1 / 19

MOGUĆNOSTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA DECE SA UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU

MOGUĆNOSTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA DECE SA UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU. Nada Irić, Milka Milovanović Minić Suzana Miković Ustanova za decu i mlade ‘’Sremčica’’. UVOD.

daire
Download Presentation

MOGUĆNOSTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA DECE SA UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MOGUĆNOSTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA DECE SA UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU Nada Irić, Milka Milovanović Minić Suzana Miković Ustanova za decu i mlade ‘’Sremčica’’

  2. UVOD • Socijalno uključivanje dece sa intelektualnom teškoćama podrazumeva aktivno učešće deteta u društvenoj zajednici (Lakićević, 2012). • Zaostajanje u mentalnomrazvojumodulisaćerazvojdeteta u skladusaličnimsposobnostima, porodičnim, socijalnimifizičkimokruženjem (Luthar et al., 2000; Gligorovic, RadicŠestic, 2010).

  3. Deca sa teškoćama u intelektualnim razvoju teže usvajaju i primenjuju usvojene oblike ponašanja, što se direktno odražava na kvalitet njihovog socijalog uključivanja (Ispanović- Radojković , 2011). • Ovo istraživanje ima za cilj da utvrdi nivo socijalne uključenosti dece sa umerenom intelektualnom ometenošću (UIO) na stacionarnom smeštaju.

  4. Nivo socijalne uključenosti dece sa UIO na institucionalnom smeštaju meren je nivoom ostvarivanja životnih navika ispitanika. • Životne navike kao stečeni oblik ponašanja osobe u svakodnevnim aktivnostima determinisan je odnosom emocionalnih doživljaja i reakcija sa okruženjem.

  5. Životna navika je svakodnevna aktivnost ili društvena uloga koja omogućava opstanak i razvoj osobe u društvu tokom čitavog njenog života (Kvebeška klasifikacija, 1999). • U proceni socijalne uključenosti pratili smo nivo usvojenosti 55 životnih navika koje čine prediktore socijalnom uključivanju dece sa UIO na stacionarnom smeštaju.

  6. CILJ RADA • Utvrditi oblasti u kojima su deca sa UIO na stacionarnom smeštaju najviše socijalno uključena • Utvrditi da li postoje značajne razlike u stepenu socijalne uključenosti dece sa UIO na stacionarnom smeštaju u odnosu na pol ispitanika. • Utvrditi da li postoje značajne razlike u stepenu socijalne uključenosti dece sa UIO na stacionarnom smeštaju u odnosu na starost ispitanika.

  7. METOD RADA Uzorak • Za utvrđivanje mogućnosti dece sa UIO na stacionarnom smeštaju u oblasti socijalnog uključivanja odabran je uzorak od (N=26) ispitanika. • Jednu podgrupu su činili ispitanici ženskog pola je 9 (34.6%), a drugu ispitanici muškog pola 17 (65.4%). • Starost ispitanika je od 9 do 15.11 godina. Jednu podgupu činili su ispitanici na uzrastu od 9 do 11.11 godina, drugu podrupu ispitanici starosti od 12 do 14.11 godina, a treću podgrupu ispitanici na uzrastu od 15 do 15.11 godina. Prosečna starost ispitanika je 11,7 godina. Količnik inteligencije ispitanika je od 35 do 49 IQ (SZO, 1992.).

  8. Instrument • Za potrebe istraživanja korišćen je Kanadski sažeti upitnik, MHAVIE- za Decu 1.0, Patrick Fougeyrollas, Luc Noreau & Céline Lepage u saradnji sa Roger Picard & Lucie Boissière, 2002. Upitnik sadrži trinaest (13) delova: ishrana, fitnes, briga o sebi, komunikacija, stanovanje, kretanje, odgovornost, interpersonalni odnosi, život u zajednici, obrazovanje i rekreacija. • Deo Upitnika koji se odnosi na radno angažovanje izostavljen je jer se ispituju maloletna lica.’’.

