1 / 22

PSIHOLOGIJA

PSIHOLOGIJA . Vježbe OSJETI I PERCEPCIJA Mustafa Šuvalija, asistent. OSJETI I PERCEPCIJA. NASTANAK OSJETA: PODRAŽAJI DJELUJU NA NAŠE OSJETNE ORGANE ORGANI PODRAŽAJE PRETVARAJU U NERVNO UZBUĐENJE NERVNO UZBUĐENJE PUTUJE DO MOZGA GDJE NASTAJE OSJET. OSJETI I PERCEPCIJA. ŠTA JE PODRAŽAJ?

clare
Download Presentation

PSIHOLOGIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PSIHOLOGIJA Vježbe OSJETI I PERCEPCIJA Mustafa Šuvalija, asistent

  2. OSJETI I PERCEPCIJA • NASTANAK OSJETA: • PODRAŽAJI DJELUJU NA NAŠE OSJETNE ORGANE • ORGANI PODRAŽAJE PRETVARAJU U NERVNO UZBUĐENJE • NERVNO UZBUĐENJE PUTUJE DO MOZGA GDJE NASTAJE OSJET

  3. OSJETI I PERCEPCIJA • ŠTA JE PODRAŽAJ? • U PSIHOLOGIJI, PODRAŽAJI (STIMULUSI) PREDSTAVLJAJU OBRASCE ENERGIJE (NPR. ZVUK ILI SVJETLOST) KOJE REGISTRUJU OSJETNI ORGANI, ODNOSNO ČULA • U DRUGIM NAUKAMA, KAO ŠTO JE INFORMATIKA, POD STIMULUSIMA SE MOGU PODRAZUMJEVATI ULAZNE INFORMACIJE (INPUT); U OSNOVI, I ONO ŠTO SE U PSIHOLOGIJI SMATRA PODRAŽAJIMA PREDSTAVLJA JEDNU VRSTU ULAZNIH INFORMACIJA

  4. OSJETI I PERCEPCIJA • VRSTE OSJETA: • VID • SLUH • NJUH • OKUS • DODIR • BOL • TOPLO • HLADNO • KINESTETIČKI OSJETI • ORGANSKI OSJETI

  5. OSJETI I PERCEPCIJA • DA BI OSJET MOGAO NASTATI (ODNOSNO DA BI SE PODRAŽAJ MOGAO OSJETITI) PODRAŽAJ MORA BITI DOVOLJNO INTENZIVAN • PRAG OSJETA (TJ. APSOLUTNI LIMEN): NAJMANJI INTENZITET PODRAŽAJA POTREBAN DA BI SE PODRAŽAJ MOGAO OSJETITI • SENZORNA ADAPTACIJA: SPOSOBNOST PRILAGOĐAVANJA OSJETNIH ORGANA NA NEKU SITUACIJU

  6. OSJETI I PERCEPCIJA • NASTAJE KAO POSLJEDICA SMANJENJE OSJETLJIVOSTI ZBOG DUŽE IZLOŽENOSTI PODRAŽAJU JEDNAKOG INTENZITETA • REKUPERACIJA: OBRNUT PROCES OD ADAPTACIJE; NASTAJE USLJED SMANJENJA ILI NESTANKA PODRAŽAJA KOJI DUŽE TRAJE • ČULOM VIDA DOBIJAMO GOTOVO 90% INFORMACIJA IZ VANJSKOG SVIJETA; TRODIMENZIONALNOST SLIKA OMOGUĆAVA NAM TO ŠTO IMAMO DVA OKA

  7. OSJETI I PERCEPCIJA • LJUDI MOGU ČUTI ZVUKOVE U RASPONU OD 20 DO 20000 Hz; LJUDSKI GOVOR SE KREĆE U RASPONU OD 1000 DO 4000 Hz • OSJETE KRETANJA I RAVNOTEŽE DOBIJAMO POMOĆU VESTIBULARNOG ORGANA, KOJI SE NALAZI U UNUTRAŠNJEM UHU • VESTIBULARNI ORGAN JE U DIREKTNOJ VEZI SA MALIM MOZGOM KOJI REGULIRA NAŠE POKRETE I RAVNOTEŽU, PA POREMEĆAJI U RADU VESTIBULARNOG ORGANA UZROKUJU POREMEĆAJE U RADU MALOG MOZGA

