1 / 72

Političke institucije II.

Dr. Anđelko Milardović. Političke institucije II. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike. Struktura predavanja. Komparativna politika i vladavina Politički sustav – određenje pojma Politički sustav Njemačke Politički sustav Velike Britanije Politički sustav Japana

dreama
Download Presentation

Političke institucije II.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dr. Anđelko Milardović Političke institucije II. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

  2. Struktura predavanja • Komparativna politika i vladavina • Politički sustav – određenje pojma • Politički sustav Njemačke • Politički sustav Velike Britanije • Politički sustav Japana • Politički sustav SAD-a • Transnacionalni politički sustav • Politički sustav Europske unije (analiza Ustava)

  3. Komparativna politika i vladavinaPrema Hague R., Harrop M, Breslin S. “Komparativna vladavina i politika”, Zagreb: Politička misao, 2001. • Komparativna politika se temelji na izučavanju niza zemalja • Četiri bitne vrline komparativnog pristupa: • Omogućuje spoznaje o zemljama o kojima znamo najmanje; time pomaže i da vlastitu zemlju bolje razumijemo • Omogućuje formuliranje i provjeravanje hipoteza; bez usporedbe ne bi mogli doći do općenitih spoznaja o politici • U komparativnom pristupu dolazi do poopćavanja koja katkad omogućuju prognoziranje • Komparativni pristup unapređuje našu klasifikaciju politike

  4. Politički sustav – određenje pojma • Politički sustav je jedan od podsustava društva • Politički sustav je organizirana cjelina političkih djelatnosti i odnosa, političkih organizacija i institucija i političke kulture • Politički sustav se sastoji od institucija, političkih organizacija, interesnih skupina (npr. političke stranke, trgovački savezi, lobiji) i odnosa između institucija i političkih normi i pravila koje određuju njihovo djelovanje (ustav, izborni zakon) • Politički sustav čine članovi društvene organizacije (skupine) koja se nalazi na položaju moći • Politički sustav je sustav koji ima monopol nad legitimnom uporabom sile i legislativom

  5. Politički sustav Velike Britanije

  6. Opća obilježja • Obilježja britanskog društva su multinacionalnost i multikulturalnost • Veliku Britaniju tvore: • Engleska s 47, 8 milijuna stanovnika i Londonom kao glavnim gradom • Škotska s 5, 1 milijuna i Edinburghom kao glavnim gradom • Wales s 2, 9 milijuna s Cardiffom kao glavnim gradom • Sjeverna Irska s 1, 6 milijuna i Belfastom kao glavnim gradom • Irska se smatra "najstarijom britanskom kolonijom", koja je u tom položaju do približno 1800. godine, kao i Wales, koji je u engleskom posjedu od dvanaestog stoljeća • Škotska se nešto razlikuje jer je nekoliko stoljeća bila neovisna, a kada je stupila u političku unijus Engleskom i Walesom 1707., učinila je to suglasno, a ne prisilnim osvajanjem

  7. Politički sustav • Na oblikovanje političkoga sustava Velike Britanije utjecali su društveni raskoli • Raskoli se događaju između središta ili britanske metropole i britanskih regija. • Taj rascjep, kojega politički reprezentiraju regionalističke i nacionalističke stranke, uz vjerski, predstavlja najozbiljniji izvor nestabilnosti političkog sustava

  8. Politički sustav i politička kultura: stavovi i vrednote • Politički sustav treba promatrati u okviru političke kulture • U tom smislu britanski sustav je moguće protumačiti kategorijama političke kulture, kao što su: politički stavovi i vrednote. • Građanske slobode su temelj britanske demokracije. • Te slobode su: sloboda govora, održavanja političkih skupova, političkih okupljanja itd. • U britanskoj političkoj kulturi prevladava institucionalni konzervativizam.

