Crna Gora Obuka na području statistike

1. Crna GoraObuka na području statistike Sudovi Tema 2, Pregled krivično-pravnog sistema u oblasti statistike - Uvod DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union

2. Kontekst Prvi korak u organizaciji statistike jest identifikacija organizacijske strukture (krivično-pravnog sistema i statistike) te svrhe i korisnika statističkih podataka

3. Uloga i organizacija sudova • Uveliko utiče na statistiku. • To postaje jasno pogledamo li različite sisteme • Dva primjera:

4. Njemačka i Holandija • Godina 2003. na 100,000 stanovnika • ‘Osuđeno’ uključuje sve one slučajeve kada je okrivljenikdobio “kaznu” (njem. Strafbefehl, holandski ‘transactie’)

5. Njemačka i Holandija • Godina 2003. na 100,000 stanovnika • ‘Osuđeno’ uključuje sve one slučajeve kada je okrivljenikdobio “kaznu” (njem. Strafbefehl, nizozemski ‘transactie’)

8. Uloga i organizacijasudova • Funkcija/uloga može se razlikovati s obzirom na vrstu krivičnog djela • Kao posljedica tome, organizacija statistike može biti drukčija • Holandija, tri vrste: upravni prekršaji/ prekršaji / kaznena djela • Crna Gora? (rasprava)

9. Vrste kaznenih djela, Holandija • Pravno: dijelimo na krivična djela (misdrijven) i prestupe / prekršaje (overtredingen) • Proceduralno pravo i evidencijska praksa upućuju na drukčiju kategorizaciju:

10. Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C

11. Gotovo svi saobraćajni prekršaji: brza vožnja, prolazak kroz crveno, itd. Rješavaju se administrativno Prekršaji (admin)Wet Mulderzaken Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C

12. Prekršaji (admin) Prekršaji Provredni i ekološki prekršaji Kategorija B ‘Krivična djela’Rechtbankzaken Krivična djela Kategorija C Sva krivična djela: krađa, nasilan zločin, itd. Ali i neki saobraćajni prekršaji (DUI)

13. Svi drugi prekršaji (vožnja bez osiguranja, vožnja u pijanom stanju, itd.) Prekršaji (admin) Prekršaji Kategorija B Prekršaji (drugi) Kantonzaken Krivična djela ‘Kaznena djela’

14. Prekršaji (admin) Prekršaji Prekršaji (drugi) Krivična djela ‘Kaznena djela’

16. Uloga i organizacijasudova • Funkcija/uloga može biti različita za punoljetne osobe i za maloljetnike • Kao posljedica tome, organizacija statistike može biti drukčija • Holandija: gotovo da nema razlike • Crna Gora? (rasprava)

17. Uloga i organizacijasudova • Ima li državno pravobranilaštvo monopol nad kaznenim progonom? (Dolaze li slučajevi na sudove samo iz pravca državnog odvjetništva?) • Holandija: Tužilaštvo • Crna Gora? (rasprava)

18. Uloga i organizacijasudova • Smiju li policija/tužiteljstvo nametati sankcije? Ili samo sudovi? U teoriji ili u praksi? • Holandija: Policija samo u praksi, tužilaštvo smije i to i čini u velikom broju slučajeva. • Crna Gora? (rasprava)

19. Uloga i organizacijasudova • Postoji li jedna jurisdikcija? • Holandija: da; SAD, Njemačka: Ne • Crna Gora?

20. Uloga i organizacijasudova • Postoji li središnji kazneni registar? • Holandija: Da. • Crna Gora? (rasprava)

21. Organizacija statistike ‘Nadzor podataka’ ima tri aspekta: Operativni podaciPodaci potrebni za rješavanje pojedinačnih krivičnih djela/slučajeva Podaci za rukovodstvo Podaci koji služe kako bi se nadzirala uspješnost organizacije StatistikaPodaci za istraživanje i kreiranje politike Iako svi podaci dolaze iz istoga izvora, svrha i korisnici različiti su Govoriću o statističkom aspektu, osim ako izričito ne napomene drukčije

22. Organizacija statistike • Kako bi se povećala vrijednost statističkih podataka u kaznenopravnom sustavu, potrebno je da različite institucije zajednički koordiniraju prikupljanje, analizu i objavljivanje podataka. • Tako bi se mogle rabiti jedinstvene klasifikacije, postupci prikupljanja i IT sustavi • Mogla bi se razmjenjivati dobra praksa • Poruke izvedene iz statističkih podataka mogle bi razmjenjivati različite organizacije • Mogao bi se primijeniti jedinstveni pristup analizi • Mogao bi se primijeniti jedinstveni pristup objavljivanju podataka, a to bi unaprijedilo korisnost statističkih podataka budući da bi oni postali poznati široj javnosti.

23. Moguća uloga DZS-a • Državni zavod za statistiku mjesto je na kojem je u mnogim zemljama koncentrirano iskustvo na području statistike. • Stoga bi DZS mogao imati ključnu ulogu u razvoju i prikupljanju statističkih podataka na području kaznenog prava • DZS može • Olakšati raspravu o zajedničkim problemima • Razmjenjivati dobru praksu među kaznenopravnim institucijama • Razvijati statističke kapacitete u različitim kaznenopravnim institucijama • Ukoliko DZS ne može preuzeti ovu ulogu zbog nekog razloga, onda bi neka druga institucija trebala preuzeti kormilo. Naprimjer, odjel za statistiku unutar Ministarstva pravosuđa