  8. OSJETI I PERCEPCIJA • ORGANI ZA ČULO OKUSA (TZV. GUSTATIVNE ĆELIJE) SU SMJEŠTENI NA JEZIKU; • VRH JEZIKA SADRŽI RECEPTORE ZA SLANO TJ. SLATKO; • IVICE JEZIKA SADRŽE RECEPTORE ZA KISELO • KORIJEN JEZIKA SADRŽI RECEPTORE ZA GORKO

  9. OSJETI I PERCEPCIJA GORKO PODRUČJESA MALIM BROJEM ĆELIJA KISELO KISELO SLANO / SLATKO

  10. OSJETI I PERCEPCIJA • ZA ČULO NJUHA ZADUŽENE SU OLFAKTIVNE ĆELIJE KOJE SE NALAZE U KORIJENU NOSA • LJUDI SU SPOSOBNO RAZLIKOVATI OKO 10000 MIRISA • KOŽA: ORGAN PUTEM KOJEG PERCIPIRAMO PODRAŽAJE DODIRA, GLATKOG, HRAPAVOG, TOPLOG, HLADNOG, BOLA, ŠKAKLJIVOG I SVRBLJIVOG • ORGANSKI OSJETI SU ONI OSJETI KOJI NAS OBAVJEŠTAVAJU O STANJU U ORGANIZMU

  11. OSJETI I PERCEPCIJA • PERCEPCIJA: SLOŽENA AKTIVNOST ORGANIZMA KOJA PODRAZUMJEVA ORGANIZIRANJE, INTEGRIRANJE I INTERPRETIRANJE OSJETNIH INFORMACIJA • PERCEPCIJA NAM OMOGUĆAVA UPOZNAVANJE I PREPOZNAVNJE ZNAČENJA PREDMETA, POJAVA I DOGAĐAJA U NAŠOJ OKOLINI • PERCEPCIJA JE SUBJEKTIVNI ODRAZ OBJEKTIVNE REALNOSTI; RAZLIČITI LJUDI RAZLIČITE STVARI RAZLIČITO PERCIPIRAJU

  12. OSJETI I PERCEPCIJA • PERCEPCIJA ZAVISI OD NAŠEG PRETHODNOG ZNANJA O OBJEKTU PERCEPCIJE, OČEKIVANJA, STAVOVA, EMOCIJA, OSOBINA LIČNOSTI, MOTIVA ITD. • ZATO KAŽEMO DA LJUDI NEMAJU ČISTIH OSJETA, VEĆ TZV. PERCEPTE, KOJI NASTAJU KADA NA NAŠE TUMAČENJE ODREĐENOG PODRAŽAJA UTIČU PRETHODNO NAVEDENI FAKTORI OČEKIVANJA, EMOCIJA, MOTIVA ITD. • GLAVNI FAKTOR USMJERENOSTI PERCEPCIJE JE PAŽNJA, KOJU DEFINIRAMO KAO SPOSOBNOST SELEKTIVNOG ODABIRA POJEDINIH DOGAĐAJA

  13. OSJETI I PERCEPCIJA • FAKTORA KOJI UTIČU NA USMJERENOST I INTENZITET PAŽNJE IMA DOSTA, I MOŽEMO IH PODIJELITI NA INTRINZIČNE I EKSTRINZIČNE • INTRINZIČNE DETERMINANTE PAŽNJE: MOTIVACIJA, POTREBE, INTERESI, ITD.; EKSTRINZIČNE DETERMINANTE PAŽNJE: INTENZITET PODRAŽAJA, NAGLA PROMJENA ILI KONTRAST, PONAVLJANJE, NOVOST ITD. • PERCEPTIVNI PROCESI SE ODVIJAJU U SKLADU SA ODREĐENIM PRAVILIMA I ZAKONITOSTIMA; POČETKOM 20. VIJEKA, NEKE OD TIH PRAVILA DEFINIRALI SU GEŠTALT PSIHOLOZI

  14. OSJETI I PERCEPCIJA PRINCIP LIKA I POZADINE: OVISNO O TOME ŠTA SMATRAMO LIKOM, VIDIMO VAZU ILI DVA LICA

  15. OSJETI I PERCEPCIJA PRINCIP BLIZINE: SLIČNE STRUKTURE KOJE SU MEĐUSOBNO BLIZU PERCIPIRAMO KAO CJELINU

  16. OSJETI I PERCEPCIJA PRINCIP ZATVORENOSTI: MEĐUSOBNO UDALJENE STRUKTURE (U OVOM SLUČAJU LINIJE) NA OSNOVU ISKUSTVA DOŽIVLJAVAMO KAO CJELINU (U OVOM SLUČAJU KRUG, ODNOSNO KVADRAT)