  9. Politički sustav i politička kultura: stavovi i vrednote • U slučaju institucija to znači njihovu preinaku, a ne ukidanje i osnivanje novih. • Birch taj institucionalni konzervativizamizvodi iz kraljevskog sustava i počela naslijeđivanja. U tomu smislu kaže: "Britanci nemaju pisani ustav i nemaju jedinstvenu teoriju o državi. Oni su naslijedili određeni broj političkih institucija i njihov je poriv da ih usvoje i prilagode, a ne da ih zamijene novima". • Bitna značajka britanske političke kultureje stav građana da ih predstavlja i vodi neka čvrsta stranka i politička osoba • Jedno od obilježja političke kulture je nacionalni identitet Engleza, Škota, Iraca, Velšana

  10. “Ustav” i politički sustav • Za razliku od većine zemalja u Europi, koje imaju pisane klasične ustave (rigidne ili čvrste), Velika Britanija nema ustava • U slučaju Velike Britanije može se govoriti o "prilagodljivom“ ustavu • Velika Britanija ima pisana "ustavna pravila i počela“, koji nisu doneseni "posebnom procedurom" u usporedi s čvrstim pisanim ustavima

  11. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Prema obliku vladavine Velika Britanija je demokratska konstitucionalnaparlamentarna nasljedna monarhija, s kabinetskim vladinim sustavom, na čelu s jakim premijerom • Izraz Kruna znači monarha ili suverena i "egzekutivu, tj.premijera, kabinet, ministre i javnu upravu“, tj. simbolizira izvršnu vlast • Prisutno je načelo "konstitucionalne monarhije“ - Kralj vlada, ali ne donosi pravila ("The Queen reigns, but does not rule.")

  12. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Sedam je obilježja tog oblika vladavine: • prevlast ili suverenitet Parlamenta • kabinetska vlada • odgovornost kabineta/egzekutive ili vlade Parlamentu • kompetitivni izbori i izborni sustav • dvostranačje i službena oporba • moć središnje uprave u oblikovanju politike (policy making) • graničen nadzor sudstva

  13. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Po obliku organizacije države, Velika Britanija je unitarna i relativnocentralizirana država. • Strukturu unitarnoga centraliziranog i fragmentiranoga političkog sustava tvori: • središnja vlast • državni departmani: • Škotska- škotski ured • Walles- velški ured • Sjeverna Irska- sjevernoirski ured • intermedijatna tijela • National Health Service • javne korporacije • lokalna vlada • Neobičnost britanskog "ustava" je u "nedostatku ustavne regulative koja osigurava ravnotežu među ovlastima vlade i velikoj moći koju daje stranci s većinom glasova na općim izborima“

  14. Vladavina zakona i trodiobena struktura vlasti • Britanski "ustav" je svjetonazorski, vrijednosno i jezično liberalni ustav s "liberalnim jezikom“ • Vlast ima trodiobenu strukturu: • Oblikovanje zakona pripada zakonodavnoj vlasti ili legislaturi • U tvorbi zakona sudjeluju: House of Commons (Donji dom), House of Lords (Gornji dom), uz odobrenje kraljice • Izvršavanje vlasti ili egzekutiva pripada Vladi i premijeru, kabinetu kao "središtu egzekutivne moći" koja je odgovorna Parlamentu • Sudbena vlast pripada sudovima • Britanski ustav počiva na vladavini zakona (The Rule of Law) • Drugo bitno obilježje Ustava i sustava je "supremacija Parlamenta", "suverenitet parlamenta“ • Isključuje se mogućnost utjecaja arbitriranja vlasti

  15. Tradicija i političke institucije • Temeljne političke institucije britanskog političkog sustava počivaju na dugoj tradiciji. Institucija kralja i kraljevstva datira još iz doba prije normanskih osvajanja • Parlament središnja demokratska politička institucija i ima bogatu tradiciju koja počinje još u srednjem vijeku. • Britanski je parlamentarizam rezultat političke evolucije, tradicije, a ne revolucije • Prva asocijacija na britanski politički sustavje institucijamonarhije • Monarhija i Parlament su britanski politički simboli, koji počivaju na počelu kontinuiteta • One su pragmatično i mudro stalno reformirane • Do 10 str. Političke stranke??

