1 / 22

UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA” BELI MANASTIR

UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA” BELI MANASTIR. DOBRE PRAKSE U INTEGRIRANOM OBRAZOVANJU ROMA BELI MANASTIR, 18. LIPNJA 2011. ŠUKAR TO DIVE! BUN ZUA!. ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ: RAZVOJ I PERSPEKTIVE. Dr. sc. Neven Hrvatić , red. prof. FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

cutler
Download Presentation

UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA” BELI MANASTIR

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA”BELI MANASTIR DOBRE PRAKSE U INTEGRIRANOM OBRAZOVANJU ROMA BELI MANASTIR, 18. LIPNJA 2011. ŠUKAR TO DIVE! BUN ZUA!

  2. ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ: RAZVOJ I PERSPEKTIVE Dr. sc.Neven Hrvatić, red. prof. FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB ODSJEK ZA PEDAGOGIJU nhrvatic@ffzg.hr

  3. ROMI U HRVATSKOJ Podaci iz popisa stanovništva dosta se razlikuju od procjena romskih udruga gdje se broj Roma u Hrvatskoj kreće od60 do 150 tisuća, dok se procjene Vijeća Europe i Odbora za pastoral Roma kreću od30 do 40 tisuća Roma u Hrvatskoj.

  4. NAČIN ŽIVOTA I SEOBE ROMA • Romi danas žive kao "starosjedioci" u stalnim naseljima (više od 50% Roma u Europi živi sedentarno), kao polunomadi koji privremeno zimuju ili kao nomadi u čergi. • Romska naselja poprimaju urbaniziraniji oblik, ali jedan dio nije se promijenio kroz stoljeća.

  5. ROMSKA KULTURA I UMJETNOST • središnji pojam romske kulture je sreća; • značajna umjetnička postignuća u glazbi, plesu, umjetničkom obrtu, ali i različitim kraćim književnim formama: pričama, pjesmama, legendama, poslovicama... • “ciganski” svirači (romske kapele i violinisti) i plesači od plesa zmije do flamenca

  6. NACIONALNI PROGRAM ZA ROME U HRVATSKOJ • Nacionalni program za Rome Vlade RH (2003.) temeljni problemi u društvenoj integraciji i socijalnom statusu Roma i konkretne mjere koje trebaju provesti ministarstva Vlade RH, kao i lokalne vlasti u području očuvanja romske kulture i jezika, ostvarivanja građanskog statusa Roma, političkog predstavljanja, obrazovanja, stanovanja, zdravstva, socijalne skrbi, obiteljske zaštite i zaštite žena, te zapošljavanja Roma

  7. AKCIJSKI PLAN DESETLJEĆA ZA ROME • Akcijski plan Desetljeća za Rome 2005.- 2015. Vlade RH (2005.) jasni cilj, potrebne mjere, indikatori, te za provedbu odgovorene instance za unapređivanje života Roma u područjima obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstva.

  8. POLAZNICE ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI • konstrukcije nove integrativne škole; • nemogućnost uspostavljanja veza: uspjeh u školi  bolji gospodarski ili društveni status; • pojava dvostrukog marginaliziranja romske djece u školi i vlastitoj sredini; • uvođenja europske/interkulturalne dimenzije u obrazovanje Romapomoć djeci Romima u razumijevanju, komunikaciji i prihvaćanju drugih kultura, ali i omogućavanje prihvaćanja i uvažavanja romske kulture.

  9. MODELI ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI • jedan od pristupa /u zemljama Europske unije/ je i postojanje posebnih odjela za romsku djecu specijaliziranih razreda, uz mogućnost prilagodbe u realizaciji, a u funkciji adaptacije i integracije; • priprema za redovni razred, etapa prije zajedničkog školovanja ("škole-mostovi“~ Španjolska 1970-1986.); • specijalizirani (romski) odjeli (pripravni, dopunski i specijalni razredi ~ Francuska 1989.) djelomično specijalizirani odjeli (organizacijski i programski) zajednički odjeli.

  10. ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ Zajednička nastava + sadržaji vezani za romski jezik i kulturu interkulturalni kurikulum. AKTIVNOST CILJANA SKUPINA PREVENCIJA  PREDŠKOLSKI ODGOJ OSNOVNA ŠKOLA INTERVENCIJA  SREDNJA ŠKOLA REHABILITACIJA  NAPUŠTANJE ŠKOLE UČENIKA ROMA ZNAČAJ ROMSKE KULTURE

  11. PREDŠKOLSKI ODGOJ Romski dječji vrtić • Izgradnja romskih dječjih vrtića u naseljima; • Proširivanje odgojnih skupina u mjestima u blizini naselja (dvojezične skupine) – interkulturalni odnosi; • Program predškole (5. i 6. godina)romski i hrvatski jezik