  9. Upitnikom se dolazi do podataka o nivou uključenostiu svakodnevne životne i društvene aktivnosti dece, na koji način dete ostvaruje životnu naviku, vrsti potrebne pomoći detetu i nivou zadovoljstva postignutim. • U istraživanju korišćeno je 55 pitanja, grupisanih u 11 delova kojima se meri nivo socijalne uključenosti (N = 26) dece sa UIO na stacionarnom smeštaju u Ustanovi za decu i mlade ‘’Sremčica’’.

  10. REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM Dobijeni rezultati obradjeni su metodom deskriptivne statistikei prikazani su tabelarno Tabela 1. pol ispitanika

  11. Tabela 2. starost ispitanika Od 26 ispitanika na stacionarnom smeštaju tabela 2. ukazuje da su ispitanici grupisani u tri podgrupe prema godinama starosti. Prva najmladja i druga podgrupa ima po 9 (34.6%) ispitanika, a treća najstarija podgrupa ima 8 (30.8%) ispitanika.

  12. Tabela 3.

  13. Od 26 ispitanika na stacionarnom smeštaju tabela 3. ukazuje na nivo socijalne uključenosti prema polu ispitanika • Za utvrdjivanje razlika socijalnog uključivanja izmedju ispitanika muškog i ženskog pola primenjeni su t – testovi za nezavisne uzorke. Pol je predstavljao nezavisnu varijablu, a dimenzije socijalnog uključivanja zavisne varijable • Na osnovu dobijenih rezultata u svih 11 oblasti kod ispitanika nivo socijalne uključenosti je relativno nizak ili prosečan. Ni u jednoj od ispitivanih oblasti nisu utvrdjene statistički značajne polne razlike, kao i razlike unutar muško-ženskih grupa

  14. Tabela 4.

  15. Tabela 4. ukazuju da je nivo socijalne uključenosti kod ispitanika sa UIO na stacionarnom smeštaju relativno nizak, u odnosu na starost ispitanika. • Od 11 ispitanih oblasti na nivou čitavog uzorka ispitanici najbolje rezultate socijalnog uključivanja su pokazali kao aktivni ili pasivni učesnici u oblasti relaksacije, sportskih, kulturno- zabavnih i rekreativnih aktivnosti. • Ispitane aktivnosti socijalnog uključivanja ispitanici na stacionarnom smeštaju ostvaruju u najvećem broju slučajeva preko personalne asistencije. • Dobre rezultate u socijalnom uključivanju ispitanici su postigli u korišćenju usluga restorana (ponašanje i posluženje za stolom), učestvovanje u organizovanim aktivnostima u zajednici. • Lošiji rezultati ispitanika na stacionarnom smeštaju su u oblasti samostalnog stanovanja i kretanja u zajednici. Sposobnost verbalne i neverbalne komunikacije igra važnu ulogu u socijalnom uključivanju i uspostavljanju dobrih interpersonalnih odnosa .

  16. Ispitanici aktivnosti u prirodi letnji kampovi, planinarenje, škole u prirodi,plastenike posećuju preko personalne asistencije

  17. Aktivno učešće ispitanika u aktivnostima vezanim za veroispovest i poseta verskom objektu ispitanici ostvaruju preko osoblja ustanove ili obrazovne ustanove.

  18. Zaključak • Ovim istraživanjem je utvrdjeno da su deca sa UIO na stacionarnom smeštaju u socijalnom uključivanju bolje rezultate pokazala u oblastima vezanim za kontroisane uslove života koje im pruža stacionarna ustanova. • Ograničenjeovogistraživanja je maliuzorak, kaoinejednakarasporedjenostispitanikapremapolu, pa dobijenirezultatetrebauzetisadozomrezerve. Zaizvodjenjepreciznijihzaključakaneophodno je koristitiidrugeinstrumente.

  19. Hvala na pažnji

More Related