Bankarski mena džment

Bankarski menadžment Rizici u bankarstvu Dr Slobodan Lakić

Bankarski rizici • Bilo koje poslovanje koje ima za cilj maksimiziranje profita, uključujući bankarstvo, suočeno je sa makroekonomskim rizicima (efekti recesije, npr.) i mikroekonomskim rizicima (prijetnje nove konkurencije) • Dodatni potencijalni rizici sa kojima se sve firme moraju suočiti, poput zaostajanja u tehnologiji, poslovna kriza dobavljača ili klijenta, političko uplitanje, prirodne nesreće i slično

Cont. • Ipak, banke se suočavaju takođe sa brojnim rizicima, atipičnim za ne-finansijske firme • Kada su banke u pitanju, suštinski posao je upravljanje rizicima koji nastaju od bilansnog i van-bilansnog poslovanja • Cilj banke kao cjeline biće novostvorena vrijednost akcionarskom kapitalu banke maksimiziranjem prinosa prilagođenih rizikom akcionarima • Neadekvatno upravljanje rizikom može ugroziti solventnost banke

Cont. • Rizici u globalnom bankarstvu - globalna diversifikacija aktiva obično dopušta banci da poboljša svoje upravljanje rizikom, čime se povećava profitabilnost i dodatna vrijednost akcionara • Ipak, iz brojnih razloga globalno izlaganje čini poslovanje upravljanja rizikom složenijim: • a) Banke sa podružnicama i subsidijarnim jedinicama u drugim zemljama imaju dio svoje infrastrukture izložene valutnom,

Cont. • … političkom i riziku devizne kontrole; • b) Procjenjivanje kreditnih rizika u inostranstvu zahtijeva dodatno istraživanje i pronicljivost; • c) Međubankarska tržišta su osjetljiva na bilo koje neočekivane finansijske šokove koji nastaju od glavnih učesnika na ovim tržištima, poput SAD ili Japana; • d) Državni rizik (rizik suverenosti) može da bude veća pretnja na internacionalnom nivou, ukoliko je političko neizvršenje …

Cont. • … obaveza uobičajenije u inostranstvu nego u zemlji; • e) U međunarodnim operacijama teže je otkriti prevaru ili loše finansijsko upravljanje, čime se povećava operativni rizik • Hefernen daje sljedeću klasifikacijurizika: kreditni rizik; rizik likvidnosti i finansiranja; rizik poravnanja/plaćanja; rizik kamatne stope; tržišni ili cjenovni rizik; devizni ili valutni rizik; rizik zaduženosti ili leveridža; suvereni i politički rizik; operativni rizik.

Cont. • Različiti pristupi podjeli bankarskih rizika • Generalno, pet je bazičnih kategorija između kojih postoje znatna preklapanja: • a) Kreditni rizik - rizik gubitka kroz neizvršenje obaveza vezanih za finansijske aktive; • b) Rizik nesolventnosti - rizici da će obaveze premašiti upotrebljiva sredstva + akcijski kapital; • c) Rizik likvidnosti (i finansiranja) - rizik da će banka imati nedovoljna likvidna sredstva da bi izvršila tekuće obaveze;

Cont. • d) Tržišni rizik - rizik da će promjena kamatnih stopa, deviznih kurseva ili drugih tržišnih pomjeranja nepovoljno uticati na banku; • e) Operativni rizik (poslovni rizik) - poslovni rizici koji nastaju iz svakodnevnih operacija • Podkategorije rizika su, prema Golinu:

Cont. • a) Suvereni (country) rizik - rizik rata, civilnih nemira, državnog neizvršenja obaveza; nedostatak diversifikacije u ekonomiji koji rezultira u prekomjernoj diversifikaciji u sektoru; • Suvereni i country rizik mogu da utiču ne samo na bankarske operacije već i na bančine klijente čime se utiče na kreditni rizik i druge finansijske rizike

Cont. • b) Sistemski (industrijski) rizik - slom bankarskog sistema usljed neizvršenja obaveza kod finansijske institucije i konsekventne “lančane reakcije”; rizik neadekvatne bankarske supervizije; rizik industrijskog pada ili kolapsa usljed dugoročnih faktora koji utiču na klijente banke (tekstilna industrija, brodogradnja); rizik od nesreće koji utiče na klijente banke.

