MALA ŠKOLA ANTIDISKRIMINACIJE

1. MALA ŠKOLA ANTIDISKRIMINACIJE Doc.dr.sc. Snježana Vasiljević Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za europsko javno pravo E-mail: svasilje@pravo.hr

2. Diskriminacija je: a) uskraćivanje osnovnih prava čovjeka b) isto što i nasilje c) razlikovanje u odnosu na nekoga d) nejednako postupanje prema muškarcima i ženama e) Diskriminacija označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola idr. kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda

3. RAZVOJ

4. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA JE: a) jednako postupanje isključivo u odnosu muškarca i žene b) pružanje jednakih mogućnosti svima bez obzira na spol c) pravo na slobodan izbor d) pravo žena da se izbore za položaj u društvu e) žene i muškarci su jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, imaju jednak status, jednake mogućnosti i jednaku korist od ostvarenih rezultata.

5. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA JE:

6. Rodna diskriminacija je: a) kada muškarci diskriminiraju žene b) kada žene diskriminiraju muškarce c) razlikovanje osoba iste spolne orjentacije u odnosu na heteroseksualne osobe d) svaki oblik razlikovanja bez obzira na spol koji je zakonom zabranjen e) ukoliko sam rođena kao žena a osjećam se kao muškarac

7. RODNA DISKRIMINACIJA

8. IZRAVNA DISKRIMINACIJA JE a) kada vas netko namjerno uznemirava bez obzira na spol b) postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. c) postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja u nepovoljniji položaj od druge osobe bez obzira na situaciju d) kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola e) kada vas netko spolno uznemirava

9. IZRAVNA DISKRIMINACIJA • Izravna diskriminacija događa se kada se po nekoj od zabranjenih osnova diskriminacije nekoga bez pravno opravdanog razloga stavlja u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji. • „Zaštićena osnova“ je osobina pojedinca koja se ne smije smatrati relevantnom za različito postupanje ili uživanje posebne koristi. • Čl. 2. ZSD-a: • (1) Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

11. C-177/88, Dekker v. Stiching [1991] • Stajalište je suda da poslodavac koji odbije zaposliti odgovarajuću kandidatkinju na temelju mogućih nepovoljnih posljedica za njega, koje proizlaze iz činjenice da je kandidatkinja u drugom stanju u vrijeme prijave za posao, izravno je u suprotnosti s Direktivom o jednakom postupanju. • Je li riječ o DISKRIMINACIJI u slučaju Elizabeth Dekker ovisi o prosudbi najvažnijeg razloga za odbijanje zaposlenja, odnosno bi li se isto dogodilo da je kandidat bio muškarac?

13. C-177/88, Dekker v. Stiching [1991] • Odbijanje zaposlenja iz financijskih razloga zbog nepojavljivanja na poslu za vrijeme trudnoće temelji se isključivo na faktoru trudnoće. Budući da samo žena može biti trudna, odbijanje zaposlenja u ovom slučaju smatra se izravnom diskriminacijom. • Činjenica da su svi kandidati koji su se prijavili na natječaj ženskog spola ne znači da ovdje nije riječ o spolnoj diskriminaciji. Budući da je riječ o odbijanju zbog trudnoće, izravno je vezano za spol i riječ je o diskriminaciji. Nije važno jesu li se na natječaj prijavili muškarci.

15. C-179/88 Hertz v. Aldi Marked [1991] • gospođa Hertz bila je zaposlena kao blagajnica i prodavačica na pola radnog vremena. Tijekom trudnoće bila je na bolovanju. Vratila se na posao nakon rodiljskog dopusta i idućih šest mjeseci nije imala zdravstvenih problema. Ipak, sljedeće je godine bila sto dana na bolovanju; njezina je bolest bila izravno povezana s trudnoćom. • Njezin ju je poslodavac otpustio zbog učestalog izostanka s posla zbog bolesti. • Danski sud poslao je ESP-u prethodno pitanje tražeći od suda da razjasni pruža li Direktiva o jednakom postupanju zaštitu ženama koje su dobile otkaz kao posljedicu odsutnosti s posla zbog bolesti koja je vezana za trudnoću i rađanje. Ako pruža, danski je sud upitao postoji li vremensko ograničenje unutar kojeg se takva zaštita primjenjuje.

