Sudjelovanje javnosti u donošenju javnih politika s područja energetike

1. Sudjelovanje javnosti u donošenju javnih politika s područja energetike Forum Hrvatskog energetskog društva Zagreb, 18.11.2011. Maja Božičević Vrhovčak*, Zlatko Zmijarević**, Daniel Rodik*, Dražen Jakšić*** *Društvo za oblikovanje održivog razvoja **Hrvatska energetska regulatorna agencija ***Energetski institut Hrvoje Požar

2. Sadržaj • O DOOR-u • Rezultati istraživanja sudjelovanja javnosti u donošenju javnih politika s područja energetike u RH • Postojeći mehanizmi • Dosadašnja praksa • Zaključci i preporuke

3. O DOOR-u (1/2) • Udruga građana osnovana 2003. godine, sa sjedištem u Zagrebu • Okuplja osobe zainteresirane za održivi razvoj s naglaskom na područje energetike

4. O DOOR-u (2/2) • Najvažniji aktualni projekti • CENEP – DOOR, FER, IMO, SSSH (IPA) • REPAM – EIHP, DOOR, Focus iz Slovenije (IPA) • ENCRO – BEF, DOOR, Grad Ivanić-Grad i Grad Koprivnica (IPA) • PDI – Mreža političkih škola + DOOR (GIZ) • Zajedničke teme: sudjelovanje javnosti, razvoj civilnog društva, poticanje političke volje

6. Istraživanje sudjelovanja javnosti u donošenju javnih politika u RH • Istraživanje provedeno u okviru projekta “Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u RH” • Projekt provodi 5 udruga – DOOR (koordinator), Eko Zadar, Eko Liburnia, Zvono uz Kupu i Press centar za okoliš, uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva • Sredstva odobrena na natječaju Zaklade za razvoj civilnoga društvaraspisanom u programskom području “Demokratizacija i razvoj civilnoga društva – Tema: Aktivnim sudjelovanjem u društvenim procesima”

7. Istraživanje sudjelovanja javnosti u donošenju javnih politika u RH - metodologija • Analiza literature: mogućnosti za sudjelovanje • Analiza literature: načini korištenja postojećih mogućnosti • Ankete – u suradnji s projektom REPAM • Studije slučaja: • postupak izrade i usvajanja aktualne energetske strategije • usvajanje zahtjeva 3. paketa (proces nije dovršen)

8. Razlozi poticanja sudjelovanja javnosti u donošenju javnih politika • Iskustva iz EU pokazuju da sudjelovanje zainteresirane javnosti podiže kvalitetu javnih politikai njihovu primjenjivost, te je zbog toga u interesu i donositelja politika i društva u cijelosti • Važni dokumenti • Bijela knjiga o europskoj vladavini (European governance) • Aarhuška konvencija (za područje zaštite okoliša) • Kodeks pozitivneprakse sudjelovanja građana u odlučivanju(Code of good practice for civil participationin the decision-making process)

9. Mogućnosti sudjelovanja zainteresirane javnosti u izradi, donošenju i praćenju javnih politika i propisa • Zainteresirana javnost – SVI kojima je neka tema važna: predstavnici udruga, stranaka, dionika • to mogu biti i ENERGETSKI SUBJEKTI (trgovačka društva koja obavljaju en. djelatnostI), ali i druge INSTITUCIJE ili tijela s javnim ovlastima koje možda nisu uključena u neki propisani postupak donošenja akata • Područje interesa:strategije, zakoni, uredbe, pravilnici, deklaracije, rezolucije, preporuke, zaključci, pravila… • Kako bi se sustavno osiguralo sudjelovanje zainteresirane javnosti, Vlada RH je krajem 2009. godine prihvatila Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata

10. Što donosi Kodeks? (1/2) predstavlja unaprjeđenje u odnosu odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama …tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata i omogućiti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima očituju …da se nacrti zakona i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju na odgovarajući način, u službenim glasilima ili na informatičkom mediju

11. Što donosi Kodeks? • Predviđa • Informiranje • Savjetovanje • Uključivanje • Partnerstvo Slika preuzeta iz Smjernica za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata

12. Praksa sudjelovanja javnosti u javnim politikama u RH • Analize koje redovito provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva pokazuju da stupanj sudjelovanja javnosti bilježi stalan napredak • Objavljivanje prijedloga od strane nadležnih tijela najčešće je prekasno za proces savjetovanja, pa tako u praksi ne postoji mogućnost za sudjelovanje zainteresirane javnosti u procesu oblikovanja • Najčešći oblik sudjelovanja: javno zagovaranje, uz pomoć medija, • Često nepravovremeno • Sve veći broj projekata čiji je cilj veće uključivanje građana u javne politike i poboljšanje suradnje građana i njihovih organizacija s tijelima javne uprave • Tijekom 2010. godine, od ukupno 160 zakona, čak 134 doneseno po hitnom postupku!