Cont. • c) Rizik konkurencije - rizik promjene strateških saveza, novih produktnih inicijativa konkurencije, novi ulasci u industriju uključujući strane banke; rizik da ključno osoblje bude preuzeto od strane konkurenata; • d) Informacioni rizik - rizik da pogrešne informacije utiču na odlučivanje banke, tj. projekciju troškova;

Cont. • e) Tehnološki rizik - rizik promjene tehnologije koji zahtijeva nove investicije da bi se ostalo konkurentnim; rizik tehnološke krize; • f) Rizik od nesreće - ruzik gubitka nekretnina, dokumenta klijenata, itd. kroz požar, poplavu, zemljotres ili druge nezgode; rizik gubitka ključnih zaposlenih • g) Zakonski/regulatorni rizik - rizik nepovoljne promjene u zakonu; neočekivane nepovoljne zakonske odluke;

Cont. • ... rizik tužbe ili skupih parnica; nedostatak efektivne prisile; nedostatak efektivne bankarske supervizije; rizik grešaka u dokumentaciji; • h) Rizik uslovljavanja - rizik da zaposleni nisu efektivno ispunili zakonske obaveze koje banku podvrgavaju obavezama ili su izvršili nesmotrene pisane greške koje su rezultirale gubitkom banci;

Cont. • i) Rizik reputacije (rizik javnih odnosa) - rizik gubitka ugleda usljed loših odluka koje utiču na klijente itd; • j) Rizik od kriminala - rizik prevare, pronevjere, kompjuterskog kriminala, krađe. • Odbor Federalnih rezervi je identifikovao šest tipova rizika: • a) Kreditni rizik - koji je povezan sa kvalitetom pojedinačnih aktiva i vjerovatnoćom neizvršenja (neplaćanja)

Cont. • Problem je ekstremna poteškoća procjene kvaliteta individualnih aktiva zbog ograničenih publikovanih informacija • Kreditni rizik je potencijalna varijacija neto dohotka i tržišne vrijednosti akcijskog kapitala koja rezultira iz neplaćanja ili odloženog plaćanja • Različiti tipovi aktiva i vanbilansnih aktivnosti imaju različite vjerovatnoće neizvršenja • Zajmovi tipično pokazuju najveći kred. rizik

Cont. • Bankarske investicione HOV često pokazuju manji kreditni rizik zbog sigurnijih zajmoprimaoca • Banke koje pozajmljuju sredstva u stranim zemljama preuzimaju rizik zemlje • Country rizik odnosi se na potencijalni gubitak kamate i glavnice na međunarodne zajmove usljed toga što zajmoprimalac odbija da izvrši pravovremeno plaćanje, kako je ugovorom predviđeno

Cont. • b) Rizik likvidnosti - tekući i potencijalni rizik za profit i tržišnu vrijednost akcionarskog kapitala da banka ne može izvršiti plaćanje ili klirinške obaveze na pravovremen i cjenovno efikasan način • Ovaj rizik može biti rezultat ili problema finansiranja ili tržišni likvidnosni rizik • Rizik finansiranja likvidnosti predstavlja nemogućnost likvidiranja potraživanja ili dobijanja adekvatnog finansiranja novim zaduživanjima

Cont. • Tržišni likvidnosni rizik predstavlja nemogućnost banke da lako olabavi ili kompenzira specifična izlaganja bez značajnijih gubitaka zbog neadekvatne dubine tržišta ili tržišnih poremećaja • Rizik likvidnosti je najveći kada banka ne može da anticipira nove zajmovne zahtjeve ili povlačenja depozita i nema pristup novim izvorima gotovine

Cont. • c) Tržišni rizik - tekući i potencijalni rizik za profit i kapital akcionara koji rezultira iz nepovoljnih kretanja tržišnih stopa ilicijena • Tri područja tržišnog rizika su: rizik kamatne stope ili stope reinvestiranja, rizik cijena hartija i devizni rizik • Tradicionalna analiza rizika kamatne stope upoređuje osjetljivost kamatnog prihoda na promjene u prinosu aktiva sa osjetljivošću kamatnog rashoda na promjene kamatnog troška pasiva

Cont. • Ovo se može izvršiti preko: • - analize finansiranja GAP, kako bi se odredilo koliko mnogo će neto kamatni prihod varirati sa kretanjima tržišnih kamatnih stopa; • - analize jaza trajanja, kao opsežniji pristup portfolio analize, upoređuje se trajanje aktiva sa trajanjem pasiva preko analize jaza trajanja da bi se procijenio uticaj promjena stopa na neto kamatni dohodak i tržišnu vrijednost (ili cijenu) akc. kapitala