  16. Političke stranke • Prethodnice današnjih političkih stranaka, Konzervativne stranke i Laburističke, u Velikoj Britaniji nalazimo pod nazivima torijevci i vigovci. • Torijevci su bili konzervativci, a vigovci liberali. Vigovci prerastaju u Liberalnu stranku oko 1830., a torijevci su se svrstali uz kralja i nisu zahtijevali smanjivanje njegovih ovlasti • Političke stranke u Velikoj Britaniji dobivaju pravi stranački oblik tek poslije 1867. godine • Bitno obilježje britanskog stranačkog sustava dvostoljetna prevlast dviju najjačih stranaka: Konzervativne i Laburističke. • Bitna značajka britanskog stranačkog sustava je masovnost dviju vodećih političkih stranaka. • Još jedna bitna karakteristika britanskog stranačkog sustava je visokacentralizacija stranačkog života. To, pak, znači minimalni utjecaj mjesnih podružnica na oblikovanje stranačke politike.

  17. Političke stranke • Taj stranački sustav rezultat je društvenih raskola i fragmentacije britanskog društva na dva društvena pola: plemstvo ili britansku aristokraciju i radne društvene slojeve. • Iz raskola centar-periferija, zbog unitarnog ustrojstva države, nikle su nacionalne stranke u Škotskoj (Škotska nacionalna stranka) i Walesu (PlaidCymru) • Iz trećeg, religijskog rascjepa u Sjevernoj Irskoj nikle su stranke unionista (Ulsterska unionistička stranka i Demokratska unionistička stranka) te sjevernoirskih nacionalista (Sinn Fein) (Mi sami) • Fundamentalističko krilo sjevernoirskih revolucionarnih nacionalista utemeljilo je Irsku Republikansku Armiju

  18. Izbori i izborni sustav • Britanski izborni sustav definira se kao sustav izbora relativnom većinom u izbornim jedinicama (okruzima) s jednim mandatom • Izborni sustav Velike Britanije razvijao se tijekom povijesti, u čijem je središtu bilo pitanje veličine i granice izbornih jedinica (okruga) • Godina 1918. prekretnica je u povijesti britanskog izbornog sustava - te je godine uvedeno opće pravo glasa, koje je utjecalo na oblikovanje stranačkog i izbornog sustava

  19. Parlament • Britanski Parlament dijeli se na: • Dom lordova (The House of Lords) • Taj dom ima jednu od najdužih tradicija. • U Domu lordova sjede predstavnici visokog svećenstva (the Lords Spiritual) i predstavnici svjetovne aristokracije: nasljednog plemstva (the Lords Temporal); lordovi koji pomažu zakonodavnom radu Parlamenta (Law Lords) i lordovi i ženidbeno-udajnog podrijetla (Life Peers). • Donji dom (The House of Commons) • Donji dom Parlamenta (Westminster) je političko reprezentativno tijelo u kojem sjedi 651 zastupnik, koje građani biraju na izborima za britanski Parlament. • Parlament dominira nad vladom, ima nadzornu ulogu nad vladom. Prevlast mu priznaju svi akteri političkog sustava

  20. Premijer/ Kabinet /Vlada • Britanski sustav vladepočesto se naziva "kabinetskim sustavom" s premijerom na čelu. • Rezultat je postupnog prijelaza kraljeve izvršne vlasti na ministarsko vijeće, što je značilo tranziciju vlasti s jedne osobe na kabinet, na čijem je čelu premijer kao član, čelnik i "prvi među jednakima". • Premijer je prva "politička osoba" vlade sa značajnim autoritetom. • Oblikuje rad vlade, daje smjernice i prvi je čovjek stranke koji ima najveću odgovornost da stranka postigne deklarirane političke ciljeve • Predsjedava radom vlade, upravlja vladom

  21. Politički sustav Japana

  22. Osnovna obilježja • Japan čine otoci Hokaido, Honshu, Shikoku i Kyushu, na kojima živi 126, 1 milijun stanovnika (337 stanovnika/m2), što predstavlja najkoncentriraniju populaciju na svijetu • U usporedbi s SAD, Njemačkom i Francuskom od 1950-ih ima najdinamičniju populacijsku strukturu, s tendencijom rasta • Japan je relativno homogena nacija-država ili “homogeno društvo” što ne znači da nije “multikulturno društvo” u kojemu žive različite manjinske kulture - Korejanci, Kinezi i doseljenici iz azijsko pacifičkog bazena • Dvije glavne religije u Japanu su šinto i budizam (danas u Japanu živi oko 1, 6 milijuna kršćana)