13. Anketa provedena u okviru projekta REPAM • Projekt “Renewable Energy Policies Advocacy and Monitoring”, financiran iz programa IPA, koordinator EIHP, trajanje 2011-2013 • Na 4 radionice ispunjen je 61 anketni obrazac u okviru kojih su istraženi stavovi i razina znanja sudionika radionica o: • zaštiti okoliša i proizvodnji energije • proizvodnji i potrošnji energije u RH • korištenju energije iz obnovljivih izvora • razini informiranosti o OIE

14. Rezultati ankete provedene u okviru projekta REPAM (1/3) • Samoprocjena znanja o OIE: najlošije za energiju sunca (nitko se ne ocjenjuje izvrsnim, više od 70% svoje oznanje ocjenjuje kao slabo ili izrazito slabo!) • Iz kojih elektrana se dobiva najjeftinija električna energija, poredak • Sunčevih • Nuklearnih • Hidroelektrana • Vjetroelektrana

15. Rezultati ankete provedene u okviru projekta REPAM (2/3) Čak 95% sudionika smatra da u RH prednost treba dati onim izvorima koji su povoljniji za okoliš, čak i u slučaju da je takva energija skuplja

16. Rezultati ankete provedene u okviru projekta REPAM (3/3) • Više od 50% smatra da su udruge slabo uključene u rasprave o energetici i da je njihov utjecaj na odluke na tom polju slab • Sudjeluje u javnim raspravama, tribinama, okruglim stolovima • Smatra da je dobro informirano o lokalnim razvojnim planovima na polju energetike

17. Studija slučaja 1. Izrada i usvajanje Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske (1/2) • MINGORP, u suradnji s UNDP-OM, pokrenulo izradu «Strategije energetskog razvitka RH» i raspisalo javni natječaj za izradu Strategije • Konzorcij za izradu Strategije izabran putem natječaja • MINGORP imenovalo članove Vijeća projekta (predstavnici Sabora, ministarstava i drugih nadležnih institucija, najvažnijih energetskih tvrtki, HUP-a, HAZU-a, sindikata, udruga za zaštitu potrošača te više instituta i fakulteta), koje je održalo niz sjednica tijekom izrade Strategije • Zelena knjiga javno objavljena i prezentirana na brojnim događanjima • Otvoren on-line forum za građane na web stranici Strategije

18. Studija slučaja 1. Izrada i usvajanje Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske (2/2) • Zaprimljen velik broj pitanja i komentara • Malen utjecaj na sadržaj dokumenta • Velik otpor u javnosti • Pravovremeno - rano uključivanje svih zainteresiranih u izradu dokumenta moglo je • Unaprijediti razumijevanje sadržaja dokumenta • Unaprijediti sadržaj dokumenta • Povećati vjerojatnost provedbe dokumenta

19. Studija slučaja 2. Prilagodba hrvatskog zakonodavstva zahtjevima Trećeg paketa energetskih zakona EU (1/2) • Cilj donošenja Trećeg paketa energetskih zakona EU je poboljšanje funkcioniranja cjelovitog energetskog tržišta EU • Za potrebe Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva napravljena analiza o primjeni Trećeg paketa u hrvatsko zakonodavstvo • MINGORP temeljem javnog natječaja izabrao konzorcij koji je izradio podloge za promjenu energetskog zakonodavstva RH kao i recenzent podloga • Na temelju izrađenih podloga, recenzije podloga te rezultata stručnih rasprava, prišlo se izradi prijedloga promjena energetskog zakonodavstva

20. Studija slučaja 2. Prilagodba hrvatskog zakonodavstva zahtjevima Trećeg paketa energetskih zakona EU (2/2) • Proces još nije završen, ali je već sada moguće zaključiti da bi se ranijim pokretanjem postupka i otvorenijom komunikacijom između svih zainteresiranih strana • Čitav postupak poboljšao • Unaprijedila provedivost novih i dopunjenih zakona • Za ovako složenu pripremu prijedloga promjena zakona nužno je osmisliti i provesti plan savjetovanja sa zainteresiranom javnošću

21. Zaključak • Proces uključivanja javnosti je postepen • Potrebno je vrijeme za izgradnju kapaciteta na obje strane • U energetskom sektoru: osim nadležnih institucija i energetski subjekti koji imaju javne ovlasti moraju ustanoviti praksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću • Udruge trebaju osigurati bolje i učinkovitije uključivanje, imati odgovarajuće kompetencije te jasno pokazati i dokazati koga predstavljaju • Postupke je potrebno pokretati pravovremeno, provoditi ih na razvidan način i u ranoj fazi uključiti što veći broj predstavnika zainteresirane javnosti • Što šire i ranije uključivanje zainteresiranih strana na početku projekta omogućava njegovu jednostavniju provedbu kasnije!

22. Hvala na pažnji!