OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE – primjer EMU (2)

1. OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE – primjer EMU (2) MEĐUNARODNE FINANCIJE 2013/14

2. Obzirom je nastala na temelju teorije optimalnog valutnog područja, heterogenost EMU dovodi do podijeljenog mišljenja o tome je li riječ o OVP • Razlike u strukturi gospodarstava, razina produktivnosti među zemljama, mobilnosti radne snage … • Zajednička monetarna politika teško može rješavati probleme asimetričnih šokova  čak i simetrični šokovi, zbog razlika među zemljama mogu imati asimetrične učinke • Usklađivanje fiskalnih politika među članicama, kao i monetarne i fiskalnih politika • Ne postoji politička unija (iako postoji niz zajedničkih institucija), a bankovna unija razvija se pod utjecajem krize

3. Slabosti fiskalne i monetarne politike u krizi su ugrozile stabilnost EMU • Unatoč nizu mehanizama, pravila i ograničenja decentraliziranim fiskalnim politikama, one su bile jedan od najznačajnijih izvora nestabilnosti • Nije postojao učinkovit mehanizam kontrole nacionalnih politika (Grčka, Irska, ..) • Nedostaci sustava upravljanja krizom – prelijevanje kriza među članicama, niz ad-hoc mjera kojima se pokušalo zaustaviti širenje krize • Ne postoji sustav ranog upozorenja na krize koji bi pomogao u njihovoj prevenciji

4. U slučaju neravnoteža u bilancama plaćanja zemalja članica EMU… • Ne postoji mogućnost usklađivanja kroz tečajnu politiku • Problem deficita može se (pokušati) riješiti ili novim zaduživanjem ili mjerama štednje  prevladavaju mjere štednje zbog ograničenja kriterijima iz Maastrichta • Ne postoji jedinstveni stav u izboru štednja vs. državna potrošnja kao model rješenja krize • Može li se kroz tečaj eura (deprecijaciju) poboljšati izvozna konkurentnost članica • Deprecijacija bi imala pozitivan učinak na stanje bilance plaćanja zemalja s deficitom, ali bi imala štetan utjecaj na zemlje koje imaju suficite  može li se taj problem riješiti transferima ???

5. U okviru Europske unije došlo je do problema u bankovnim sustavima, slabljenja gospodarskog rasta te visokih razina zaduženosti članica • Stoga dolazi do rasprava o uspostavi bankovne unije te do uvođenja novih mjera u oblasti fiskalne politike • M. Draghi tijekom Globalne Recesije izjavljuje kako će ECB učiniti sve što je potrebno kako bi spasili euro • Outright Monetary Transactions program – otkup državnih obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine od strane ECBa

6. Neke od mjera koje je ECB poduzela za zaustavljanje krize u bankovnom sustavu • Osiguravanje neograničene likvidnosti po fiksnoj stopi, uz odgovarajuće instrumente osiguranja • Produljenje ročnosti operacija refinanciranja • Proširenje skupine prihvatljivih instrumenata osiguranja • Naknada za likvidnost u drugim valutama (US$) • Programi izravne kupnje obveznica …..

7. Kao posljedica došlo je do snažnog rasta imovine ECB Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a LostDecade? A ComparisonWith Japan ‘s EconomicCrisis”, CREMA WP No. 2013-03

8. Kretanja na tržištima u nastanku tijekom krize … • Snažan pad gospodarskog rasta sa 7,6% u 2010 na 4,7% u 2012 • Prosječna stopa rasta tijekom razdoblja prije krize iznosila je 6% (2000-2007) • Korigira se (snižava) stopa potencijalnog outputa – osobito u Kini • Uzroci nestabilnosti: • Neravnoteža tekućeg računa bilance plaćanja (JAR, Indonezija, Indija, Turska) • Fiskalni deficit (Argentina, Indija) • Snažan rast kredita (Brazil, Indonezija, Turska) ECB, Monthly bulletin, March 2014

9. Makroekonomske projekcije za područje eurozone, ožujak 2014 (HICP i realni BDP) ECB, Monthlybulletin, March 2014

10. POKAZATELJI I PROJEKCIJE INFLACIJE ZA EUROZONU I EU –Može li veći problem biti deflacija i zbog čega? http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2013_winter_forecast_en.htm

11. Kretanja stope nezaposlenosti u eurozoni(ožujak 2014.) ECB, Monthlybulletin, March 2014

12. PROBLEMI POTENCIJALNIH ČLANICA EMU • Problemi tijekom “hvatanja priključka” tranzicijskih zemalja – porast cijena zbog Balassa-Samuelson učinka, neutralizacija inflatornih pritisaka koji nastaju kao posljedica prihoda od privatizacije • Formalni uvjeti – kriteriji iz Maastrichta • Najmanje dvije godine prije uvođenja eura provesti u tečajnom mehanizmu s tečajem nacionalne valute fiksno vezanim za euro (Exchange Rate Mechanism II) • Dopušteni raspon fluktuacije tečaja ± 15%

