1 / 28

Osijek, 31.5. – 1.6.2012.

Iz dvajanje djeteta iz obitelji i prekogranični smještaj u udomiteljsku obitelj ili na institucionalnu skrb Doc. dr. sc. Mirela Župan. Osijek, 31.5. – 1.6.2012. Sadržaj. Predmet Boll (1958.) čuveni slučaj Međunarodnog suda pravde primjena Haške konvencije o skrbništvu, 1902.

ganesa
Download Presentation

Osijek, 31.5. – 1.6.2012.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Izdvajanje djeteta iz obitelji i prekogranični smještaj u udomiteljsku obitelj ili na institucionalnu skrbDoc. dr. sc. Mirela Župan Osijek, 31.5. – 1.6.2012.

  2. Sadržaj • Predmet Boll (1958.) • čuveni slučaj Međunarodnog suda pravde • primjena Haške konvencije o skrbništvu, 1902. • Predmeti „C” i „A” (2007. i 2009.) • prvi zahtjev u prethodnom postupku pred ESP • primjena Bruxelles II bis Uredbe br. 2001/2003. • Primjena Haške konvencije o dječjoj zaštiti, 1996.

  3. Predmet Boll – The Netherlands v. Sweden (ICJ 1958.) NACIONALNA INSTANCA • Elisabeth Boll rođena u braku nizozemskog oca (pomorca) i majke šveđanke • Elisabeth ima samo nizozemsko državljanstvo • Elisabet živi s majkom u Švedskoj, majka umire • Švedski sud određuje tzv. ”zaštito obrazovanje” – javna institucionalna skrb • Otac osporava nadležnost švedskih tijela • Švedski Vrhovni upravni sud odbija njegov zahtjev

  4. Predmet Boll – The Netherlands v. Sweden (ICJ 1958.) MEĐUNARODNI SUD PRAVDE • Nizozemska tuži Švedsku zbog povede HK 1902. jer su njezina tijela poduzela zaštitne mjere prema djetetu nizozemskog državljanstva s boravištem u Švedskoj • Nizozemska: • prema HK 1902. nadležnost imaju tijela djetetova državljanstva; isto materijalno pravo je mjerodavno • spori nadležnost Švedskih tijela i traži ukidanje mjere • MSP: • mjera nije u polju primjene HK 1902 jer nije privatni oblik skrbi već javni oblik skrbi • Švedska je ispravno postupila primjenivši svoje pravo

  5. Posljedice predmeta Boll POZITIVNE • Izrađena je nova Haška konvencija o zaštiti maloljetnika, 1961. • Prošireno je polje primjene i na mjere javnoga prava • Haška konvencija 1961. je preteča Haške 1996. • Haška konvencija 1996. je model za Bruxelles II bis Uredbu

  6. Posljedice predmeta Boll NEGATIVNE • Neke se države povlače iz međunarodne suradnje, pr. Švedska • Mjere javnoga prava pitanje su javnog poretka • Na te se mjere ne može primjenjivati strano pravo • Domaće pravo primjenjuje se na svu djecu – cilj je zaštita dobrih i sigurnih životnih uvjeta • Tim postupanjem osigurava se brz postupak • Javnopravni zahtjevi stranih država ne mogu se ovršiti u Švedskoj

  7. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Dvoje malodobne djece finskog državljanstva uobičajeno borave sa roditeljima u Švedskoj • Životni uvjeti ugrožavaju zdravlje i dobrobit djece • nadležni ured za socijalnu skrb nalaže izuzimanje djece iz obitleji i udomljavanje • Odluku Centra morao je u roku od 1 tj. potvrditi sud • U međuvremenu majka odvodi djecu u Finsku da bi izbjegla oduzimanje djece

  8. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Majka osporava nadležnost švedskog suda tvrdeći da su djeca stekla uobičajeno boravište u Finskoj • Švedski Vrhovni upravni sud potvrđuje odluke nižih sudova • Pravni osnov: švedsko pravo • Švedska zatražili izvršenje odluke o smještanju djece u udomiteljsku obitelj • Pravni osnov: nordrijski sporazumi iz 1970-ih Finske vlasti provele su ovrhu - djeca udomljena prema odluci švedskog centra i suda