  23. Politički sustav - pristupi • U istraživanju Japana, posebice komparativnoj politici postoji nekoliko pristupa: • Pristup dominantnih struja promatranja. Npr. sa SAD može se usporediti sobzirom na specifični tip liberalne demokracije, slobodno tržište, a s europskim političkim sustavima sobzirom na “ustavnu monarhiju, parlamentarni sustav, višestranačje i sl. • Revizionistička škola mišljenja Ona revidira mišljenje o velikoj sličnosti japanske liberalne demokracije i zapadne.Zbog snažnih tradicionalnih elemenata u političkoj kulturi, klijentelizma i korupcijete autoritarnih crta, Japan je “meka autoritarna država” • Kulturološki pristup Polazi od “kulturnih razlika”. Dominira stav o japanskom društvukao”harmoničnom i beskonfliktnom”. U japanskom sustavu se artikuliraju interesi “obitelji, sela, poduzeća ili nacije više negoli osobni”

  24. Politički sustav • U odnosu na Europu Japan je zemlja s relativno kasnom modernizacijom i konstitucionalizmom, kao oblikom vladavine • Japan i japanski politički sustav predstavljaju sintezu japanskog tradicionalizma i zapadnjačkog modernizma, posebice u suvremeno doba • Oblikovanje političkog sustava kroz povijest – 3 faze: • Fazafeudalizma • Feudalizam se u Japanu zadržao skoro do sredine 19.stoljeća.; oslanjao se na budizam, obiteljske klanove, carski dvor. Car (šogun) je imao apsolutni suverenitet. • Za razdoblje feudalizma bitno obilježje sustava bio je izolacionizam • Pod utjecajem zapadnjačke kritike postupno se napuštao koncept “zatvorenog društva”. Japan se 1853. počeo otvarati svijetu ili globalizirati, i to zaključivanjem trgovačkog ugovora s SAD-om, a kasnije i s Rusijom, Britanijom i Nizozemskom

  25. Oblikovanje političkog sustava kroz povijest • Faza konstitucionalizma • Pod utjecajem unutarnjih protufeudalnih i modernističkih zbivanja car je morao pristati na reforme političkog sustava. Rezultat demokratskih nastojanja je i prvi japanski ili Meji ustav • Prema tom Ustavu Japan je bio određen kao konstitucionalna monarhijanačelu s”kompetentnom elitom”. Uslijedila je i reforma, tj. politička europeizacija Japana • Karakteristika prvog japanskog Ustava što je ograničavaopodručje djelovanja demokratskih snaga • Pred Drugi svjetski rat politički se sustav militarizirao i pretvarao više u totalitarni sustav, kojega su nazvali “teokratsko-patrijarhalnim konstitucionalizmom” • Faza modernizacije ili parlamentarno demokratskog sustava po uzoru na Zapad. • Nakon Drugog svjetskog rata, politički sustav je pomaknut prema parlamentarnoj demokraciji. • Ta politička modernizacija ilivesternizacija Japana nije uspjela poljuljati tradicionalne strukture u japanskom društvu, koje je bilo izrazito “korporativno”. • Bitno obilježje japanske demokracije između tradicije i modernizacije je “spremnost potčinjavanja autoritarnom vodstvu “ i “prihvaćanju hijerarhijskih statusnih razlika”

  26. Drugi japanski Ustav • Današnji politički sustav Japana oslanja se na drugi modernizirani Ustav, donijet 3. studenoga 1946., pod utjecajem američke ustavnopravne političke kulture i pritiska demilitarizacije i demokratizacije • Ustavom iz 1946. postavljeni su temelji azijskom tipu “zapadne parlamentarne demokracije”, sa zajamčenim ljudskim i političkim pravima i slobodama • U usporedbi s prvim ustavom, car je bio sveden na “simboličku funkciju”.