24. Prednosti i nedostaci DZS-a Prednosti: Uniformnost Učinkovitost Doživljava ga se kao neovisnu instituciju Bave se prvenstveno statistikom Poveznica s drugim statističkim podacima Nedostaci: Pravovremenost Iscrpnost podataka Poznavanje kaznenopravnog područja

25. Potreba za zakonom o statistici • Zakon o statistici daje DZS-u i/ili drugoj instituciji pravo na prikupljanje podataka na području kaznenoga prava: • Kroz istraživanje pojedinaca i organizacija • Kroz evidencije koje vode institucije • Iz informacijskih sustava institucija • Mnoge zemlje imaju taj zakon • Ako ne, zakon treba predložiti parlamentu uz dogovore s DZS-om • Zakon bi omogućio prikupljanje korisnih kaznenopravnih statističkih podataka, njihovu analizu i publikaciju. • Jedna od glavnih prednosti jest da ovaj zakon može regulirati pitanje tajnosti osobnih podataka

26. Potreba za odborom za statistiku na području krivičnog prava • Rasprave o zajedničkim problemima na području statistike trebale bi se odvijati unutar odbora ili nekog sličnog foruma • Sve relevantne pravosudne i redarstvene institucije trebale bi imati svoga predstavnika u tom odboru • Odbor bi trebao raspolagati potrebnim sredstvima te bi ga trebali voditi ljudi koji su na dovoljno visokoj poziciji da bi zaključke odbora ozbiljno shvatili rukovoditelji pravosudnih i redarstvenih institucija • Uloga odbora treba biti jasno definirana, a rad odbora treba pratiti visoko rukovodstvo

27. Prijedlozi za redovan radodbora za statistiku • Odbor bi se trebao sastajati barem tri puta godišnje • Stalni rad bi trebao uključiti izvješća iz svih predstavljenih institucija o: • Napredak u razvoju prikupljanja podataka • Napredak ka dosljednosti kvalifikacija • Napredak u novim analizama i publikacijama • Kako se podaci rabe u kreiranju politike • Razvoj infrastrukture, uključujući nove članove kolektiva, unapređen trening, nove analize, novi IT. • Zapisnike i dokumente sa sastanaka trebalo bi objavljivati na statističkoj web-stranici da bi se poticala otvorenost

28. Prijedlozi za povremene aktivnosti odbora • Provesti istraživanje među višim rukovoditeljima da bi se utvrdilo koje bi statistike bile korisne za kreiranje politike a još nisu dostupne • Objaviti šifre koje rabe različite institucije da bi se istaknule razlike i da bi se potaknulo usklađivanje • Pozvati visokog dužnosnika, predstavnika suda ili povjerenika, da predstavi odboru svoje viđenje statistike • Istraživanje statistike na području kaznenoga prava iz drugih zemalja kako bi se potaknuo razvoj dobre prakse • Saradnja s drugim zemljama u regiji koje imaju slične probleme

29. Integritet na području statistike Da bi statistika služila svrsi, mora imati sljedeće karakteristike koje zadovoljavaju kriterije integriteta: • podatke treba prikupljati učestalo, npr. svaki mjesec • obrada mora biti brza jer inače vrijednost brzo opada • statistike mora biti interno dosljedna i mora biti dosljedna s prethodnim podacima ( npr. izlazni podaci tužiteljstva moraju biti u skladu s ulaznim podacima sudova) • postupak prikupljanja podataka te revizija brojki moraju biti otvoreni • mora biti dostupnajavnostiimedijima.

30. Izbjegavanje uplitanja politike • Statistika na području kaznenoga prava mora biti neovisna o politici. To znači: • Statističke podatke treba objaviti istovremeno svima kako bi se izbjegla politička zloupotreba podataka ili njihovo prikrivanje • Postoji potreba za kontaktnim točkama gde bi ljudi mogli postavljati detaljna pitanja o statistikama • Potrebno je kreirati politiku vezanu za davanje iscrpnijih podataka na zahtjev: npr. akademicima u svrhu istraživanja, uključujući anonimnost podataka. • Ako ovo nije slučaj, važno je da se radi u smjeru postizanja ovog cilja te da se postižu dogovori koji će ići u prilog statističke neovisnosti

31. Upotreba i korisnici statistike Podaci s područja kaznenoga prava mogu se rabiti u različite svrhe: rješavanje slučajeva (znamo da je uvijek kriv muž), prevencija zločina (na lokalnoj, ali i na općoj razini), kreiranje politike, planiranje sredstava, informiranje opšte javnosti, itd.

32. Upotreba i korisnici statistike Podaci za rukovodstvo: Opterećenost i sredstva kako bi se procesi optimalizirali Npr.: Broj slučajeva po zaposleniku (Očekivani) broj slučajeva, očekivano vrijeme obrade slučaja Korisnici: rukovodioci

33. Upotreba i korisnici statistike Statistika (1), odgovornost: Opšte informacije o broju slučajeva / počinitelja Npr.: Sankcije po vrsti kaznenog djela Broj kaznenih progona / osuda po vrsti kaznenog djela Korisnici: vlada, mediji, međunarodna tijela, šira javnost

34. Upotreba i korisnici statistike Statistika (2), istraživanja: Posebni podaci za istraživanje i kreiranje politike Npr.: Recidiv Kretanja na području kriminala, po vrsti kaznenog djela Korisnici: politički savjetnici, naučnici

35. Upotreba i korisnici statistike Primjeri: Nadzor stope recidiva prema grupi počinitelja Prognoziranje zatvorskih kapaciteta Ocjena poduzetih mjera

36. Crna GoraObuka na području statistike Sudovi Tema 2, Pregled krivično-pravnog sistema u oblasti statistike - Uvod DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union