  9. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Finski Vrhovni upravni sud (Korkein hsllinto-oikeus) postavlja prethodno pitanje ESP; prvo: Kako tumačiti polje primjene Uredbe 2201/2003 s obzirom na pojam „građanske stvari”, odnosno primjenjuje li se Uredba i na javnopravne mjere kojima se dijete udomljuje (čl. 1 (2)d) ali se nalaže i neodgodivo izuzimanje iz obitelji i uzimanje pod skrb”? • Sud EU: Činjenicu da čl. 1(2) Uredbe među mjerama o roditeljskoj skrbi izrijekom ne navodi neke mjere, ne treba tumačiti u smislu da su one iz polja primjene isključene!

  10. Čl. 1. Polje primjene 1. Ova Uredba primjenjuje se, bez obzira na prirodu suda ili tribunala, u građanskim predmetima u vezi sa: (a) razvodom, rastavom ili poništajem braka; (b) dodjeljivanjem, vršenjem, prenošenjem, ograničenjem ili prestankom roditeljske odgovornosti; 2. Predmeti na koje upućuje stavak 1.(b) mogu se, osobito, odnositi na: (a) skrbnička prava i prava na susrete i druženje s djetetom; (b) skrbništvo, kuratorstvo i analogne institute; (c) određivanje ili djelovanje svake osobe ili tijela zaduženog za djetetovu osobu ili imovinu, zastupanje ili pomoć djetetu; (d) smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj ili na institucijsku skrb; (e) mjere za zaštitu djeteta u svezi s upravljanjem, očuvanjem ili raspolaganjem djetetovom imovinom.

  11. Praktični vodič za primjenu Uredbe 2201/2003 „Uredba se primjenjuje na "građanske stvari„. Pojam "građanske stvari" je za potrebe Uredbe široko definiran i pokriva sva pitanja navedena u članku 1. (2).Gdje je odnosno konkretno pitanje roditeljske skrbi prema nacionalnom pravu mjera "javnog prava", npr.smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu za skrb, Uredba će se primjenjivati​​.” (str. 9)

  12. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Finski Vrhovni upravni sud (Korkein hallinto-oikeus) postavlja prethodno pitanje ESP - drugo: Isključuje li Uredba primjenu regionalnog međunarodnog sporazuma nordijskih zemalja? • Sud EU: Suradnja nordijskih zemalja u području priznanje i ovrhe upravnih odluka o uzimanju u skrb i udomljavanju djece nije navedena u popisu iznimki Primjena ovog ugovora je među državama članicama EU isključena, prednost ima acquis .

  13. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Države članice EU nisu bile svjesne da bi prisilne zaštitne mjere bile u domašaju Uredbe • To su mjere javnopravne naravi gdje se protiv volje roditelja djeca izuzimaju i stavljaju pod skrb • Upravo stoga nisu zatražile iznimku • Sustav ovrhe po nordijskim sporazumima je jednostavan, brz, učinkovit već 30 godina!

  14. Case C-523/07 oj 2009 C 141/14 • Troje malodobne djece živi s majkom i očuhom u Švedskoj, 2005. odlaze na odmor u Finsku • Mjesecima se sele i žive u kamp-kućici • Djeca ne idu u školu • Finski nadležni centar za socijalnu skrb neodgodvo (prisilno) izuzima djecu iz obitelji i smješta u institucionalnu skrb • Finski Vrhovni upravni sud odbija sve prigovore roditelja o nenadležnosti finskih tijela, jer da djeca imaju uobičajeno boravište u Švedskoj

  15. Case C-523/07 oj 2009 C 141/14 • Finski Vrhovni upravni sud postavlja prethodno pitanje ESP - prvo: Ulazi li odluka o neodgodivom (prisilnom) izuzimanju djece iz obitelji i smještaj u institucionalnu skrb u domašaj Uredbe? • ESP – da! • prethodno pitanje ESP - treće: Koji uvjeti moraju biti ispunjeni prema čl. 20 Uredbe 2201/2003, da bi u hitnim slučajevima nacionalni sud izuzeo djecu i stavio ih pod skrb?