Cont. • Trajanje je mjera elastičnosti koja pokazuje relativnu cjenovnu osjetljivost različitih HOV • Obje analize su usmjerene na neuparene rokove i trajanja aktiva i pasiva kao potencijalnih promjena kamatnih stopa • Aktiva ili pasiva je kamatno osjetljiva ukoliko joj cijena može biti ponovo određena unutar izvjesnog vremenskog perioda

Cont. • Velike banke moraju da sprovode VaR analizu da bi procijenile rizik gubitka svojih portfolija trgovinskih aktiva: akcija, HOV sa fiksnim prihodom, holdinga u stranim valutama, derivativa i ostalih vanbilansnih ugovora • Male banke identifikuju svoju izloženost sprovođenjem analize osjetljivosti

Cont. • Devizni rizik nastaje usljed promjena deviznih kurseva koji utiču na vrijednost aktiva, pasiva i vanbilansnih aktivnosti denominovanih u valutama koje se razlikuju od bankarske domaće valute • Postoji jer su neke aktive banke i pasive denominovane u različitim valutama • Kada se iznos aktiva razlikuje od iznosa pasiva u valuti, bilo koja promjena deviznih kurseva stvara dobit ili gubitak koji utiče na tržišnu vrijednost akc. kapitala banke

Cont. • Ovaj rizik je takođe prisutan i u vanbilansnim kreditnim obavezama i garancijama denominovanim u stranim valutama • Poznat je i kao translacioni rizik strane valute • Banke koje ne sprovode poslovanje u stranim valutama direktno ne preuzimaju ovaj rizik • Većina banaka mjeri devizni rizik mjerenjem neto izloženosti svake valute

Cont. • Neto izloženost banke je iznos aktiva umanjen za iznos pasiva denominovanih u istoj valuti • Potencijalna dobit ili gubitak od izloženosti naznačena je povezivanjem svake neto pozicije sa potencijalnom promjenom deviznog kursa za tu valutu u odnosu na domaću valutu

Cont. • d) Operativni rizik - odnosi se na mogućnost da operativni troškovi mogu značajno da variraju od očekivanog, što proizvodi pad neto dohotka i vrijednost firme • Neke banke su relativno neefikasne u kontrolisanju direktnih troškova i zaposlenih koji prave greške, a gubici nastaju i zbog krađa i prevara zaposlenih i klijenata

Cont. • Operativni rizik banke je usko povezan sa njenim operativnim politikama i procesima i da li ima adekvatne kontrole • Ovaj rizik je teško mjeriti direktno, ali je vjerovatno veći što je veći broj odjeljenja i filijala, zaposlenih ili kredita insajderima • Tipične mjere operativnog rizika uključuju racija poput ukupnih aktiva po zaposlenom i ukupnog ličnog troška po zaposlenom • Kontrola rizika zavisi i od tehnologije koja se koristi, neadekvatnih informac. sistema

Cont. • e) Pravni i reputacioni rizik - teško mjeriti • Pravni rizik - rizik da nesprovodivi ugovori, suđenja ili nepovoljne presude mogu da prekinu ili negativno utiču na operacije, profitabilnost, položaj ili solventnost institucije • Reputacioni rizik - rizik da negativan publicitet (ili stvaran ili nestvaran) nepovoljno utiče na bazu klijenata banke, ili donosi dalje skupe sudske sporove, čime se negativno utiče na profitabilnost

Cont. • f) Rizik kapitala ili solventnosti - rizik kapitala se obično ne posmatra odvojeno budući da će pomenuti rizici u jednoj ili drugoj formi uticati na kapital banke i time na solventnost • Ipak, predstavlja rizik da banka može postati nesolventna i propasti • Firma je tehnički nesolventna kada ima negativnu neto vrijednost ili akcionarski kapital

Cont. • Ekonomska neto vrijednost firme je razlika između tržišne vrijednosti njenih sredstava i obaveza • Dakle, rizik kapitala se odnosi na potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti sredstava ispod tržišne vrijednosti obaveza pokazujući da je ekonomska neto vrijednost nula ili manje • Jedan pokazatelj ovog rizika je poređenje akcionarskog kapitala sa sredstvima banke

