Šumske gljive

1. Šumske gljive

2. Muhara • Muhara je otrovna gljiva • Mlada otrovna, smatra se da u sjevernoj Europi, kao i u dijelovima Rusije raste varijacija koja je jestiva, ali joj je crvena kora mora oguliti. Također se smatra da sa oguljenom korom sa klobuka i prokuhana u vrućoj vodi oko deset minuta, jestivom i u južnoj Europi. Pravilo važi za mlađe primjerke, jer kod starijih gljiva otrov prelazi u meso

3. GLJIVE • Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domenieukariota. Pretpostavlja se da sadržavaju oko milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno opisano tek oko 70 000. • Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Budući da nemaju kloroplaste, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Gljive su i saprofiti (hrane se organskim tvarima uginulih bića). • Razmnožavaju se: nespolno (sporama i pupanjem) i spolno. • Gljive se prema načinu stvaranja spora svrstavaju na: plijesan, mješinarke i stapčarke. • Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite, psihoaktivne, halucinogene (Amanita muscaria, psilocibe, konocibe..) a mnoge su i otrovne (Boletus satanas, Amanita phalloides...). U raznim plemenima i kulturama se gljive smatraju svetima i neke od njih se upotrebljavaju u ritualima u kojima sudionici upadaju u stanje "proširene svijesti".

4. Podjela gljiva po načinu života • Gljive predstavljaju poseban oblik života na Zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi: • Gljive simbionti koje žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i imaju međusobnu korist. Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne tvari neophodne za rast gljiva. • Gljive saprofiti (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih tvari biljnog podrijetla. Kaže se da, da nema gljiva, šume bi se ugušile u vlastitom otpadu. • Gljive paraziti koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hifa, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.

5. Razmnožavanje gljiva • Gljive se razmnožavaju na različite naspolne i spolne načine. Najjednostavniji oblik razmnožavanja je vegetativno razmnožavanje putem odjeljivanja micelija. Pri nespolnom razmnožavanju, sporama je značajna velika različitost, pa se tako najprimitivniji tipovi, koji žive u vodi, razmnožavaju pomoću zoospora sa cilijama koje nastaju u zoosporangijama. Primitivni tipovi gljiva koji žive na kopnu razmnožavaju se različitim sporama obavijenim membranom. Te spore mogu nastati unutar sporangija (endospore) ili izvan sporangija (konidije). • Način spolnog razmnožavanja gljiva je također različit. Kod arhimiceta spolni rasplod nastaje kopulacijom muških i ženskih spolnih stanica, koje nastaju u posebnim spolnim organima gljive. Kod fikomiceta spolne stanice se sastoje samo od jezgre, tako da se oplodnja obavlja uz pomoć oplodnih cjevčica. Kod mješinarki i stapičarki došlo je do potpune redukcije spolnih organa.

6. Djelovi gljiva • Stručak • Klobuk

7. Otrovna gljiva • Zelena pupavka (Amanita phalloides) jedna je od najotrovnijih gljiva široko rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja faloidinskog tipa, to jest onih sa smrtonosnimposljedicama, kod djece u 100% slučajeva. Izaziva oštećenja jetre i prestanak rada bubrega izazvanim djelovanjem veoma opasnih otrovaamatoksina i alfa amanitin. • Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u razdoblju od ljeta do jeseni. Zelena pupavka je predmet mnogih istraživanja, do sada su izolirani mnogi aktivni sastojci od kojih i alfa amanitin, oštećuje jetru i bubrege, lijek nije poznat.

8. Napravili: • Stjepan Pokorni • Dominik Tepeš