1 / 56

MORSKE TEHNOLOGIJE

MORSKE TEHNOLOGIJE. Iskorištavanje živih bogatstava mora Predavanje 14 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić. Ribarstvo – ribolov i marikultura Ribarstvo je organiziran napor ljudi da love i uzgajaju ribe i druge vodene organizme.

donagh
Download Presentation

MORSKE TEHNOLOGIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MORSKE TEHNOLOGIJE Iskorištavanje živih bogatstava mora Predavanje 14 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

  2. Ribarstvo – ribolov i marikultura Ribarstvo je organiziran napor ljudi da love i uzgajaju ribe i druge vodene organizme. Akvakultura je grana ribarstva; bavi se uzgojem organizama koji žive u vodi (djelomična ili potpuna kontrola čovjeka). Marikultura je dio akvakulture i bavi se uzgojem morskih organizama. Ribolov (morski i slatkovodni) obuhvaća ulov ribe i vađenje drugih vodenih organizama. Dijeli se na: • gospodarski ribolov, • ribolov za osobne potrebe, • sportsko - rekreacijski ribolov, • industrijski ribolov - nije namijenjen direktno ljudskoj ishrani.

  3. Kretanje svjetskog ulova i proizvodnje iz akvakulture (1950-2002) Ribolov je u opadanju (svijet bez Kine), jedino u Kini raste (Kina krivotvori podatke zbog političkih razloga). Akvakultura bilježi porast. Izvor: FAO (Food and Agriculture Organization of the UN),http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm: STATE OF WORLD FISHERIES AND AQUACULTURE 2006

  4. Ribolov • Obilježja: • ograničenost ribolovnog bogatstva (pravno i biološki), • raznolikost i nepredvidivost strukture ulova, • mala trajnost sirovine, • sezonski karakter ribolova, • udaljenost lovišta.

  5. Prosječni svjetski ulov ribe po glavi između 1950 i 2000 Kretanja svjetskog ulova (1950-2002) Ulov zadnjih 20ak godina stagnira, bez obzira na povećana ulaganja u ribolov jer je dostignut biološki maksimum. Izvozna vrijednost ribarstva je oko 60 milijardi USD, a troškovi ribolova oko 120 milijardi USD, što je ekonomski neisplativo, no vlade da bi očuvali radna mjesta subvencioniraju ribolov (gradnju plovila, plavi diesel, zajamčena otkupna cijena…)

  6. Potrošnja ribe u Svijetu 2003: • svjetski prosjek: 16.3 kg/po glavi, • razvijene zemlje: 28.6 kg/po glavi, • Hrvatska: 10.0 kg/po glavi. Rastuće potrebe za ribom zbog: • rasta populacije čovječanstva (46%), • preostali udio (54%) kao posljedica ekonomskog rasta, te podizanja svijesti o zdravstvenom aspektu i drugim čimbenicima. FAO procjene: • 2015 deficit za ribom i ribljim proizvodima će iznositi 11 milijuna tona, cijene će rasti sa stopom od 3.2%, a zbog povećanog pritiska i prelova doći će do smanjenja udjela demerzalnih (pridnenih) vrsta s 16.2% na 12.7%. • 2030 potrebe za ribom bit će 160 milijuna tona, a prosječna potrošnja 20kg/po glavi.

  7. Daljnji porast ulova ribe u Svijetu može se postići: • pomicanjem eksploatacije na niže trofičke stepenice (mala plava riba), • intenzifikacijom ulova na područjima koja do sada nisu bila pristupačna za eksploataciju, • uspješnijim iskorištavanjem otvorenog oceana, • uvođenjem novih vrsta, poribljavanje priobalnih područja, razvoj marikulture...no marikultura ekonomski nije opravdana jer za uzgoj 1 kg uzgajane ribe treba 5 kg sitne plave ribe.

  8. Vodeće zemlje u ribolovu 2002 Ovih deset zemalja daje 60% svjetske proizvodnje

  9. Područja svjetskog ribolova

  10. Glavne vrste u ribolovu 2002

  11. Ribolovni alati • povlačni (pridnene i lebdeće koće) – eng. trawls • okružujući (plivarice) – eng. seines • zaplečući (poponice) – eng. entaglingnets • zaglavljujući (prostice) – eng. gillnets • poklopni – eng falling gears • nadizni – eng. lift nets • procjedni • probodni – eng. grappling and wounding • udičarski – eng. hooks and lines • klopkasti – eng. traps • ribolovni strojevi – eng. harvesting machines • aktivni (povlačne mreže – koće) i pasivni alati (mreže stajaćice i plivarice)

  12. The following classification is based upon the "International Standard Statistical Classification of Fishing Gear (ISSCFG)"

  13. Ribarska flota Broj ribarskih plovila je stabilan, međutim ukupna tonaža se drastično smanjuje u posljednjih 10 godina. Srednja starost plovila se povećava: 1990 samo 6% plovila starije je od 30 godina, a 2003 28%. Sigurnost na moru je u izravnoj korelaciji sa povećanjem starosti plovila ribarstvo postaje jedno od najopasnijih zanimanja.