  17. OSJETI I PERCEPCIJA PRINCIP ISTOVRSNIH ZNAKOVA: ISTOVRSNE ZNAKOVE DOŽIVLJAVAMO KAO CJELOVITU STRUKTURU

  18. OSJETI I PERCEPCIJA PRINCIP KONSTANTNOSTI VELIČINA: PERCEPCIJA VELIČINE SLIKE OVISI O KONTEKSTU. IAKO SU DVIJE SLIKE ČOVJEKA U PLAVOJ KOŠULJI ISTE VELIČINE, ONA NA LIJEVOJ STRANI SE ČINI VEĆOM JER ZNAMO DA JE ČOVJEK U PLAVOJ UDALJEN. NA OSNOVU INFORMACIJE O UDALJENOSTI MI DONOSIMO ZAKLJUČAK O NJEGOVOJ PRAVOJ VELIČINI. TE INFORMACIJE NEMA NA DESNOJ SLICI, ZBOG ČEGA VELIČINU ČOVJEKA DRUGAČIJE TUMAČIMO I DOŽIVLJAVAMO.

  19. OSJETI I PERCEPCIJA • SVI OBLICI KONSTANTNOSTI PERCEPCIJE (OD KOJIH JE KONSTANTNOST VELIČINE SAMO JEDAN) SLUŽE TOME DA SVIJET DOŽIVLJAVAMO VIŠE – MANJE JEDNAKIM, I DA SE ON BITNO NE PROMIJENI KADA DOĐE DO PROMJENA U OKOLNIM USLOVIMA • BEZ KONSTANTNOSTI PERCEPCIJE, NE BISMO IMALI NIKAKAV DOŽIVLJAJ POVEZANOSTI SITUACIJE • OBLIKE ISKRIVLJIVANJA PERCEPCIJE KOJI SU ZAJEDNIČKI ZA VEĆINU LJUDI I KOJE OBIČNO NEMAJU PATOLOŠKE UZROKE NAZIVAMO ILUZIJAMA

  20. OSJETI I PERCEPCIJA • ILUZIJE SU POGREŠNE PERCEPCIJE NASTALE USLJED POGREŠNOG TUMAČENJA SIGNALA KOJI DOLAZE DO NAŠIH OSJETNIH ORGANA • ZA RAZLIKU OD ILUZIJA, HALUCINACIJE SU GREŠKE U PERCEPCIJI KOJE NEMAJU OSNOVE U STIMULUSIMA KOJI DJELUJU NA OSJETNE ORGANE • S OBZIROM DA NAJVEĆI DIO INFORMACIJA PRIMAMO PUTEM VIDA, NAJPOZNATIJE I NAJBOLJE ISTRAŽENE ILUZIJE SU OPTIČKE ODNOSNO VIZUELNE ILUZIJE; MEĐUTIM, ONE SE MOGU JAVITI I U DRUGIM OSJETIMA, A NE SAMO U OSJETU VIDA

  21. PITANJA ZA PONAVLJANJE • VID , SLUH, NJUH, OKUS I DODIR SU JEDINI LJUDSKI OSJETI? (TAČNO / NETAČNO) • DA BI OSJET NASTAO, PODRAŽAJ MORA BITI? • APSOLUTNI LIMEN JE...? • SENZORNA ADAPTACIJA JE? • REKUPERACIJA NIJE OBRNUT PROCES OD ADAPTACIJE (TAČNO / NETAČNO) • SENZORNA ADAPTACIJA NASTAJE KAO REZULTAT KRATKOTRAJNE IZLOŽENOSTI PODRAŽAJU RAZLIČITOG INTENZITETA? (TAČNO / NETAČNO) • VRH JEZIKA SADRŽI RECEPTORE ZA GORKO? (TAČNO / NETAČNO)

  22. PITANJA ZA PONAVLJANJE • ORGANSKI OSJETI SU...? • PERCEPCIJA JE...? • REZULTAT LJUDSKE PERCEPCIJE NAZIVAMO: A) ČISTIM OSJETIMA; B) PERCEPTIMA • GLAVNI FAKTOR USMJERENOSTI PERCEPCIJE JE...? • INTENZITET PODRAŽAJA, PONAVLJANJE I NOVOST SU INTRINZIČNE DETERMINANTE PAŽNJE? (TAČNO / NETAČNO) • ILUZIJE SU GREŠKE U PERCEPCIJI KOJE NASTAJU POGREŠNIM TUMAČENJEM PODRAŽAJA KOJE REGISTRUJU NAŠI OSJETNI ORGANI? (TAČNO / NETAČNO)

More Related