13. FISKALNE POLITIKE ČLANICA EUROPSKE MONETARNE UNIJE

14. Na koji način definirati fiskalnu politiku u okviru monetarne unije? Osim neovisne središnje banke, za stabilnu zajedničku valutu nužna je i stabilna fiskalna politika! • U Europskoj Uniji vrijede sljedeća pravila: • Prvenstvo u definiranju ciljeva  monetarni ciljevi definirani su na razini zajednice, dok su fiskalni decentralizirani • Zajednička monetarna politika (one-size-fits-all) koju kreira nadnacionalna središnja banka • Decentralizirane, ali harmonizirane fiskalne politike među zemljama članicama • Nacionalne vlasti samostalno određuju gospodarske ciljeve • Postojanje zajedničkog proračuna, ali veličinom i funkcijama značajno različitog u odnosu na nacionalne proračune • Fleksibiln(ij)a fiskalna politika kao instrument obrane u slučaju asimetričnih šokova

15. Interakcija fiskalne i monetarne politike • Stabilna monetarna politika s javno objavljenim ciljem niske i stabilne inflacije  stabiliziranje inflatornih očekivanja i kretanja kamatnih stopa • Harmonizirane fiskalne politike te stabilnost javnih financija – stabilizirajući utjecaj na dugoročne kamatne stope (porezna politika, javni dug) • Visoka razina zaduženosti države potencijalno izaziva krizu i u financijskom sektoru (jer se banke javljaju kao kupci državnih obveznica)

16. Nacionalne fiskalne politike određene su kriterijima nominalne konvergencije iz Maastrichta • Deficit općeg proračuna do 3% BDPa • Bruto dug domaćeg proračuna do 60% BDPa • Fiskalna politika istovremenotreba ispuniti dva (donekle međusobno suprotstavljena) zahtjeva: disciplinu i fleksibilnost • DISCIPLINA kao podrška vjerodostojnosti monetarne politike • FLEKSIBILNOST kao instrument obrane od asimetričnih šokova na razini pojedinih gospodarstava

17. Pakt o stabilnosti i rastu (StabilityandGrowthPact) • “Nastavak” kriterija iz Maastrichta u smislu fiskalnih kriterija, osigurava fiskalnu disciplinu za zemlje članice koje su uvele euro • Usvojen u lipnju 1997. (amandmani 2005.) kako bi se poboljšala fiskalna disciplina unutar E(M)U • Svaka zemlja na srednji rok definira ciljne veličine proračunskog deficita i javnog duga (granicu predstavljaju kriteriji iz Maastrichta) • Sastoji se od • Mehanizma prevencijekoji ima za cilj definiranje srednjoročnih proračunskih ciljeva • Korektivnog mehanizma koji ima za cilj spriječiti (i sankcionirati) prekomjerne deficite • Procedure u slučaju prekomjernog deficita

18. NACIONALNE FISKALNE POLITIKE U OKVIRU EU • Uloga nacionalnih fiskalnih politika je stabilizirati fiskalnu disciplinu i tržišna očekivanja • Podrazumijevaju: • Uvođenje i dosljedno provođenje numeričkih fiskalnih pravila • Fiskalna pravila mogu se odnositi na proračunsku ravnotežu, javni dug te prihode ili rashode države • Uspješnost provođenja fiskalnih pravila ovisi o kvaliteti njihovog definiranja, nadzora te mogućnosti ostvarenja • Srednjoročno proračunsko planiranje • Usklađivanje proračuna među različitim razinama vlasti • Neovisne fiskalne odbore • Odgovornu fiskalnu statistiku i učinkovit nadzor sustava nadzora proračuna • Nepristrane makroekonomske i proračunske projekcije Više vidjeti u “TheImportanceand Effectivenessof National FiscalFrameworksinthe EU”, ECB MonthlyBulletin, veljača 2013

19. Izvor: Europska središnja banka, 2013.

20. USLAĐIVANJE MONETARNE I FISKALNE POLITIKE U EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI

21. OPĆI OKVIR POLITIKA • Teorija OVP naglašava kako u uvjetima monetarne unije fiskalna politika ima važnu ulogu u stabiliziranju cikličkih kretanja, posebno kada je riječ o asimetričnim šokovima • Centralizirana one-size-fits-all monetarna politika i decentralizirane fiskalne politike • Podrazumijeva fiskalnu prilagodljivost ali uz visoku razinu proračunske discipline i koordinacije (harmoniziranje) politika među zemljama članicama