  14. Tipovi ribarskih brodova: • koćari, • plivaričari, • brodovi za lov udicom, parangalom, panulom, • kitolovci, • višenamjenski brodovi, • brodovi hladnjače, • brodovi tvornice (riblje ulje, riblje brašno, konzerve).

  15. Koćari (eng. Trawlers) Koćarenje čini najveći dio svjetskog ulova. Koćari variraju u veličini od čamaca do velikih brodova tvornica. Nadgrađe s nastambom za posadu obično im je na pramcu. Ukupna tonaža koćara na Svijetu 1970-1996

  16. Podjela koćara: po mjestu povlačenja: • pelagične (lebdeće) koće • pridnene koće po načinu povlačenja: • po krmi (krmeno podizanje), • s izbačenih soha (eng. outrigger trawler - bočno podizanje) • podizanje u paru, pomoću dva broda

  17. Plivaričari (eng. Seiners)  Mogu biti od malih otvorenih brodova do velikih brodova za otvorena mora (eng. ocean going vessels). Uglavnom im je nadgrađe na pramcu, a radna paluba na krmi ili im je nadgrađe na krmi, a radna paluba po sredini. Opremljeni su vitlima, Puretić-blok (vitlo za podizanje mreže), opremom za skladištenje, sonarom i track plotters. Ukupna tonaža plivaričara na Svijetu 1970-1996

  18. Štetni učinci ribolova • prelov (eng. overfishing) - prekomjerni izlov, • prilov (eng. by-catch) - ulov neciljanih organizama koji se ona bacaju u more, • uništavanje kompletnih biocenoza pridnenim koćama (nastojanje Greenpece da proglase moratorij (zabranu) na koćarenje (eng. deep-sea trawling) 2006).

  19. 1. Prelov Prelov je takvo stanje riblje populacije pri kojoj se ulov smanjuje iako se povećavaju ili poboljšavaju ribolovna sredstva. Prelov se očituje: • smanjivanjem veličine populacije - opadanjem ukupnog ulova (i ulova po jedinici napora), • strukturalnim promjenama stoka – smanjenje prosječne biomase i veličine jedinki – opadanje prosječne dužine ekonomski važnih vrsta riba Crni scenarij - na konferenciju u Kobeu je istaknuto da će do 2048 nestati divljih populacija zbog prevelikog ulova.

  20. Primjeri prelova: 1970 u Peruu se dogodio krah ulova inćuna zbog prelova i El Niño. Kolaps ribolova atlantskog bakalara

  21. Pokazatelj održivost ulova za neke gospodarski važne vrste Izvor: Strategic research priorities for the CFPwith regard to global commitments(MSY, EAF, MSFD) Philippe Gros –– Ifremer

  22. Reguliranje prelova - koncept kontrole ulova(eng. concept of Harvest Control Rule HCR - Konvencija semafora (eng. The Traffic Light Colour Convention) – loviti samo u sigurnoj (zelenoj) zoni precautionary reference points (mjere opreza) biomasa stocka - obnavljanje ribolovna smrtnost - ribolov limit reference points (granična vrijednost) Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Precautionary_principle

  23. Rješenje prelova Da bi postigli održivi ribolov (sustainable fishing) vrlo je važno: • izvršiti procjene količina gospodarski važnih vrsta riba, • odrediti utjecaj jačine ribolova na sastav i veličinu riblje populacije, • odrediti dopuštenu granicu razvoja ribolovne flote koja će osigurati optimalno iskorištavanje bogatstava mora • odrediti pravce razvoja oblika reguliranja ribolova i njihove zaštite.

  24. Određivanje održivog ulova (max. sustainable yield MSY): Biološki -najveći prosječni ulov koji možemo trajno uzimati iz populacije u određenim uvjetima okoliša bez štetnih posljedica Ekonomski – optimalan omjer između vrijednosti ulova i uloženog napora (minimalni troškovi)

  25. Nakon izvršenih procjene stoka i poznavanja preciznih bioloških podataka o vrsti, pristupa se usmjeravanju ulova. To je moguće: • Limitiranjem ulova • Određivanjem intenziteta ribolova • Ograničenjem djelovanja ribolovnih jedinica • Reguliranjem ribolovnih alata i načina njihove upotrebe • Ograničenjem veličine jedinki ulovljenih organizama • Zabranom ribolova na pojedinim područjima i u određenim sezonama • Zabranom ulova pojedinih vrsta (zaštićene vrste) • Umjetnim poribljavanjem

  26. A. Limitiranje ulova je određivanje točnih količina koje se smiju loviti ukupno i za pojedine vrste (eng. fishing quotas). Najracionalniji, ali i najdrastičniji način. U nas postoje kvote samo za plavoperajnu tunu. B.Određivanje intenziteta ribolova koji omogućuje da se ostvari godišnji ulov blizak optimalnom. On ovisi o: • broju brodova, • njihovoj tehničkoj spremnosti i opremljenosti, • broju sati koćarenja,...