16. C-179/88 Hertz v. Aldi Marked [1991] • ESP odlučio je da je žena zaštićena od otkaza u slučaju bolesti tijekom trajanja rodiljskog dopusta, ali nakon njegova završetka nema razloga za razlikovanje bolesti vezane za trudnoću i ostalih oblika bolesti. • Otpuštanje žene zbog bolesti tijekom trudnoće ili rodiljskog dopusta automatski će se smatrati izravnom diskriminacijom, ali uručenje otkaza zbog bolesti nakon povratka s rodiljskog dopusta smatrat će se diskriminacijom samo ako se dokaže da bi se u takvom slučaju postupalo povoljnije prema muškarcu.

17. Neizravna diskriminacija: a) kada vas netko diskriminira a nema namjeru da to učini b) kada vas netko diskriminira a to nije zabranjeno zakonom c) kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola d) postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja u nepovoljniji položaj od druge osobe bez obzira na situaciju e) kada vas netko spolno uznemirava

18. Nacelo “jednaka placa za jednak rad”

19. Nacelo “jednaka placa za jednak rad” • Proizlazi iz osnivackih ugovora, cl.119 (ex 141), danas 157 UFEU • Direktive o jednakom postupanju • Direktiva 76/207 • Direktiva 2000/78

20. Nacelo “jednaka placa za jednak rad”

21. Neizravna diskriminacija: • Članak 2. ZSD-a: • (2) Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

22. C-96/80 Jenkins v. Kingsgate (Clothing Productions) Ltd. [1981] • U predmetu Jenkins postavilo se pitanje može li razlika između plaća za skraćeno radno vrijeme i onih za puno radno vrijeme biti diskriminacija. • Europski sud ovdje je uveo pravilo o prebacivanju tereta dokaza na način da su zaposlenice morale dokazati osnovu sumnje kako su oni koji primaju manje plaće većinom istog spola te da je to neproporcionalno s ukupnim brojem radnika. • Tada se teret dokaza prebacuje na poslodavca koji mora dokazati da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju, već da ima svoje objektivno opravdanje.

23. Nacelo “jednaka placa za jednak rad”

24. C-109/88 Danfoss[1989] • Činjenica da je poslodavac određenoj skupini radnica isplaćivao niže plaće bilo je dovoljno da se utvrdi postojanje neizravne diskriminacije u svrhu ostvarivanja prava na učinkovitu pravnu zaštitu • Dominantan statistički pristup u europskoj sudskoj praksi potvrđuje to da činjenica da je znatno veći broj osoba jedne skupine stavljen u nepovoljan položaj nekom neutralnom mjerom dovoljna je da Sud pretpostavi da je njezina neutralnost prividna, odnosno da je njezin učinak uvjetovan pripadnošću tužitelja određenoj zaštićenoj skupini. Predmet C-170/84, Bilka-Kaufhaus GmbH v. Karin Weber von Hartz, [1986], ECR 1607.

25. Nacelo “jednaka placa za jednak rad”

26. SPOLNO UZNEMIRAVANJE JE: a) je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi b) je svako neželjeno verbalno ponašanje spolne naravi c) može biti i željeno ali ne smije stvarati neprijateljsko ili neugodno okruženje d) nije važno jeli željeno ili neželjeno bitne su posljedice e) ukoliko vam neki muškarac koji vam se ne sviđa uporno šalje cvijeće i čokoladice

27. SPOLNO UZNEMIRAVANJE

28. SPOLNO UZNEMIRAVANJE • Članak 3. ZSD-a: • (1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. • (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

29. SPOLNO UZNEMIRAVANJE

30. Elementi definicije • Quid pro quo uznemiravanje (cijena, usluga za protuuslugu) koje je u karakteristično samo za spolno uznemiravanje. • Tuženik uvjetuje seksualnim odnosom određenu korist koja je važna za tužiteljicu, poput napredovanje ili ocjena na ispitu. Činjenica da je tužiteljica „dobrovoljno“ pristala na ovakav odnos, ili je čak bila u nekoj vrsti veze s nadređenim, odnosno tuženikom, nevažna je za nastanak spolnog uznemiravanja. • Neprijateljsko okruženjedo kojeg može doći na bilo kojoj zabranjenoj osnovi. • Kod ovog oblika uznemiravanja stvara se okruženje u kojem je osobi kao pripadnici ili pripadniku neke skupine postalo teško normalno obavljati svoje radne zadatke.