  27. Stranački sustav • Razvoj stranačkog sustava u Japanu jedva je usporediv s bilo kojom europskom zemljom. Neki smatraju kako su teška i skoro nemoguća poopćenja • Lipsetova i Rokkanova shema društvenih konflikata, linija raskola na formiranje stranaka teško je primjenjiva na japansko društvo • Prva stranka u Japanu bila je Aikoku Koto (Javnapatriotska stranka) utemeljena 1874.godine • Tek s drugim japanskim Ustavom iz 1946. stranke su dobile značajnu ulogu

  28. Stranački sustav • Razvoj japanskog društva kretao se u pravcu političkog pluralizma i društvenih fragmentacija ali je unatoč činjenici postojanja pet stranaka stranački sustav formirao kao sustav s predominantnom strankom(predominantni stranački sustav) u kojoj je jedna stranka dominantna u parlamentu. • U Japanu je to slučaj s LDP (Liberalno demokratska stranka), koja je do 1994. pojedinačno bila najjača u parlamentu • Poslije njezina poraza stranački sustav se počeo fragmentiratii preoblikovati prema stranačkim koalicijama i labavom stranačkom pluralizmu, te je došlo i do reforme izbornog sustava

  29. Tipovi i dominantne političke stranke u japanskom političkom sustavu • Liberalno demokratska stranka (LDP) • Nastala je 1955. • Po svjetonazorskom profilu je konzervativna i liberalno demokratska • Oslanja se na tradicionalnu kulturu ističući ulogu moralnih vrijednosti u odgoju japanske mladeži i društvenu ulogu japanske tradicionalne obitelji kao temelja društvaitd. • Demokratska stranka Japana • Utemeljena je 1996. • Stranka je 1997. postala najjačom oporbenom strankom • Po tipu spada u naprednjačke demokratsko-centrističke stranke • Socijaldemokratska stranka • Smatra se najstarijom strankom u Japanu; utemeljena je 1945. • Po tipologiji stranka stranka se može svrstati u socijaldemokratske. • Zastupa humanizam i humanističke vrijednosti, pravdu i jednakost, slobodu i demokraciju., individualizam i suverenitet naroda

  30. Tipovi i dominantne političke stranke u japanskom političkom sustavu • Liberalna stranka • Rezultat je fragmentacije unutar New Frontier Party (Shinshin-To)1997. • U tipologiji stranka možemo je svrstati u stranku neokonzervativne provenijencije. • Politička načela su sloboda, otvorenost i pravednost, slobodno i kreativno društvo pojedinaca • Nove stranačke inicijative (NSI) • Utemeljena je 1993. • Prema svjetonazoru stranka je progresivno konzervativna i ekologistička • Njezina počela su konstitucionalizam, borba protiv militarizacije, zaštita okolice, postmaterijalizam ili kvaliteta života • Komunistička partija Japana (KPJ) • Osnovana je 1923.godine, kao “ilegalna politička skupina” • Protiv je hegemonizma, za nacionalni suverenitet, i neutralnost Japana.Na gospodarskom planu partija je kritična spram gospodarske politike i služenja interesima velikih korporacija • Nova stranka čiste vladavine • Tip je progresističko centrističke stranke • Poziva se na narodnjačko centrističku politiku u formuli “za narod i život”

  31. Izbori • Japanski izborni sustav je sustav neprenosivog pojedinačnog glasovanja u višestrukim izbornim okruzima • Muškarci su 1925. dobili opće izborno pravo, a žene tek 1947. što je znak patrijarhalne političke kulture

  32. Ostala obilježja političkog sustava • Parlament (Diet) • Parlament je po ustavnoj definiciji “najviše tijelo državne vlasti” i “jedino zakonodavno tijelo”. Japanski je parlament dvodomni . Tvore ga donji i gornji dom. • Izvršna vlast (vlada) • Izvršna vlast predstavljena u liku premijera i kabineta • Kabinet tvore ured premjera, ministarstva i agencije .Kao u većini zapadnoeuropskih parlamentarnih monarhija. Kabinet upravlja državnim poslovima, vanjskom politikom • Sudbena vlast i lokalna samouprava • Sudbena vlast pripada sudovima, posebice vrhovnom sudu. Rad sudova temelji se na pravu. Sudbena vlast odvojena je od zakonodavne i izvršne vlasti • Nositelji lokalnesamoupravesu lokalne vlade.Unutardržavna administrativno upravna distribucija moći temelji se na lokalnoj samoupravi, regionalnim autonomijama daleko manjim u usporedbi s onima u SAD ili Kanadi.

