1 / 9

Teorija jezičkog razvoja u odnosu na stupanj i vrijeme nastanka oštećenja sluha

Teorija jezičkog razvoja u odnosu na stupanj i vrijeme nastanka oštećenja sluha. Dr.sc. Husnija Hasanbegović. Prema (T.S.Kangas,1981.). govor i jezik predstavljaju važan faktor u čovjekovom razvoju.

chava
Download Presentation

Teorija jezičkog razvoja u odnosu na stupanj i vrijeme nastanka oštećenja sluha

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Teorija jezičkog razvoja u odnosu na stupanj i vrijeme nastanka oštećenja sluha Dr.sc. Husnija Hasanbegović

  2. Prema (T.S.Kangas,1981.). govor i jezik predstavljaju važan faktor u čovjekovom razvoju. • Pored funkcija koje govor ima na vlastiti razvoj putem učenja, njegova važna uloga je u socijalizaciji individue. • U slučajevima gluhoće, bez obzira na vrijeme nastanka gubitka sluha, bivaju pogođene sve strukture jezika a usljed toga komunikacija sa čujućim svijetom otežana ili praktično nije moguća standardnim načinom komunikacije, naročito ako se gubitak sluha pojavio prije usvajanja jezika.

  3. Stupanj gubitka sluha je jedan od važnih faktora za razvoj oralno glasovnog govora i jezika. • Jedan od važnijih faktora u razvoju oralno–glasovnog govora je također i vrijeme nastanka gubitka sluha. • Ukoliko je gubitak sluha nastao u prelingvalnom periodu i ukoliko se radi o težem gubitku, takve osobe najčešće neće moći izgraditi oralno-glasovni govor ili će djelomično izgraditi govor koji vrlo često nije razumljiv za okruženje.

  4. U povoljnijem su položaju osobe koje su izgubile sluh u kasnijim godinama života, jer takva osoba već vlada sredstvom komuniciranja, kojim se služi njena najšira socijalna okolina–glasovnim govorom, odnosno verbalnim jezikom uz, jasno, postojanje većeg ili manjeg stupnja obrazovanosti (Zimmermann, 1986.) • Zajedničko je svim osobama s gubitkom sluha, da su izložene većim ili manjim smetnjama u razmjeni informacija sa svojom okolinom, odnosno da ove osobe ne mogu doživljavati zvučne stimulacije u onoj mjeri kao čujuće osobe ili pak nikako,

  5. U nemogućnosti da razviju oralno-glasovni govor, prelinngvalno gluhe osobe su prisiljene razvijati druge sisteme komunikacije, a najčešće je to kinezični sistem komunikacije ili znakovni jezik. • Znakovni jezik je posebno sredstvo komunikacije kojeg nazivamo neverbalnim a podrazumijeva upotrebu prirodnih i dogovorenih znakova. • Matijašević (1965.), smatra da su pored glasovnog govora, pantomima ili govor kretnjama, prirodna sredstva kojima se ljudi služe u međusobnom sporazumijevanju. • Prema ovom autoru, govor kretnjama je osnovna podloga za gluho dijete i to zbog toga što je početno-razvojni dio govora i što je jedini mogući način na koji se dijete može izražavati i na koji se djetetova okolina s njim može sporazumijevati.

  6. Gluhe osobe se ovim načinom komuniciranja obilato koriste u svojoj komunikaciji, iako u odnosu na oralno- glasovni govor, ovaj način komunikacije ima niz manjkavosti koja se najviše očituje kada je u pitanju gramatika i sintaksa. • Pozitivna strana ovog načina komuniciranja je u tome što je prihvatljiv za gluhe i što im pruža mogućnost psiho-socijalnog razvoja. • Danas se ovakav način komuniciranja razmatra i u kontekstu sve prihvaćenijeg sociološko-kulturološkog modela gluhoće i koji je u mnogim zemljama prihvaćen i priznat kao jezik manjine, ravnopravan bilo kojem drugom jeziku.

  7. Potreba za podučavanjem gluhih govoru i jeziku • Čovjek se kao društveno biće ne smije ostaviti bez komunikacije. • Nastoji se gluhu djecu i omladinu naučiti oralno-glasovnom govoru, tamo gdje je to moguće i pospješivati komunikaciju u bilo kojem obliku, gdje potonje nije moguće. • Jedan od važnih ako ne i najvažnijih faktora za prebrođivanje komunikacijskih barijera je svakoko odgoj, obrazovanje i rehabilitacija osoba sa gubitkom sluha.

  8. Govor se često poistovjećuje sa jezikom i stavlja u kontekst preteče jezičnom razvoju. • Možemo kazati da govor prethodi jezičnom razvoju, ali kod čujuće populacije, dok kod gluhe populacije očigledno tome nije tako, jer je činjenica da većina gluhih uspije savladati govor a ostaje na vrlo niskom jezičnom razvoju. • Najvjerovatnije je to posljedica psihološke strukture gluhih, kome je govor sam po sebi stran ali ga od malena uče pod prisilom čujućih. • Konačno, komunikacija pokretom koja je psihološkoj strukturi gluhih prihvatljiva, ima suprotno govornoj lingvistične vrijednosti.

  9. Iz navedenog proizilazi i potreba za terminom jezične rehabilitacije • Jezičnu rehabilitaciju gluhih možemo definirati kao skup različitih postupaka i pristupa u učenju jezika i jezičnih sastavnica, koristeći pri tome za svakog gluhog pojedinca metode i tehnike prikladne njegovim psihosocijalnim karakteristikama.

More Related