1 / 46

Skok u dalj

Skok u dalj. Skok u dalj. Skok udalj dijelimo u četiri faze: zalet odraz let doskok. Skok u dalj. Osnovni cilj, zaleta je postizanje horizontalne brzine koja u momentu odraza treba imati maksimalnu vrijednost. Elementi zaleta: dužina zaleta brzina zaleta ritam zaleta

giolla
Download Presentation

Skok u dalj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Skok u dalj

  2. Skok u dalj Skok udalj dijelimo u četiri faze: • zalet • odraz • let • doskok

  3. Skok u dalj • Osnovni cilj, zaleta je postizanje horizontalne brzine koja u momentu odraza treba imati maksimalnu vrijednost. • Elementi zaleta: • dužina zaleta • brzina zaleta • ritam zaleta • priprema za odraz.

  4. Skok u dalj • Dužina zaleta za žene kreće se od 30 do 35 metara a za muškarce 35 - 45 metara. • U tom prostoru i žene i muškarci naprave 18 - 23 koraka. • Dužina zaleta ovisi od stanja podloge, snage i smjera vjetra, te od razine sveukupne utreniranosti sportaša.

  5. Skok u dalj • Da bi se došlo na točno mjesto odraza, postavljaju se kontrolne markice. • Kontrolne markice omogućavaju održavanje specifičnog ritma i karaktera zaleta. • Većina skakača koristi dvije marke: početnu, odakle počinje zalet i drugu koja se nalazi na 2/3 zaleta, tj, na 6 - 10 koraka prije odrazne daske. • Točan dolazak na drugi kontrolni znak osigurava utreniran zalet u odnosu na dužinu i učestalost koraka. • Kretnje skakača moraju biti prirodne i napravljene potpuno opušteno, jer samo u tom slučaju postoji mogućnost ujednačenosti koraka a time i točno dolaženje na kontrolnu marku.

  6. Skok u dalj • Zalet počinje visokim startom. • Tijelo skakača najčešće zauzima uspravnu poziciju sa većimili manjim nagibom trupa • Kretanje skakača naprijed počinje gubitkom ravnoteže i postavljanjem odrazne noge na tlo.

  7. Skok u dalj • Početak zaleta odraznom nogom je važan jer omogućava sinkronizaciju ritma zaleta s drugom kontrolnom markicom na koji treba skakač nagaziti odraznom nogom. • Pored toga olakšava se rad i skakaču i treneru jer uvijek ista noga počinje zalet, nagazi na kontrolnu markicu i na odraznu dasku.

  8. Skok u dalj • Ovisno od približavanja odraznoj dasci postupno narasta tempo koraka i njihova dužina. • Dužina koraka skakača udalj na početku zaleta nešto je manja nego u sprintu jer odrazna noga aktivnim pokretom biva ranije spuštena na tlo nego je to slučaj kod sprinta. • To stvara povoljne uvjete za postizanje velike brzine na kraćem prostoru što je neophodno za pravilan odraz.

  9. Skok u dalj • Važnu ulogu u ostvarenju rezultata vezano za zalet ima priprema za odraz, koja počinje 3-4 koraka pred daskom. • Prema Kuznjecovu, priprema za odraz se vrši samo u dva posljednja koraka zaleta, pri čemu se putanja težišta tijela snižava samo u fazi leta pretposljednjeg koraka.

  10. Skok u dalj • Suvremena tehnika skoka udalj bazira se na snižavanju težišta tijela skakača u predzadnjem koraku zaleta. • Dužina zadnjih šest koraka zaleta (prema Dačkovu) se ne mijenja, međutim, skakač mora postići odraz s odrazne noge. • Najčešće je duljina zadnjeg koraka u odrazu na predzadnji manja za oko 10 - 40 cm. • Težište tijela se pred odraz nešto spušta (oko 5 cm), što je jasno uočljivo u momentu postavljanja na tlo zamašne noge u posljednjem koraku.

