1 / 19

TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE NEIMOVINSKE ŠTETE

TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE NEIMOVINSKE ŠTETE. Prof . dr . sc . Marijan Ćurković. Hrvatski ured za osiguranje, 18. Savjetovanje o obradi i likvidaciji automobilskih šteta Opatija, 13. i 14. svibnja 2010. Što je to „Talijanski sustav naknade neimovinske štete“?. Sinonim za:

dinh
Download Presentation

TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE NEIMOVINSKE ŠTETE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE NEIMOVINSKE ŠTETE Prof. dr. sc . Marijan Ćurković Hrvatski ured za osiguranje, 18. Savjetovanje o obradi i likvidaciji automobilskih šteta Opatija, 13. i 14. svibnja 2010.

  2. Što je to „Talijanski sustav naknade neimovinske štete“? • Sinonim za: • nedefiniranost, kao posljedica izostanka zakonske regulative prilagođene današnjim potrebama, • raznolikost, „tisuću i jedan cvijet“ vrsta neimovinske štete, • pravnu nesigurnost, manjak kriterija, sudovi „kolo vode“, mirovni suci, • skupoću, vjerojatno najveće naknade u EU

  3. Kako je došlo do toga? • Tri faze povijesnog razvoja: • Codice civile, 1942., dvije vrste štete: • imovinska šteta (dannopatrimoniale, čl. 2043) • neimovinska šteta (dannononpatrimoniale,čl.2059.), pod čim se podrazumijevala samo moralna šteta (danno morale , praetiumdoloris) • Tribunale diGenoa, 1974., prva presuda - biološka šteta; Ustavni sud, presuda 184/1986 • Kasacijski sud, presude blizanke, 8826 i 8827 iz 2003., početak promjena. Presude istoga suda br. 26.972 do 26.975 ☺ kopernikanski obrat?

  4. Prva faza • Jasnoća („neimovinska šteta naknađuje se samo u slučajevima koje predviđa zakon“, čl. 2059. CC), bipolarnost štete: • imovinska (atipična), • neimovinska šteta – tipična: moralna šteta • Koncept homoeconomicus-a: u slučaju ozljede neke osobe, naknada se daje samo onima koji su zbog ozljede izgubili (mogućnost) zarađivanja

  5. Prva faza • Prigovori: • Nejednakost građana • De facto isključivanje iz prava na naknadu svake neimovinske štete (moralna šteta vezano uz formalno postojanje kaznenog djela kojim je uzrokovana šteta, čl. 185. Kaznenog zakonika)

  6. Druga faza • Demontažakoncepta neimovinske štete kao štete koja koincidira s gubitkom (mogućnosti) zarađivanja • Uvođenje novog koncepta - neimovinska šteta zbog povrede prava na zdravlje • Načelo: „osoba = vrijednost“, „povreda prava na zdravlje = naknada u novcu“, veza: Ustav, čl. 32 („Republika štiti zdravlje kao temeljno pravo osobnosti …“) • Posljedica: multipolarnost neimovinske štete: moralna šteta, biološka šteta, egzistencijalna šteta, tanatološka šteta … Neimovinska šteta postaje netipična!

  7. Druga faza • svaki pojavni oblik neimovinske štete – posebna vrsta štete, • za svaki pojavni oblik daje se posebna naknada • Primjeri: • promjena vanjskog izgled osobe (estetska šteta) • smanjenje psihofizičke učinkovitosti ili smanjenje mogućnosti uporabe vlastitog tijela • smanjenje socijalne mogućnosti oštećene osobe da se potvrdi u društvu pomoću normalnog komuniciranja s društvenom okolinom

  8. Druga faza • smanjenje opće radne sposobnosti ili općenito nemogućnost obavljanja uobičajenih životnih poslova • gubitak šanse za napredovanje u poslu ili gubitak slobode izbora zanimanja odnosno posla • pojačani napori u obavljanju vlastitog posla, bez utjecaja na ostvarivanje dohotka, odnosno bez potrebe ranijeg umirovljenja • Itd.