  27. C.Ograničenje djelovanja ribolovnih jedinica određuje se: • broj ribolovnih jedinica ili • veličina i tip brodova, jačina pogonskih strojeva, kojima se smije loviti u pojedinim područjima. Ovaj bi način bio efikasan za koćarenje u našim kanalima, u kojima bi se uz vremensko ograničenje koje se danas primjenjuje poboljšalo stanje naselja pridnenih vrsta. Koćarenje vrlo brzo može osiromašiti neko područje ukoliko se koćari neograničenim brojem brodova s neograničenim jačinama glavnih pogonskih motora.

  28. D. Reguliranje ribolovnih alata i načina njihove upotrebe u nas je uobičajen i njime se zabranjuje ili ograničava upotreba pojedinih vrsta alata, propisuje namjena i načini njihov upotrebe, te određuju osnovni konstrukcijsko-tehničke osobine alata (npr. veličina oka mreže, broj udica na parangalima...). Određivanjem minimalnih veličina oka na ribolovnim alatima – nije u potpunosti efikasna, posebice kod koća i potegača. Svi ribolovni alati koji se upotrebljavaju u našem morskom ribolovu imaju propisane minimalne veličine oka ispod kojih se ne smiju primjenjivati. E. Ograničenje veličine jedinki određivanje minimalne veličine (eng. minimum lending size MLS) koje se smiju loviti i stavljati u promet. Nekim se alatima dopušta postotak tolerancije ulova nedoraslih vrsta ribe. Ovaj vid je teško provoditi u morima gdje obitavaju različite vrste i primjenjuju se najraznovrsniji ribolovni alati.

  29. F. Zabrana ribolova na pojedinim područjima i u određenim sezonama Lovostaj može biti djelomični (vrijeme, vrsta, alat) ili potpuni (trajna zabrana lova svih vrsta svim alatima). Zabrana na određeno vremensko razdoblje omogućava obnovu u periodu zabrane. Postoji potpuna zabrana ribolova u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim djelovima prirode (ribolovni rezervati) - eng. no-go zones. G. Zabranom ulova pojedinih vrsta lovostaj za pojedine vrste i zabrana njihovog stavljanja u promet trajno ili u sezoni mrijesta. H. Umjetnim poribljavanjem mora

  30. 2. Prilov - slučajan ulov pri ribolovu Prilov čine gospodarski nevažne vrste riba i beskralježnjaka, ali i neke zakonom zaštićene vrste – kornjače, morski sisavci...koje se nakon ulova bacaju u more jer nemaju tržišnu vrijednost. Ulov neželjenih vrsta drastično je smanjen kao posljedica unapređenja tehnologija, napose povećanja selektivnosti alata, no problem je namjerno bacanje u more manjih jedinki radi povećanja cjene ribe (eng. High grading). Dolphin Tuna case - 1970ih uz lov na tune bila je vezana velika smrtnost dupina.Kasnije je pod pritiskom javnosti zabranjen lov tuna određenim ribolovnim alatima i ona tuna koja se prodaje mora imati oznakuDolphin Safeili Dolphin Friendly što ne znači da niti jedan dupin nije ubijen tijekom lovaveć da se nije namjerno lovilo dupine s pretpostavkom da je u blizini tuna.

  31. 3. Uništenje biocenoza koćama Fizička šteta staništa - izraženija je kod koća koje se upotrebljavaju u plićim vodama, nego u dubljim vodama (sediment muljevit ili pjeskovit bez prisutnosti morske flore). Utjecaj na bentoske životne zajednice - Pridneni koćarski ribolov negativno utječe na bentosku faunu beskralježnjaka koji se love kao prilov (trpovi, mješčićnice, zvjezdače, ježinci). Negativni učinak imaju i u moru izgubljeni ribolovni alati ili njihovi dijelovi (mreže, vrše i sl.) u koje se organizmi ulove i ugibaju (eng. ghost fishing) Neizravno mjenjanje dinamike u hranidbenom lancu - Izlovom većih predatorskih riba na višoj trofičkoj razini mjenja se sastav i struktura vrsta u ekosustavu - porast udjela manjih vrsta (ekspanzija meduza u svjetskim morima) i porast udjela nedoraslih i gospodarski neznačajnih primjeraka u ulovu.