Cont. • Što je veći, veći je iznos sredstava koja se ne mogu naplatiti, a da banka ne postane nesolventna • Rizik kapitala je usko povezan sa finansijskim leveridžom, kvalitetom aktive i cjelokupnim profilom rizika banke; što je veći preuzeti rizik, veći je iznos potrebnog kapitala • Firme sa visokim rizikom kapitala (nizak racio kapital / aktiva) pokazuju visoke nivoe finansijskog leveridža

Cont. • Takođe, i veću cijenu kapitala i veće periodične fluktuacije u ostvarenju profita • Hempel i Simonson klasifikuju bankarske rizike u četiri šire klase rizika: • a) Ambijentalni rizici - karakteristika bankarstva je ambijent, a kategorije ovog rizika su: legislativni, ekonomski, konkurentski i regulatorni;

Cont. • b) Rizici upravljanja - prouzrokovani upravljanjem bankom (ljudski resursi kao bankarska karakteristika), a kategorije ovog rizika su: rizik pronevjere, organizacioni rizik, rizik sposobnosti, rizik nadoknade štete; • c) Rizici izvršenja (delivery) - bankarska karakteristika su finansijske usluge, a kategorije rizika su operativni, tehnološki, strateški i rizik novog proizvoda;

Cont. • d) Finansijski rizici - bilans stanja je bankarska karakteristika, a kategorije ovog rizika su: kreditni (neizvršenja, neplaćanja ili kvaliteta aktive), likvidnosni (finansiranja), kamatne stope, leveridža (kapitala), međunarodni;

Country rizik • Zbog fragmentiranih i nekompletnih informacija rizik zemlje pripadao je kategoriji pitanja koja su teško razumljiva • Banke nisu znale veličinu izloženosti kredita niti kojim zemljama da pozajmljuju • Bankari su bili “hipnotisani” međunarodnim eurokreditnim sindiciranjem • U današnjoj globalnoj ekonomiji, stanje se značajno izmijenilo, a nedostatak pravovremenih informacija nije problem

Cont. • Informacije su postale obilnije, jeftinije i gotovo trenutne, kako zemlje konkurišu u transparentnosti da privuku direktne strane investicije i portfolio kapital • Pitanje je samo odlučivanja koja je informacija važna, a zatim je potrebno znati kako da se procesuira • Country rizik uključuje složene kombinacije makroekonomske politike, strukturne i institucionalne slabosti, loše upravljanje, kao i … (nastavak)

Cont. • … reginalno “prenošenje zaraze” koja je obuhvaćena u kontekstu visokih nivoa tokova trgovine, kapitala i informacija • Zemlje u razvoju su prethodnih nekoliko decenija privukle pažnju svojim ekonomskim dinamizmom i napadima nestabilnosti i finansijskih kriza • Nakon globalne dužničke krize iz 1982, desila se meksička pezo kriza 1994, istočno-evropska 1997, ruska 1998, brazilska 1999, a potom i argentinska

Cont. • Svaka od ovih kriza predstavljala je “iznenađenje” za analitičare, svaka se razlikovala od drugih, a razlikovale su se i od kriza u razvijenim tržištima kapitala u OECD zemljama • U terminologiji se često kao sinonimi koriste: politički, country, suvereni (državni) i prekogranični rizik • Najstariji je politički (nakon kubanske revolucije, u 60-im), a potom country rizik koji je počeo češće da se koristi od 70-ih

Cont. • Priroda investiranja obuhvata: strane direktne investicije, portfolio investicije i bankarske komercijalne kredite • Za jedan broj istraživača country rizik se odnosi na “vjerovatnoću pojavljivanja političkih događaja koji će promijeniti izglede za profitabilnost date investicije” • Ipak, rizik će postojati ako podrazumijeva ne samo mogući gubitak ili potencijalno smanjenje očekivanog prinosa već i ukoliko utiče na firmu pozitivno

Cont. • U literaturi se mogu identifikovati dva izvora rizika • Prvi je samo fokusiran na vladinu ili državnu povezanost (nepovoljne akcije) sa poslovnim operacijama • Ovdje politički rizik nastaje od akcija vlada kojim se miješaju ili sprječavaju poslovne transakcije, mijenjaju uslovi sporazuma, ili prouzrokuju potpune ili djelimične konfiskacije vlasništva stranih preduzeća