  9. Biološka šteta kao tertiumgenus štete • Značajke: • biološka šteta kao šteta događaj (dannoevento),dok su moralna šteta i imovinska šteta – šteta posljedica (dannocoseguenza) • povreda prava na zdravlje je sama po sebi šteta, ne treba dokazivati štetu • trajna biološka šteta, • privremena biološka šteta, • biološka šteta u slučaju smrti bliske osobe: • problem tanatološke štete …dobivanje naknade iurehereditatis. • Uvjet: da je preminuli trpio izvjesno vrijeme iza ozljede pa do smrti…

  10. Moralna šteta • Moralna šteta – izvorna kategorija neimovinske štete • Definicija: šteta koja se ni izravno ni neizravno ne može dovesti u vezu s nekim imovinskim gubitkom, koji bi se mogao izraziti u novčanom iznosu • Sastav: fizičke i psihičke patnje i smetnje, stanje zabrinutosti, psihološke ozbiljnosti, narušenje obiteljske vedrine… • Subjektivan značaj za osobu. Zato: subjektivna moralna šteta • Sudska praksa: za pravo na naknadu moralne štete nije bitno da protupravna radnja bude kazneno formalizirana, sud može odlučiti i hipotetski da li se radi o kaznenom djelu…

  11. Egzistencijalna šteta (il dannoesistenziale) • „Povreda ustavnih prava urođenih ljudskoj osobi u svim životnim manifestacijama, različitim od prava na zdravlje…“, • Zatim: „povreda bilo kojeg pravno relevantnog interesa neke osobe, koja ima za posljedicu naknadu neimovinskih posljedica protupravne radnje…, ili svakog interesa koji pripada osobi, povrijeđenog protupravnom radnjom…, a koji je različit od prava na zdravlje, bez obzira što nije u ustavu posebno spomenut, a povreda kojega ne mora imati za posljedicu neku bolest koja bi utjecala na svakodnevno odvijanje života oštećene osobe…“ (Cendon, Ildannoesistenziale);

  12. Egzistencijalna šteta (il dannoesistenziale) • „…svaka šteta koju uzrokuje protupravna radnja, koja posljedično mijenja životne navike i uobičajene odnose koji su oštećenome bili svojstveni, dakle, remete njegovu svakodnevicu lišavajući ga prigode da se izrazi u vanjskom svijetu… Ne radi se ipak o čistoj emociji, što je karakteristika moralne štete, već o objektivno utvrdivoj šteti, pomoću dokaza o životu koji je nakon štetnog akta drugačiji od onoga koji bi oštećeni vodio da se štetna radnja nije dogodila…„ (Kasacijski sud, presuda 6572, 24. 3. 2006.); • Dakle, dok se biološka šteta odnosi na povredu prava zdravlja, egzistencijalna šteta odnosi se na povredu drugih prava/interesa, na povredu koja se sastoji u promjeni „..prijašnjeg načina života na dulji rok i na grubi način…“ (Chindemi,73). Egzistencijalna šteta = povreda prava na sreću?

  13. Treća faza • Reductioad unum neimovinske štete, • Kasacijski sud, presude: 8826. I 8827. Iz 2003.: postoji samo jedna neimovinska šteta iz čl. 2059. CC. • Kasacijski sud, presude 26.972. do 26.975. iz 2008.g.: neimovinska šteta je opća kategorija, koja se ne može dijeliti na podvrste štete s različitim nazivima • Osnovica za priznavanje prava na naknadu neimovinske štete: samo povreda nepovredivog prava osobnosti neke osobe, koja mora biti konkretno individualizirana • Nema dupliciranja naknade, jer se dosuđuje jedna jedinstvena naknada za neimovinsku štetu, dakle, i za nekadašnje samostalne oblike moralnu, biološku i egzistencijalnu štetu – jedna jedinstvena naknada!