  33. Politička kultura • Za japansku političku kulturu karakterističan je konsenzus što vodi društvenoj harmoniji, te hijerarhija izvedena iz dobnih i socijalnih uloga koja se strogo poštuje • Još jedna vrjednota japanske kulture je skupna solidarnost i harmonija. U japanskoj kulturi gaje se patronsko-klijentelistički odnosi, zbog kojih revizionisti niječu sličnost japanske demokracije i zapadne • Klijentelizam i sustav međuzavisnosti patrona i klijenta najviše se vidi u sustavu financiranja stranka

  34. Politički sustav Njemačke

  35. Osnovna obilježja • Njemačko ujedinjenje (3.10.1990.)– koje je postalo moguće ujedinjenjem Europe • Za Njemačku je karakterističan asimetrični politički sustav, koji je posljedica ujedinjenja i konvergencije (nejednaka gospodarska i organizacijska razvijenost i društvene elite) • Po K. Von Beymeu najvažnije obilježje njemačkog sustava je fragmentacija moći

  36. Prethodni ustavni oblici vladavine • Ustav Reicha iz 1848. - prvi ustavni oblik; Njemačka kao ustavna monarhija • Ustav Reicha iz 1871. – državni oblik bio je njemački Reich, savezna država i ustavna monarhija • Ustav iz 1918. – Njemačka je bila republika i savezna država • Temeljni zakon iz 1949. – utemeljenje Druge ili Bonske Republike • Po obliku vladavine - demokratska, parlamentarna republika • Po državnom obliku - savezna država • Državni poglavar je savezni predsjednik • Nositelj zakonodavne vlasti – Savezni parlament (Bundestag), izvršne – vlada, a sudbene – Savezni ustavni sud

  37. Postulati političkog sustava • Pravno-državni – vlast se temelji na zakonima i vladavini prava, na jednakosti pred zakonima • Demokratski – sva vlast proizlazi iz naroda; putem izbora narod bira svoju političku reprezentaciju u parlamentu • Socijalno-državni – dužnost države da skrbi o građanima i tako potvrđuje počelo socijalne državnosti • Federalizam – određenje Njemačke kao složene savezne države

  38. Politička kultura • Njemačka je u 20. st., posebice poslije poraza nacionalsocijalističkog režima i utemeljenja dvije Njemačke, imala problema s identitetom • Tipologija nacionalnih identiteta (prema R. Lepsiusu): • Narodna nacija (pretpolitički karakter nacionalnog identiteta) • Klasna nacija (slučaj bivšeg DDR-a) • Kulturnu naciju (identitet izveden iz ‘kulturnih zajedničkih poveznica, istoznačnica’) • Državljansku naciju (identitet izveden temeljem ‘individualno državljanskih jednakopravnosti’) • Neki autori govore o dvije paralelne političke kulture, proizašle iz dva politička sustava

  39. Izbori i izborni sustavi • U Njemačkoj je na snazi razmjerni izborni sustav • Klaus von Beyme: ‘djelomično personalizirani razmjerni izborni sustav’ • Prohibitivna klauzula – 5% • Za preračunavanje glasova koristio se D’Hondtov sustav, a od 1985. Hare/Niermayerov

  40. Političke stranke i stranački sustavi • Višestranački sustav • Stranački sustav ima tendenciju koncentracije – iako ima stotine stranaka, vodećih je nekoliko (CDU/CSU, SPD, FDP, Zeleni, PDS) • U oblikovanju stranačkog sustava u Njemačkoj značajnu su ulogu imale crte sukoba: • protestantizam vs. katolicizma • nacionalizam vs. legitimističkih skupina • radnička klasa vs. nadmoćne građanske skupine • poljodjelci vs. industrijskog društva • prognanici vs. domaćeg stanovništva • Njemački stranački sustav se počeo oblikovati između 1815. i 1848.

  41. Političke stranke i stranački sustavi • Tijekom 20. st. četiri velike promjene stranačkih sustava • Slom monarhije i uspostava prve demokratske republike • Nasilna promjena višestranačkog u jednostranački sustav (od 1933. do 1945.) • Ponovna demokratizacija nakon 1945., uvođenje višestranačja • Ujedinjenje Njemačke, prijelaz iz jednopartijskog u višestranački sustav • Beyme upozorava na poslijeratni proces koncentracije ljevice, stranaka kršćanskog usmjerenja, stranaka s regionalnim pretenzijama, agrarnih stranaka i ekstremističkih stranaka