  12. OSNOVNA ŠKOLA TipA • predviđen za područja sa znatnijim brojem učenika Roma(romani chib dominantan u komunikaciji romske djece); • cjelokupna nastava na romskom jeziku + dodatni nastavni sadržaji vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika. TipB • sredine s većim brojem učenika Roma (romska djeca poznaju romski i hrvatski jezik); • dvojezična nastava ravnopravno, sukcesivno (immersion programi) + dodatni nastavni sadržaji vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika. TipC • učenici Romi polaze izbornu nastavu iz dodatnih nastavnih sadržaja u vezi s posebnošću romske nacionalne manjine (romski jezik i književnost, povijest, zemljopis..), u funkciji očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

  13. Tip1 dodatni nastavni sadržaji: romski jezik i književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo.., kao fakultativni program za učenike Rome (i ostale). Tip2 romska srednja škola (gimnazija) : dvojezična nastava + dodatni sadržaji(romani chib i ljmba d bjaš) + tečajevi (ljetne škole) romskog jezika, središnja knjižnica, izložbe... SREDNJA ŠKOLA

  14. VISOKO OBRAZOVANJE • školavanje odgajatelja i učitelja Roma; • studij romskog jezika; • formiranje Instituta za romologiju.

  15. posebni, samostalni razred - odjel učenika Roma; zasebna kuća u “romskom” dijelu Pitomače; u romskom razredu rade dva učitelja; djelomično modificiran nastavni program (u skladu s predznanjem romske djece). PREDNOSTI povećan obuhvat i uspjeh u nastavi (sniženi kriteriji); SLABOSTI niža razina znanja; povećana izoliranost romske djece; nemogućnost interakcije u multikulturalnoj sredini; izostanak specifičnih sadržaja romskog jezika i kulture  asimilacija. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJPITOMAČA 1950.-1956.

  16. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJPRVA LJETNA ŠKOLA DJECE ROMA 1994. - ZAGREBNILAJESI SIKLJOVIPE E ROMANE ČAVENGE ANNE CROATIAIŠKULA D KUPIJ D CGANJ D VAR M CROATIA Poseban oblik “škole” za učenike Rome iz različitih socijalnih, kulturnih, jezičnih i vjerskih sredina • očuvanje nacionalnog identiteta i razvoj samosvijesti o pripadanju romskom narodu; • upoznavanje romani chiba, romskog jezika i dijalekata kojim govore Romi u Hrvatskoj; • upoznavanje s poviješću romskog naroda, kulturnim i tradicijskim postignućima; • stvaralaštvo na romskom jeziku i upoznavanje romske umjetnosti.

  17. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJMEĐIMURJE 1. • Romska djeca pojedinačno polaze školu od 1958. godine; • Popis školskih obveznika i dogovor s roditeljima 1972. godine  obuhvaćeno je 158 učenika Roma (57% školskih obveznika); • Nastava na hrvatskom jeziku i djelomično formirani odjeli s manjim brojem učenika Roma; • Isti nastavni program (bez predmeta iz nacionalne, romske kulture).

  18. RAZLOZI loše poznavanje hrvatskog jezika; neizgrađeni obrasci kulturnog ophođenja; nerazvijene higijenske i navike slušanja; loša grafomotorika, minimalna opća znanja...; slabije napredovanje ostale djece u zajedničkim razredima. SLABOSTI pritužbe za segregaciju od strane Roma; odvojena nastava  prema istom nastavnom planu i programu; onemogućavanje svim učenicima snalaženje u odnosu s drugima iz okružja u kojem žive; odvojena nastava  bez sadržaja na romskom jeziku i romske kulture. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJMEĐIMURJE 2.

  19. ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE Specifičan oblik odgojne, vjerske i obrazovne djelatnosti zadjecu Rome u Hrvatskoj (i ostale) • interkulturalni odgoj i obrazovanje, upoznavanje povijesti, tradicijskih i umjetničkih postignuća romskog naroda, uz uvažavanje kulturne posebnosti Roma u pastoralnom djelovanju; • omogućivanje romskoj djeci snalaženje u odnosu s drugim ljudima, doživljaj i prožimanje vlastitih i drugačijih kulturalnih obilježja; BITI ZAJEDNO - NOJ UN FI GRMAD

  20. ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE • upoznavanje i otkrivanje vjere kroz zajednički život, poštujući vjersku tradiciju Roma, romski jezik i/ili dijalekt kojim govore; • stvaralaštvo na romskom jeziku, te povezanost i međusobni utjecaj hrvatske i romske kulture; • socijalizacija romske djece, obiteljski i zdravstveni odgoj

  21. NEVO DROM – NOVI PUT • poboljšanje socio-gospodarskog položaja • integriranje u sve segmente društva • odgoj i obrazovanje djece Roma • potreba očuvanja kulture, tradicije i stila života

  22. ŠTO NAS UČE ROMI? • Nikada ne vjeruj “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od njih lice. • Nikada ne vjeruj Romima koji govore kako ne treba vjerovati “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od tebe lice.

More Related