  11. Skok u dalj • ODRAZ • Osnovni zadatak odraza u skoku udalj je saopćavanje djela vertikalne brzine koja uz horizontalnu brzinu zaleta treba omogućiti tijelu skakaču što dalje pomicanje naprijed. • Amortizacijski dio odraza počinje od momenta uspostavljanja kontakta odrazne noge sa daskom. • Zalet i odraz se vrlo često smatraju cjelinom, jer se već u momentu odrazne faze posljednjih koraka zaleta stvaraju uvjeti za odraz. • Prijelaz u posljednji korak zaleta vrši se aktivno i vrlo brzo.

  12. Skok u dalj • Postavljanje odrazne noge na dasku ne zavisi samo od trkaćeg koraka, nego i od amplitude posljednjih koraka • Sl. Krivulja putanje težišta tijela za vrijeme posljednja tri koraka pripreme za odraz u skoku udalj

  13. Skok u dalj • Ispružanje odrazne noge naprijed na dasku mora biti izvršeno tako da se “prestigne” težište tijela skakača skraćivanjem faze leta posljednjeg koraka. • Ubrzani pokret potkoljenice započinje energičnim postavljanjem stopala na dasku uz očuvanje pravocrtnog kretanja. • Uspostavljanje kontakta odrazne noge s daskom vrši “aktivnim” postavljanjem cijelog stopala. • Noga je gotovo potpuno opružena a mišići opružača napeti.

  14. Skok u dalj • Kut pod kojim se odrazna noga postavlja na dasku kreće se između 65-70 stupnjeva. • Poteškoće u izvođenju pravilnog odraza proizlaze iz velike horizontalne brzine i kratkog vremena realizacije odraza (0,11 -0,15 sec). • Da bi osigurali puninu pokreta za vrijeme odraza mora doći do maksimalne kontrakcije aktivnih mišića u vrlo kratkom periodu.

  15. Skok u dalj • Početna brzina uzleta tijela u vertikalnom smjeru kreće se u granicama (3-3,5 m/s). • Neki skakači u težnji da tu brzinu povećaju i time automatski povećaju i kut uzleta, smanjuju brzinu zaleta u momentu pripremanja za odraz. U tom slučaju se produžuje vrijeme djelovanja snage odraza a kut uzleta narasta do vrijednosti od oko 25 stupnjeva. • Opterećenje odrazne noge u momentu odraza je 6-8 puta veće od statičke težine skakača. • Za vrijeme odraza razlikujemo dvije podfaze: • 1. amortizacija odraza • 2. opružanje odrazne noge (sam odraz).

  16. Skok u dalj • Amortizacija odraza • Prvi dio odraza - amortizacija, počinje od momenta uspostavljanja kontakta između odrazne noge i daske i traje do početka opružanja te noge. • Za to vrijeme na nogu skakača djeluje sila koja prelazi 6-8 puta statičku težinu tijela skakača. • Za vrijeme amortizacije odrazna noga se povija u skočnom, koljenskom i zglobu kuka što povlači za sobom malo opadanje horizontalne brzine ali olakšava brzi prijelaz tijela naprijed. • Brz prijelaz tijela naprijed na prednji dio stopala ne dozvoljava spuštanje težišta tijela skakača.

  17. Skok u dalj • S obzirom da odraz traje vrlo kratko, a njegova se efektivnost određuje vremenom njegovog trajanja (što kraće vrijeme tim efikasniji odraz), skakač ne može dozvoliti preveliko povijanje odrazne noge i snižavanje težišta tijela. • Snižavanje težišta tijela i znatnije povijanje odrazne noge povećava vrijeme trajanja odraza. • Stupanj povijanja noge zavisi od snage mišića odrazne noge i odnosa težine tijela skakača prema snazi tih mišića, kao i horizontalne brzine koju je skakač postigao u zaletu.

