedećeg impelera, zrak prethodno prolazi kroz difuzor), a stupanj kompresije ovisi o iznosu promjene brzine zraka i gustoći zraka (plina)

29. Radijalni (centrifugalni) kompresor

30. Aksijalni kompresori • karakteristični su po aksijalnom smjeru strujanja zraka (tj. u smjeru uzdužne osi odnosno okomito na ravninu rotacije) • zrak prolazi kroz kompresor u smjeru njegove uzdužne osi kroz naizmjenične redove rotirajućih i nepomičnih lopatice kojima se postiže brzina strujanja a zatim i povećanje pritiska zraka • najprikladniji su u slučajevima kada su potrebne velike i stalne količine zraka (obično > 65 m3/s i pritiske sve do 14 at)