22. Rimski ugovor (što je uobičajeni naziv za Ugovor o osnivanju Europske unije iz 1957) utvrđuje pravni okvir poreznih sustava zemalja članica te predviđa kako • Svaka članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav • Članice imaju pravo uvoditi nove porezne oblike, ali uz obvezu usklađivanja s odlukama zajedničkih tijela • Članstvom u Uniji koja podrazumijevaju poštivanje nominalnih kriterija i obzirom da postoji zajednički proračun nacionalnim gospodarstvima se također ograničava fiskalni suverenitet

23. FISKALNA HARMONIZACIJA U EU • Fiskalna harmonizacija predstavlja proces usklađivanja poreznih sustava članica unije i uklanjanje fiskalnih prepreka funkcioniranju gospodarskog sustava • Ciljevi harmoniziranja sustava su ukloniti fiskalne prepreke slobodnom kretanju ljudi, roba i kapitala na cijelom području Unije, uskladiti ekonomske politike zemalja članica te razvijati i koristiti zajedničke politike • Okvir za harmonizaciju politika su smjernice koje predstavljaju okvir za usklađivanje poreznih sustava • Obzirom se porezni sustavi usklađuju i prije samog ulaska u Uniju, još dok je zemlja u fazi kandidature, riječ je o procesu koji se naziva tihom harmonizacijom.

24. PRORAČUN EU • Jedini zajednički (i centralizirani) instrument provođenja fiskalne politike na razini EU • Ostali dijelovi nacionalnih fiskalnih politika usklađeni su kroz niz smjernica i pravila o harmonizaciji • Za proračun EU ne vrijede klasična proračunska pravila i nema dugoročne mehanizme stabilizacije

25. FISKALNA OGRANIČENJA MONETARNOJ UNIJI • Usklađivanje fiskalne i monetarne politike u monetarnoj uniji iznimno je složeno pitanje koje ovisi o ograničenjima i instrumentima koji objema politikama stoje na raspolaganju • Konflikti ciljeva dviju politika u pravilu nastaju kada osnovni cilj središnje banke (kontrola inflacije) nije podržan fiskalnim mjerama • Posebno se analizira uloga fiskalnih ograničenja koja podrazumijevaju postojanje definirane (gornje) razine zaduživanja

26. FISKALNI PROBLEMI EUROPSKE UNIJE U OKOLNOSTIMA GOSPODARSKE KRIZE

27. MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM • Pitanje koje se (ponovno) aktualiziralo tijekom financijske krize je treba li Europskoj uniji i ujedinjavanje u fiskalnu uniju • Pravila Pakta o stabilnosti trebala bi osigurati fiskalnu stabilnost, ali kriza je pokazala nedostatke modela • EUROPSKI FINANCIJSKI STABILIZACIJSKI FOND osnovan je kako bi se zemlje eurozone zaštitile od dužničke krize • Zajedničkom fiskalnom politikom izbjegavaju se asimetrični šokovi zbog decentraliziranosti politika, problemi se rješavaju transferima sredstava, ali postojeći model u krizi ne funkcionira bez zastoja …

28. Problemi koji se javljaju u slučaju kada monetarna unija nema i jedinstvenu fiskalnu vlast: • Nedostatna fiskalna disciplina pri čemu se kod dijela članica može javiti moralni hazard kao i problem slobodnog jahača  čak i u slučajevima kada postoje ograničenja (kao što je slučaj kod Europske Unije) može doći do “kreativnog računovodstva” i prikrivanja stvarnih podataka • Ne postoji mogućnost pomoći (kroz fiskalne transfere) u slučaju nestabilnosti i asimetričnih šokova iz okruženja (što je u EU donekle izmijenjeno novim regulacijama) • Produbljuju se postojeće razlike među članicama zajednice te se javljaju sumnje u opravdanost njezinog postojanja i članstva

29. Kako bi bile uspješne, monetarne unije u kombinaciji s fiskalnom unijom trebaju udovoljiti sljedećim kriterijima (Bordo, 2010) • Postojanje jedinstvenog valutnog područja (zajedničke valute) u okviru kojeg središnja banka može osiguravati stabilnost cijena • Mobilnost faktora proizvodnje i trgovina bez restrikcija (ne funkcionira u potpunosti u okviru EU) • Zajednička fiskalna politika na federalnoj razini s učinkovitim ograničenjima na dulji rok • Članicama se može dopustiti određena razina fiskalne neovisnosti, ali uz ograničenja i kontrolu fiskalne discipline • Postoji mehanizam obrane od asimetričnih šokova kroz sustav transfera među članicama