  18. Skok u dalj • Kretanje tijela skakača treba biti skladno a težište tijela treba se kretati gore i naprijed. • Energičnim pokretom kukovi se isturaju naprijed aktivnim radom mišića opružača kuka. • Kut postavljanja noge u odnosu na podlogu, prema Dačkovu, iznosi 118-120 stupnjeva, a kut povijenosti noge u koljenu kod raznih skakača varira između 145-15O stupnjeva, • Krivulja putanje težišta tijela zahvaljujući brzom prijelazu tijela skakača naprijed, na prednji dio stopala, pored neznatnog povijanja noge u koljenu treba ići nagore.

  19. Skok u dalj • Trup je neznatno zaklonjen unazad ili je u vertikalnoj poziciji, a glava u produžetku trupa. • Ramena su u liniji trupa a rad ruku je naizmjeničan. • Ruka na strani odrazne noge snažno povijena u laktu nalazi se pored kuka te noge, a suprotna ruka, također povijena u laktu, ispred tijela. • Zamašna noga savijena u koljenu. • Tijelo skakača za vrijeme trajanja amortizacije prolazi vertikalnu poziciju i tada nastupa prijelaz u drugi dio odraza - opružanje odrazne noge.

  20. Skok u dalj • Drugi dio odraza počinje momentom završetka najvećeg napona djelujućih sila na odraznu nogu i traje do momenta prekidanja kontakta stopala i podloge. • Aktivan odraz treba ispunjavati sljedeće uvjete: • skraćeno vrijeme trajanja odraza • široku amplitudu kretanja odrazne noge, opuštanje u svim zglobovima i aktivno podizanje zamašne noge i ruku • kontinuitet u trajanju odraza od momenta postavljanja odrazne noge na tlo do momenta polijetanja tijela

  21. Skok u dalj • Amortizacija odraza je stvorila povoljne uvjete za rad mišića odrazne noge za vrijeme odvijanja druge faze odraza. • Pojačana aktivizacija mišića opružača odrazne noge dovodi do potpunog opružanja te noge u svim njenim zglobovima. • Brzina odraza u velikoj mjeri zavisi od brzine zamaha zamašne noge. • Radi toga skakači već u fazi leta posljednjeg koraka zaleta počinju aktivni rad zamašne noge.

  22. Skok u dalj • Kod svih skakača kukovi, u odnosu na liniju koja prolazi kroz rame i prste odrazne noge, u završnoj fazi odraza potisnuti su naprijed. • U tome veliku ulogu igra aktivan rad zamašne noge gore i naprijed, koji omogućava opružanje kukova naprijed i opružanje odrazne noge - brzo odgurivanje od tla. • Rad ruku za vrijeme odraza je simetričan. • Ruka na strani zamašne noge kreće se nazad povijena u laktu. Suprotna ruka, također povijena u laktu, kreće se naprijed i nagore.

  23. Skok u dalj • Opisane aktivnosti imaju veoma bitan značaj u procesu odražavanja, jer stvaraju povoljne uvjete za održavanje ravnoteže skakača u letu. • Let • Cilj ove faze je održanje ravnoteže skakača i pripremanje uvjeta za doskok.

  24. Skok u dalj • Uzlet ili početak leta je jednak kod svih tehnika skoka udalj. • Nakon odraza odrazna noga malo se povija u zglobu koljena a zamašna opruža spuštanjem potkoljenice i povlačenjem unazad. • Trup se zaklanja unazad a ruke opuštaju nadolje. • Tijelo zauzima iskoračnu poziciju s manje ili više povijenim nogama u koljenu. • Ta pozicija traje oko 1/4 trajanja Ieta i predstavlja polaznu poziciju za ostale pokrete tijela skakača u fazi Ieta.