31. MOBING • Nije isto kao I uznemiravanje jer se ne veze uz diskriminacijsku osnovu • Trazi se kontinuirano mobersko ponasanje • Iskljcivo na radnom mjestu • CILJ: izgurati vas sa radnog mjesta

32. MOBING

33. MOBING

34. Poticanje na diskriminaciju je: a) Dozvoljeno ukoliko se ne dokaže namjera b) Zabranjeno bez obzira na postojanje namjere c) dozvoljeno samo u iznimnim slučajevima d) služi za ostavarivanje pozitivnih mjera

35. Poticanjenadiskriminaciju je: • Članak 4. ZSD-a: • (1) Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu članka 1. ovoga Zakona.

36. Posebne ili pozitivne mjere su: a) trajne mjere za sprječavanje diskriminacije b) diskriminatorne mjere c) zakonom su zabranjene d) privremene mjere za povećanje zastupljenosti podzastupljenog spola u društvu

37. NA KOGA SE ODNOSE?

38. Posebne ili pozitivnemjere su: • Posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama s određenim obilježjem koje može biti osnova za diskriminaciju omogućava ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili zakinuti. Posebne mjere uvode se privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti i ne smatraju se diskriminacijom. Posebne mjere moraju težiti ostvarenju legitimnog cilja.

40. Posebne ili pozitivnemjere su: • Važno je napomenuti, da se prednost podzastupljenom spolu može dati ako se na taj način ne daje automatska i bezuvjetna prednost kandidatu određenog spola zbog pripadnosti tom spolu, te ako se o kandidatima odlučuje na temelju objektivne procjene koja uzima u obzir posebnosti osobne situacije svih kandidata i kandidatkinja.

41. Posebne ili pozitivnemjere su: • Kao primjer za to može nam poslužiti predmet Kalanke iz 1993. • Molba gospodina Kalanke za unapređenje odbijena je jer je u konkretnom slučaju nadležni državni organ odlučio dati prednost kandidatkinji. • Njemačko pravo predviđa mogućnost da se pozitivna diskriminacija iznimno ne primjenjuje na poslove vezane za stručno usavršavanje. • Pitanje je je li takvo rješenje prikladno u hrvatskim uvjetima s obzirom na to da stručno usavršavanje često predstavlja ulazak u određenu profesiju (npr. specijalizacija).

42. Višestruka diskriminacija je: a) diskriminacija počinjena više puta b) diskriminacija počinjena više od jedanput, po više različitih osnova kroz duži vremenski period c) diskriminacija koja osobito teško pogađa žrtvu diskriminacije d) diskriminacija koja se opetovano ponavlja e) diskriminacija počinjena više od jedanput, po više različitih osnova koje se preklapaju kroz duži ili kraći vremenski period

43. VISESTRUKA DISKRIMINACIJA

44. Višestruka diskriminacija je: • Članak 6. ZSD-a: • (1) Težim oblikom diskriminacije u smislu ovoga Zakona smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije.

45. VISESTRUKA DISKRIMINACIJA

46. Primjeri višestruke diskriminacije: • Pripadnice etničke manjine zarađuju manje u odnosu prema ženama i muškarcima većinskog naroda. • Pripadnica etničke manjine, nižeg stupnja obrazovanja, ne može napredovati na radnom mjestu. • Žena s invaliditetom i članica sindikata ne može dobiti povišicu iako je odradila svoj mjesečni plan. • Etnička silovanja žena u ratu.