Cont. • Prema drugom mišljenju, rizik zemlje se odnosi na ambijentalnu nestabilnost i njen uticaj na uslove poslovanja • Dakle, uključuje ne samo uzroke rizika koji potiču od vlade već i druge uzroke koji mogu ometati efikasno funkcionisanje bilo koje strane organizacije vani • Ficpatrik je drugi pristup podijelio u tri: rizik političke prirode; ambijentalne, a ne izolacione prirode; posljedice funkcion. u zemljama sa čudnim i ne baš razumljivim okruženjem

Cont. • Izvori klasifikacije country rizika su: • a) Društveno-politički: • - politički: demokratske i nedemokratske promjene vlade; • - promjene politike lokalnih vlasti; • - kretanja u društvu sa intencijom da utiču na strana preduzeća ili politiku domaće zemlje

Cont. • b) Ekonomski: • - makroekonomski: bilo koji makroekonom. rizik koji je specifičan za domaću zemlju; • - mikroekonomski: bilo koji mikroekonom. rizik koji je specifičan za domaću zemlju • c) Prirodni: • - zemljotres i druge prirodne nesreće

Cont. • Country rizik se odnosi na niz rizika koji proističu iz ekonomskog, društvenog i političkog ambijenta (okruženja) određene zemlje, uključujući politiku vlade koja je stvorena kao odgovor na kretanja u takvom ambijentu, što ima potencijalne povoljne ili nepovoljne posljedice na inostrani dug i/ili investirani kapital u toj zemlji • Ova problematika se odnosi na međunarodno bankarstvo, a to uključuje složeniji pristup u procjenjivanju rizika od onoga koji se koristi u domaćem bankarst.

Cont. • Country rizik predstavlja vjerovatnoću da zajmotražioci u zemlji neće biti u mogućnosti da servisiraju ili otplate dugove inostranim kreditorima • Suština analize country rizika kod komercijalnih banaka je u procjenjivanju ekonomskih i političkih faktora koji utiču na mogućnost da će zemlja stvoriti dovoljno dolara da otplati strane dugove kako oni prispijevaju za otplatu

Cont. • Ekonomski faktori su kvalitet i efikasnost ekonomskih politika i politika upravljanja finansijama, resursna baza i njena spoljna finansijska pozicija • Politički faktori uključuju stepen političke stabilnosti zemlje i stepen u kojem je strani entitet (npr. SAD) voljan da implicitno stane iza spoljnih obaveza zemlje • Country rizik analiza je usmjerena na sposobnost, a ne na spremnost da se vrati dug

Cont. • Rizici u međunarodnom bankarskom kreditiranju katkad se klasifikuju kao komercijalni ili country rizik • Komercijalni rizik uključuje procjenjivanje vjerovatnoće da strani klijent neće biti u mogućnosti da vrati svoje dugove iz poslovnih razloga • Podjela country rizika na državni (nazvan i politički) i valutni (poznat i kao devizni) je prihvatljiva kada je zajmoprimalac privatna firma, ali ne i kada je to vlada

Cont. • U cilju upoznavanja izloženosti country riziku neohodno je da banka razvija informacioni sistem kojim se obuhvataju svi oblici izlaganja riziku (zajmovi, investicije), njihova klasifikacija (po vrsti, roku dospijeća, dužniku…), prenošenje informacija u informacioni sistem u direkciji, prilagođavanja bankarskom referentu koji dalje razvija posao i donosi odluke o aktivnosti banke • Banke utvrđuju limite da smanje izloženost riziku u bilo kojoj zemlji

Cont. • Limiti su utvrđeni od strane country limit komiteta sastavljenog od vrhovne bankarske izvršne vlasti • Country menadžeri i analitičari daju preporuke country limit komitetu • Country limit odluka se zasniva na dva odvojena dijela informacija: analitička studija rizika; marketinški plan izrađen od službenika za operacije u zemlji

Cont. • Dakle, iznad country limita se obično ne dozvoljava izlaganje riziku • Granica izlaganja riziku će biti niža što je veći procijenjeni stepen rizika • Međutim, promjene u zemlji mogu prouzrokovati promjene u rizicima i očekivanim prinosima banke pa se obično vrši ponovno procjenjivanje limita u toj zemlji • Limit se može podijeliti na nekoliko sublimita

Bankarski mena džment