  16. Case C-523/07 OJ 2009 C 141/14 • ESP: Treba zadovoljiti tri uvjeta: - HITNOST mjere - Mora se odnositi na OSOBE KOJE SE NALAZE u toj državi čl. -Mora biti PRIVREMENA • O poduzimanju mjere sud odlučuje prema nacionalnom pravu! • Nakon što je nacionalni sud poduzeo hitnu privremenu zaštitnu mjeru taj sud • nije obvezan prebaciti predmet sudu DČ koji je nadežan prema Uredbi • ali, ako je to u najboljem interesu djeteta taj sud mora obavijestiti neposredno ili putem središnjih tijela sud druge države članice koji je u tom predmetu nadležan

  17. Case C-523/07 OJ 2009 C 141/14 • prethodno pitanje ESP - drugo: Kako treba tumačiti pojam „uobičajenog boravišta djeteta” iz čl. 8? „Mora postojati određeni stupanj integracije djeteta u društvenu i obiteljsku sredinu, što se poglavito ocjenjuje trajanjem, pravilnošću, uvjetima i razlozima boravka te boravkom obitelji u istom mjestu, djetetovim državljanstvom, pohađanjem škole te poznavanjem jezika. Nacionalni sud mora sam utvrditi gdje se nalazi uobičajeno boravište djeteta, s obzirom na posebne okolnosti pojedinog slučaja.”

  18. Njemački BGH XII ZB 41/07; 42/97 • Roditelji odbijaju slati djecu u školu zbog vjerskih uvjerenja, školuju se kod kuće • time krše njemački Zakon o obveznom obrazovanju • Dijete ima uobičajeno boravište u Njemačkoj, iako povremeno boravi u Austriji – gdje je školovanje kod kuće djelomično dozvoljeno! • Sud primjenjuje Uredbu i donosi zaštitne mjere

  19. Uredba br. 2201/2003 Članak 56. Smještanje djeteta u drugoj državi članici 1. Kada sud koji je nadležan prema člancima 8. do 15. razmatra smještanje djeteta u ustanovu za skrb ili u udomiteljsku obitelj, a takav bi smještaj potrebno poduzeti u drugoj državi članici, najprije se savjetuju sa središnjim tijelom ili drugim tijelom nadležnim u toj drugoj državi, ako je u toj državi članici potrebno sudjelovanje javnih tijela za domaće slučajeve smještanja djeteta. 2. Sudska odluka o smještanju iz stavka 1. može se donijeti u državi moliteljici samo ako je nadležno tijelo zamoljene države pristalo na smještaj. 3. Postupci za konzultacije i pristanak iz stavka 1. i 2.uređeni su nacionalnim pravom zamoljenje države. 4. Ako nadležno tijelo prema članku 8. do 15. odluči smjestiti dijete u udomiteljsku obitelj, i kada je takav smještaj potrebno poduzeti u drugoj državi članici u kojoj nije potrebno sudjelovanje javnih tijela za domaće slučajeve smještaja djeteta, to tijelo o tome obavještava središnje tijelo ili drugo nadležno tijelo spomenute države.

  20. Uredba br. 2201/2003 • Ukoliko dijete uobičajena boravišta u Njemačkoj treba smjestiti u Austriju, nadležno njemačko tijelo prvo treba konzultirati nadležno austrijsko tijelo, ako po austrijskom materijalnom pravu dijete može biti smješteno izvan svoje obitelji samo uz pristanak nadležnog tijela! • Postupak za smještanje je nacionalni – države uvode propise o prekograničnom smještaju, npr. njemački Zakon o provedbi međunarodnog obiteljskog prava, 2005.