  14. Treća faza • „…pozivanje na razne tipove štete, koji se zovu različitim nazivima (moralna, biološka, tanatološka…) može poslužiti samo za potrebe opisa štete, ali ne uključuje naknadu različitih tipova neimovinske štete… Zadatak je suca utvrditi stvarnu konzistentnost štete, neovisno o nazivu pojedinih stavki, utvrditi koje su negativne posljedice po „ čovjeka-vrijednost“ ostavile povrede prava i dosuditi potpunu naknadu za takvu štetu…“ Kasacijski sud, presuda br. 26972. • Kopernikanski obrat – uspio? • Još uvijek – nije: • Najnovije presude sudova daju pravo na posebnu naknadu moralne štete, pa se govori o uskrsnuću dannomarale nakon ubojstva izazvanog spomenutim presudama Kasacijskog suda (Parodi, 76.) • Podignute ustavne tužbe protiv presuda Kasacijskog suda

  15. Treća faza • Zakon o osiguranju iz 2005.g. – sadrži odredbe sukladne prijašnjem stanju (faza 2.). • Novo doneseni propisi ostaju na prijašnjim stajalištima (pr. DPR br.37, 3. 2009. - pravo oštećenih u talij. vojnim misijama u inozemstvu; DPR, br. 181., 10. 2009. - pravo na naknadu štete žrtvama terorizma. Oba priznaju moralnu i biološku štetu)

  16. Kriteriji za utvrđivanje novčanog izraza neimovinske štete • Sustav tabela (za biološku štetu) i sustav pravičnosti (čisti - za egzistencijalnu i mješoviti za moralnu štetu) • Sustav tabela: - sudovi imaju svoje tabele, koje se znatno razlikuju; • Integrirajuće tabele nekih važnijih sudova (Milano, Rim, Genoa, Trst…), • Faktori koje tabele uzimaju kao odlučujuće za određivanje naknade: • dob oštećene osobe, • postotak invalidnosti • Personalizacija kriterija – diskrecijsko pravo suca… kad je dopuštena • Što nakon svođenja neimovinske štete na jednu odštetu: deskriptivna uloga bivših vrsta šteta - sudac cijenu psihičke i fizičke patnje, likvidira ih u jednom jedinstvenom iznosu koji mora biti dostatan za ostvarenja načela potpune naknade.

  17. Tabele prema Zakonu o osiguranju iz 2005. • Jedinstvene nacionalne tabele… • Tabele se odnose samo na štete iz obveznih osiguranja (od odgovornosti – vozila i plovila) - • Tabele za ocjenu manjih ozljeda (micropermanenti – do uključivo 10 % invalidnosti), • (u ukupnom iznosu šteta od AO – štete na osobama iznose 60 % ; od toga na lakše otpada po broju 90 %, a po iznosu 60 %), • Promjenjiva vrijednost boda (ovisnost o starosti i postotku trajne invalidnosti). • Personalizacija kriterija: povećanje do 20 %, uz obrazloženo načelo pravičnosti (čl. 139. St.3. CA) • Primjer: 1% invalidnosti – osoba stara 10 godina = 728,16 eura 20 godina = 691,75 eura 50 godina = 582,23 eura

  18. Tabele prema Zakonu o osiguranju iz 2005. • Tabele za ocjenu težih ozljeda (macropermanenti) – još nisu donesene • Sustav promjenjive vrijednosti boda: vrijednost ovisi o starosti oštećenoga i stupnju invalidnosti na način da je „novčana vrijednost boda padajuća funkcija starosti i rastuća funkcija stupnja trajne nesposobnosti…“ • Mogućnost personalizacije kriterija – ograničena zakonom: do 30 %, po načelu obrazložene pravičnosti (čl. 138. st. 3) • Bagatelne štete – definicija proizlazi iz definicije biološke štete čl. 139. st. 2.: „…trajna ili privremena ozljeda psihofizičkog integriteta neke osobe , utvrđena od strane sudskog vještaka medicinske struke, koja se očituje kao negativan utjecaj na svakodnevne aktivnosti oštećenoga, neovisno o eventualnom utjecaju na mogućnost stvaranja dohotka…“

  19. Hvala na pozornosti! Grazieperlavostraattenzione

More Related