  32. Marikultura • početci u Kini 2500 pne • boom 1960 kao odgovor na porast cijene ribe zbog iscrpljenosti ribljeg stoka • 2003 od 132.2 milijuna tona iz akvakulture je 41.9 (31%) • cilj joj je djelovanjem na 3 čimbenika: • razmnožavanje – umjetni (inducirani) mrijest • rast – dodatna ishrana • prirodnu smrtnost - reducirana je selekcijom i lijekovima, te odgovarajućim uvjetima uzgoja

  33. Razlozi za: • preko 4 milijarde ljudi loše se hrani (riža, kruh); 1/3 ljudi je gladno, a 1000 ljudi umire od gladi svakog sata • proizvodnja hrane na kopnu zauzima 11% obradivih površina – erozija tla glavni je problem • ribe brže rastu jer ne troše energiju na zagrijavanje jer su hladnokrvni organizmi već samo na rast i razmnožavanje • bolja iskoristivost riblje sirovine - kod riba jestivi dio je 80%, kod goveda 60%, peradi 50 - 60%, svinja 35%

  34. Udio akvakulture u ukupnom ribarstvu: svijet (1), Kina (2), svijet bez Kine (3)

  35. Podjela prema intenzitetu uzgoja: • ekstenzivni uzgoj • poluintenzivni uzgoj – dodavanje riblje mlađi, dopunsko hranjenje • intenzivni uzgoj – umjetna produkcija mlađi, prehranjivanje, prozračivanje i pročišćavanje vode, regulacija temperature, lijekovi... Podjela prema mjestu uzgoja: • na kopnu (ribnjaci, protočni kanali, silosi, bazeni) • na moru: • mrežne pregrade (zaljevi, kanali) • kavezi (uz obalu, off-shore ili semi off-shore) • ocean ranching (puštanje riba da rastu u divljini i njihovo kasnije izlovljavanje)

  36. Metode i tehnologija uzgoja u Mediteranu: • Hrvatska i Grčka- kaveska proizvodnja u priobalju • Malta i Cipar, Francuska i Španjolska- “ OFF- SHORE” or “SEMI OFF-SHORE” tehnologije • Egipat,Maroko,Italija- lagunarni tip uzgoja - zarobljavanje prirodne mlađi mrežnim predgradama

  37. Podjela prema vrsti uzgajanih organizama Piscikultura - uzgoj riba (komercijalno vrijedne vrste – lubin, komarča, tunj, gof, losos, pastrva, jegulja, jesetra) Krustacikultura - rakovi Ostreikultura - kamenice Mitilikultura - dagnje Algokultura - alge

  38. Uzgoj različitih vrsti organizama 2002 (po količini i vrijednosti)

  39. Štetni učinci marikulture: • Utjecaj na divlje populacije (za predatore se mora hvatati riba u divljini, bijeg uzgajanih organizama i miješanje genetskog materijala, širenje bolesti...) • Velika koncentracija uzgajanih organizama – utjecaj na kvalitetu vode (nepojedena hrana, fekalije, lijekovi) i na zajednice u vodi - pogotovo bentos (na dnu)

  40. Prerada Obuhvaća: soljenje, sušenje, dimljenje, mariniranje, fermentiranje, konzerviranje, paštete, konfekcionioranje, riblje brašno

  41. Nije za ishranu Konzervirano Obrađeno Smrznuto Svježe

  42. Sušena, soljena i dimljena riba Konzervirani rakovi i školjkaši Konzervirana riba Svježi rakovi i školjkaši Pothlađena i smrznuta riba Riblje ulje Riblje brašno

  43. Stanje ribarstva u Hrvatskoj

  44. Ukupan godišnji ulov morskih organizama u RH 1997-2002 Ribarstvena statistika ulova i ribolovnog napora kojim je on ostvaren nedovoljno je vjerodostojna.

  45. Ribarska flota stalan rast broja snage i kapaciteta ribarskih brodova

  46. Povećanje broja ribarskih brodova nije rezultiralo i razmjernim povećanjem ulova, zbog udjela manjih ribarskih brodova koji nisu prikladni za eksploataciju na otvorenome moru (smanjen broj radnih dana), a zbog zaštitnih mjera ne love u unutrašnjim vodama. Dio ribarskih brodova se zadnjih godina u ljetnome razdoblju sve češće preuređuje i iskorištava u turističke svrhe u vidu izletničkih brodova.

  47. Gospodarski najznačajnije vrste u Jadranu

  48. Ukupni godišnji ulov plave ribe u RH 1997-2002 Ukupni godišnji ulov srdele u RH 1997-2002

  49. Ulov tuna je gotovo isti iz godine u godinu, kao posljedica ulova sustavom kvota Ukupan ulov bijele ribe pokazuje dugogodišnji negativni trend (najviše kod skupine hrskavičnjača)

More Related