1 / 18

OBILJEŽJA LOGISTIČKE KONCEPCIJE

4. PREDAVANJE Način promatranja logističkih problema Ukupni troškovi i ciljni konflikt Logistika usluga Učinkovitost logističkih sustava. OBILJEŽJA LOGISTIČKE KONCEPCIJE. Logistička koncepcija nastaje kao posljedica novog načina promatranja problema poduzeća, na osnovi sustavnog mišljenja.

elie
Download Presentation

OBILJEŽJA LOGISTIČKE KONCEPCIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. 4. PREDAVANJENačin promatranja logističkih problemaUkupni troškovi i ciljni konfliktLogistika uslugaUčinkovitost logističkih sustava

  2. OBILJEŽJA LOGISTIČKE KONCEPCIJE Logistička koncepcija nastaje kao posljedica novog načina promatranja problema poduzeća, na osnovi sustavnog mišljenja. Sustavno mišljenje daje novu dimenziju obradi logističkih problema. Primjenom logističke koncepcije logistički se problemi analiziraju na osnovi upotrebe novih pojmova, opisa, objašnjenja i spajanja. Sustavni se pristup konkretizira u NAČINU PROMATRANJA LOGISTIČKIH PROBLEMA i u SHVAĆANJU POJEDINIH I UKUPNIH LOGISTIČKIH TROŠKOVA PODUZEĆA I TROŠKOVA KOJI SE U NJIMA U SVEZI.

  3. Bez sustavnog mišljenja nije moguće sagledavanje logističkog sustava kao cjeline i shvaćanja odnosa između pojedinih sustavnih elemenata. Kod sustavnog mišljenja najvažnije su spoznaje o odnosima između pojedinih elemenata. Zato će odluka u svezi s jednim elementom uslijediti tek na osnovi ocjene njezinog priloga za učinak cijelog sustava. Isto tako kad se pojavi problem u nekom logističkom podsustavu, uzrok toga problema ne treba tražiti samo u njemu, nego i u drugim podsustavima.

  4. Na osnovi definicije logističkih sustava mogu se provoditi analize logističkih troškova, jer se njome određuje koje troškove treba promatrati kao logističke. Analizom logističkih problema uočavaju se kompleksne logičke sustavne veze (izvršavanje narudžbi, skladištenje, transport, itd. više ne djeluju sami za sebe (izolirano), već zajednički). Prednosti sustavnog mišljenja su u dobivanju spoznaja o povezanostima, jer bez njega nije moguće sagledavanje logističkog sustava kao cjeline, te shvaćanje odnosa između pojedinačnih elemenata sustava. Takvo sustavno mišljenje implicira i bolje i kvalitetnije donošenje logističkih odluka!!!

  5. Logističke odluke se odnose na: a) Izgradnju logističkih sustava b) Tokove logističkih procesa Kako bi se donijele logističke odluke koriste se logistički modeli koji se oblikuju na osnovu sustavnog mišljenja. Logističke odluke se temelje na ciljevima logističkog sustava. Kada se spoznaju stvarne veze između logističkih podsustava moguće su logističke odluke koje u obzir uzimaju postojeća uska grla (slobodne logističke kapacitete), ili pak slobodne potencijale. Na osnovu sustavnog mišljenja, kada se svladaju djelomična područja logistike, moguće ih je integrirati na razinu poduzeća.

  6. Uvođenje logistike u organizaciju poduzeća je najlakše kod trgovinskih poduzeća kod kojih već postoje određene organizacijske jedinice skladišta, transporta itd. Teže je uvesti logistiku kod uslužnih poduzeća gdje je važniji tok informacija negoli tok materijala. Informatika se u većini takvih poduzeća može dodijeliti funkciji logistike. Najviše poteškoća pri uvođenju poslovne logistike imaju poduzeća sa znatnim udjelom vlastite proizvodnje. U takvim organizacijama dosta često su potrebna organizacijska prestrojavanja kako bi se postigli racionalizatorski i konkurentski sinergični efekti.

  7. Svakako da je za uvođenje i razvoj poslovne logistike u poduzeću potreban logistički koncept. Međutim, tek se razvijanjem logističkog koncepta obrađuju i utvrđuju potrebe optimalnog toka materijala, informacija i vrijednosti.

  8. UKUPNI TROŠKOVI I CILJNI KONFLIKTI Troškovi nekog poduzeća mogu se rasčlaniti: a) primarno (na proizvodne čimbenike) b) sekundarno (na procese) Primarna rasčlamba se odnosi na proizvodne čimbenike (troškovi stalnih sredstava, npr. proizvodna oprema, troškovi tekućih sredstava – trošak rada). Troškovi ostalih podsustava su sekundarni troškovi. Sveukupni logistički troškovi poduzeća mogu biti i : a) Troškovi u funkcijskim logističkim podsustavima: (troškovi odvijanja narudžbe, troškova držanja zaliha, troškova pakiranja, transportni troškovi, troškovi skladišta). Oni su uzrokovani ulaganjem proizvodnih čimbenika u logističkim podsustavima.

  9. b)Troškovi koji su s njima neposredno povezani: - troškovi uzrokovani razinom usluge («servisa» isporuke, ili opskrbe), -troškovi uzrokovani količinom(proizvodnje, ili narudžbe).