  42. Političke stranke i stranački sustavi • Beyme napominje da je bitan problem ‘etatizacija’ i ‘državno financiranje stranaka’; stranke ostaju čvrsto vezane uz državnu sferu • Demokratizacija stranaka – unutrašnje organizacijsko stranačko počelo mora biti demokratsko • Stvaranje stranačkih frakcija – putem unutarstranačke polarizacije poništava se dio demokratizacije

  43. Interesne skupine • Interesno udruživanje u Njemačkoj datira od 1871. • Često su bile osnivane na inicijativu države ili s državnom potporom kako bi mogle biti sugovornici na razini društva • Do 1990 – u Bundestagu je bilo registriranih oko 1500 udruga koje su se bavile politikom ili bile povezane s političkim donošenjem odluka • Korporativizam - država se pojavljuje kao posrednik među suprotstavljenim interesima; o korporativizmu se radi samo tamo gdje interesne skupine dospijevaju u trajni sukob, tako da država mora intervenirati kao posrednik

  44. Parlament/parlamentarizam • Demokratski postulat njemačkoga političkog sustava izražen je u parlamentarizmu • Parlamentarizam se određuje kao ‘sustav dvojne vlasti (zakonodavne i izvršne) ili sustav vlasti s osloncem na parlament’; vlada se izvodi iz parlamenta • Predsjednik vlade, kancelar – ovisi o povjerenju parlamenta • Uloge parlamenta (Bundestaga): • Izborna • Zakonodavna • Novačenje izvršne vlasti • Artikulacijska • Priopćajna • Kontrolna

  45. Vlada i uprava • Vlada je shvaćena kao ‘kolegij’ ili kabinet koji se sastoji od ministara i kancelara • Radi se o parlamentarnoj ili kabinetskoj vladi • Kancelar je ‘prvi među jednakima’ i ima čak veću moć od predsjednika; on je glavni vladin poslovođa i daje smjernice za rad vlade, a predsjednik je više reprezentativna figura • U njemačkom političkom sustavu predsjednik se ne bira na predsjedničkim izborima, već ga bira Savezna skupština prema razmjernom izbornom pravu

  46. Federalizam • Federalistički sustav suvremene Njemačke oslanja se na ‘staru njemačku tradiciju’ • 1871. stvorena je prva monarhističko-hegemonijalna savezna država pod pruskom hegemonijom • Današnji federalizam je tip kooperacijskog federalizma • Savezno vijeće obuhvaća različite interese njemačkih zemalja i regija • Odnos saveza (Bund) i federalnih jedinica (Länder) određen je poslovnikom Savezne vlade

  47. Savezni ustavni sud • Ova institucija je stvorena radi brge za pravnu državu • Nadzire jesu li zakoni u materijalnom smislu u skladu s načelima pravne države • Nastoji izmirivati sporove između savezne države i pokrajina • Pojavljuje se kao čuvar ustava • Funkcije ustavnog suda: • Nadzire zakonodavca, vlasti i sudove • Očituje se u upravnim sporovima između državnih organa • Odlučuje o zabrani rada stranaka u slučaju njihova ekstremističkog djelovanja

  48. Politički sustav SAD-a

  49. Ustav • Središnji instrument američkog državnog ustrojstva i vrhovni zakon države • Najstariji pisani ustav, uzor mnogim drugim ustavima diljem svijeta • Nacrt Ustava je nastao 1787. – Statut o konfederaciji; uspostavljena prva savezna uprava • Nakon revidiranja novi Ustav je prihvaćen 4. ožujka 1789. • Primarni cilj Ustava bio je stvaranje snažne izborne vlasti, koja je izravno odgovorna volji naroda • Uspostavljena je snažna središnja ili savezna vlast sa širokim ovlastima za reguliranje odnosa među pojedinačnim državama i isključivom nadležnošću u područjima vanjskih poslova i obrane

  50. Ustav • Trajna zadaća Ustava i državnog ustrojstva koje je on stvorio je bila da poveže sve suprotne interese, da izgradi zajedničke osnove i istovremeno zaštiti osnovna prava svih ljudi • Osnovno obilježje Ustava SAD-a je fleksibilnost; od ratifikacije dodano je 26 amandmana • Najviše ovlasti prema Ustavu ima američki narod, koji može izmijeniti osnovni zakon, ako to želi, preko izabranih državnih dužnosnika

More Related