  21. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Materijalno polje primjene „Mjere ...se mogu posebice odnositi na: ...... e) smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu za skrb o djeci, ili pružanje skrbi putem kafale ili neke slične ustanove...” čl. 3. • Mjera je odluka sudskog ili upravnog tijela koja proizvodi pravne učinke

  22. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Potiče suradnju na području prekograničnog smještaja djeteta „1. Ako neko tijelo nadležno na temelju članaka 5. do 10. razmatra smještaj djeteta u obitelj udomitelja ili u ustanovu, ili se predviđa pružanje skrbi putem kafale, ili slične ustanove, i ako bi takav smještaj ili pružanje skrbi bio u drugoj državi ugovornici, to će se tijelo ponajprije konzultirati sa središnjim tijelom ili drugim nadležnim tijelom potonje države. U tu svrhu to će tijelo predati izvješće o djetetu zajedno s razlozima predloženog smještaja ili pružanja skrbi.”čl. 33/1

  23. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. „2. Odluka o smještaju ili određivanju skrbi može se donijeti u državi kojoj se zahtjev podnosi samo ako se središnje tijelo ili drugo nadležno tijelo te države suglasilo sa smještajem ili određivanjem skrbi, vodeći računa o najboljim interesima djeteta.” čl. 33/2 „1. Mjere koje poduzmu tijela države ugovornice priznat će se primjenom prava u svim drugim državama ugovornicama. 2. Međutim, ovo se priznanje može odbiti: ..... f) ako postupak nije proveden u skladu sa člankom 33.” čl. 23/1

  24. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Sve nove HK prepoznaju središnja tijela kao pokretače suradnje i informiranja • Središnje tijela država ugovornica u obvezi su međusobne suradnje radi postizanja ciljeva Konvencije ALI • suradnja iz čl. 33. propisuje obvezne konzultacije • Konzultacije se vrše sa središnjim tijelom ili drugim nadležnim tijelom primateljice

  25. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • obveza suradnje iz čl. 33. je podignuta na dodatnu razinu – njezin izostanak rezultira nepriznanjem odluke u inozemstvu! • Ratio čl. 33 – čl. 23/1 • omogućiti tijelima druge države da se unaprijed upoznaju sa djetetovom situacijom, • upoznaju razloge zbog kojih bi trebali prihvatiti dijete • s obzirom na najbolji interes djeteta odlučili o prihvatu ili njegovu odbijanju

  26. Odnos Uredbe 2201/2003 i HK 1996 • Reguliran je čl. 61. i 62. Uredbe • Uredba ima prednost nad Konvencijom u odnosima između država članica, upitanjima koja su obuhvaćena Uredbom. • Dakle, Uredba ima prednost u pitanjimanadležnosti, priznanja i ovrhe. • Konvencija se primjenjuje i u odnosima između država članica u pitanjima mjerodavnog prava

  27. Promišljanja de lege lata • Mnoge države imaju teškoća s prilagodbom nacionalnog sustava koji strogo diferencira mjere privatnoga prava i mjere javnoga prava • Uredba i HK 1996. traže radikalni odmak i otvaranje priznaju stranih odluka iz domene javnoga prava • Ovi instrumenti su protuteža suvremenoj mobilnosti • Rizik da će se dijete u potrebi za mjerama zaštite i smještaja naći u vakumu negativne nadležnosti je reduciran • Nadležna tijela u međusobnoj su obvezi informiranja što je ključno za učinkovitu zaštitu

  28. Promišljanja de lege ferenda • Sustav acquisa treba doraditi • Prijedlog za smještaj djeteta u inozemstvu treba sadržavati i izvještaj i razloge za predloženi smještaj (po uzoru na čl. 33 HK 1996) • Dijete bi trebalo dati svoje mišljenje o premještanju, sukladno dobi i zrelosti • Nakon određene dobi, npr. 15 god. premješanje ne bi smjelo biti provedeno ako je to protivno volji djeteta • Izmjene Uredbe 2201/2003 trebaju ići u smjeru ukidanja egzekvature za ove predmete (po modelu postojećih Uredbi kao i nordijskih ugovora)

More Related