  10. Slika 1. Sveukupni troškovi poduzeća, Segetlija,Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2002., str. 37.

  11. U logističkom sustavu postoji međuovisnost logističkih podsustava. Ta međuovisnost odnosi se kako na njihove troškove, tako i na njihove učinke. Logističke sustave obilježava mnoštvo troškovnih konflikata - sniženje troškova u jednom podsustavu često utječe na povišenje troškova u drugome podsustavu (npr. povećanje troškova transporta može utjecati na povećanje troškova skladištenja). Logističko mišljenje nije samo razmišljanje o troškovima (inputima), već uvijek i razmišljanje o učincima (uslugama).

  12. Slika 2. Troškovni konflikti u logističkom sustavu, Segetlija,Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2002., str. 38.

  13. LOGISTIČKA USLUGA - (“SERVIS”) Logistička usluga je rezultat logističke preobrazbe dobara. Vezano za logističke usluge postoji usluga isporuke i usluga opskrbe. Usluga isporuke odnosi se na tok roba do kupca, a usluga opskrbe na tok materijala od dobavljača do skladišta nabave (kod trgovinskog, ili uslužnog poduzeća), ili u proizvodni proces (kod industrijskog poduzeća). Uslugu isporuke industrijska i trgovinska poduzeća nude uz prodaju svojih proizvoda i usluga, te to za takva poduzeća predstavlja sekundarnu uslugu. Troškove sekundarnih usluga ponuđač može pokriti na osnovu posebnog zaračunavanja, ili na osnovu zaračunavanja u cijeni proizvoda.

  14. Uslugom isporuke dobavljač preuzima funkcije logistike distribucije koje bi inače kod kupca trebala izvršiti logistika nabave. U izvršavanju usluga nabave i dobave može se između dobavljača i kupca uključiti i logističko poduzeće. KOMPONENTE LOGISTIČKE USLUGE (“SERVISNE KOMPONENTE”) 1.Vrijeme dobave - je vrijeme izvršavanja naloga tj. vremenski raspon između izdavanja narudžbe kod kupca, pa do primitka robe. 2.Pouzdanost dobave - je vjerojatnost kojom se održava ugovoreno vrijeme dobave.

  15. Na dobavnu pouzdanost utječu: a) pouzdanost radnog toka – podrazumijeva pridržavanje ugovorenog roka dobave, svih “djelomičnih vremena” u roku dobave. Radni tokovi koji se odnose na pojedine faze vremena dobave se trebaju izvršiti u predviđenom vremenu. b) dobavna pripravnost – odnosi se na pitanje je li dobavljač spreman u određenom času izvršiti isporuku sa svog skladišta. Na ovu mogućnost ponajviše utječe postojanje dostatnih količina zaliha, postojanje odgovarajućeg transportnog sredstva i sl. 3. Svojstvo dobave - označava njezinu odliku u smislu koliko dobava kupcu daje razloga za prigovor. Svojstvo dobave ovisi o: - točnosti dobave - označuje koliko isporučeni proizvodi odgovaraju naručenima po količini i po vrsti. - stanju pošiljke- ovisi o zaštitnoj funkciji ambalaže pri dobavi roba.

  16. 4. Fleksibilnost dobave – označava sposobnost sustava isporuke da udovolji posebnim zahtjevima kupca. Fleksibilnost dobave ovisi o: - modalitetu narudžbe - odnosi se na: veličinu narudžbe (po vrijednosti), količinu preuzimanja, podjelu narudžbi na kraće vremenske točke, način izrade i dostave narudžbe. - modalitetu dobave - odnosi se na tok materijalnih dobara gdje je potrebno utvrditi: vrstu pakovanja, transportnu varijantu, mogućnost slanja na opoziv i sl.). - informaciji za kupca - mora biti točna i brza, a odnosi se na: dobavne mogućnosti, stanje otpreme narudžbe, dobavna odgađanja koja treba predvidjeti, obradu pritužbi o manjkajućoj isporuci i sl.

  17. UČINKOVITOST LOGISTIČKIH SUSTAVA Smatra se da su logistički sustavi učinkoviti, djelotvorni, eficijentni, ako se kao ciljevi njihova oblikovanja u obzir uzimaju logistički troškovi (kao input - ulaz) i logistički učinci (kao output - izlaz). Učinkovitost u rješavanju logističkih problema ne znači niti jednostrano usmjeravanje na cilj minimiziranja troškova, niti jednostrano usmjeravanje na maksimiziranje usluge, već kompromis između ovih ciljeva. Ako se slijedi samo jedan od ova dva cilja, oblikovati će se mogući efektivni, ali ne i učinkoviti logistički sustav.

  18. Učinkovitost logističkih sustava se može promatrati sa više motrišta: a) tehnološkog – govori kako se učinkovitost u logistici veže uzproizvodnost koja se mjeri odnosom output / input (npr.broj pretovarenih paleta / radni sati). b) ekonomskog - ova dimenzija zahtijeva razmišljanje u svezi sa vrijednostima i u njezinom su središtu problemi cijena, prometa i troškova. c) socijalnog – odnosi se na zadovoljstvo ljudi, zdravstveno stanje, motivacija i sl. Iz toga razloga logistički rukovoditelj mora spojiti gospodarsko, tehničko i socijalno područje, te surađivati sa vodećim snagama u poduzeću.

More Related