  25. Skok u dalj • Iz tog položaja počinju karakteristični pokreti za različite tehnike: zgrčna, uvinuće ili koračna. • Skakaču je prijeko potrebno održati ravnotežu u letu i pripremiti se za izbacivanje nogu u doskoku. • Pokreti skakača za vrijeme leta (razne tehnike) imaju svoje nedostatke i prednosti jer su manje ili više složene ili se izvode s manjom ili većom amplitudom. • Kvaliteta izvršenja tih pokreta ovisi od sljedećih elemenata: • opuštenost • skladnost • obim • ritmičnost • prirodnost pokreta.

  26. Skok u dalj • Putanja po kojoj se kreće težište tijela skakača za vrijeme leta zavisi od odraza. • Nakon odbijanja od tla skakač nema više nikakvih mogućnosti da mijenja njen oblik. • Svi pokreti gornjih i donjih udova u periodu leta pomažu jedino održavanju ravnoteže i služe kao priprema za efikasan doskok. • Te pokrete nazivamo kom­penzatorima, a oni se karakteriziraju time što sniženje jednog dijela tijela izaziva podizanje drugog dijela oko težišta dijela kao točke obrtanja.

  27. Skok u dalj • Doskok • Cilj doskoka je zauzimanje takove pozicije tijela skakača u momentu uspostavljanja kontakta s podlogom koja će mu osigurati postizanje najduljeg mogućeg skoka. • Nakon izvršenih pokreta u zraku i smislu osiguranja ravnotežnog položaja nastupa priprema skakača na doskok. • Dobar doskok osigurava se opružanjem kukova naprijed, visokim podizanjem koljena i malim pretklonom trupa. • Ruke malo povijene u laktu kreću se odozgo naprijed a nakon toga dolje i nazad.

  28. Skok u dalj • Zavisno od približavanja tijela pijesku, skakač još više podiže noge gotovo potpuno opružene u koljenu i sve više naginje trup naprijed, zauzimajući poziciju koja je veoma bliska sjedenju sa pruženim nogama. • Ta pozicija treba stvoriti idealne uvjete za najdalje opružanje nogu naprijed, ali istovremeno treba osigurati skakača od pada nazad po izvršenom doskoku. • Po uspostavljanju kontakta nogu i tla ruke treba brzim pokretom prenijeti naprijed, što u svakom slučaju pomaže održavanju ravnoteže i osiguranju da skakač ne pada nazad. • Stopala skakača pri doskoku ne smiju se naći ispred vertikale spuštene iz težišta tijela i njegove putanje u skoku udalj, jer postoji mogućnost pada nazad. • Prema Đačkovu, podizanje nogu pred doskok nagore za 1 cm donosi u rezultatu povećanje dužine skoka za 1,5 cm.

  29. Skok u dalj • Metodika obučavanja skoka udalj Proces obučavanja skoka udalj obuhvaća dosta uzak obim metodskih vježbi jer ta disciplina naizgled u svojoj formi ne posjeduje komplicirane pokrete. Početnike upoznajemo sa disciplinom putem prikaza i objašnjenja koristeći filmove, kinograme i slike pojedinih faza skoka a nakon toga pristupamo samom procesu obučavanja.

  30. Skok u dalj • Pri obučavanju posebnu pažnju obraćamo na najvažniju fazu skoka udalj ­odraz, jer od njegove efikasnosti zavisi rezultat skoka. • Skakači udalj u procesu treninga mnogo vremena posvećuju problematici odraza. • Način odražavanja za sve tehnike je isti i radi toga obučavanje skoka udalj počinjemo savladavanjem pravilnog odraza.

  31. Skok u dalj • U metodskom nizu koristimo se sljedećim redoslijedom aktivnosti: • Prikaz i objašnjenje pravilnog odraza • Zaletom od nekoliko koraka (3, 5, 7) vršimo odraz naprijed i gore. • Natkoljenica zamašne noge je podignuta do horizontale, a odrazna noga opružena u svim zglobovima. • Tijelo skakača zauzima karakterističnu iskoračnu poziciju. • Doskok na zamašnu nogu sa nekoliko koraka istrčavanja (obraćamo pažnju na rad zamašne noge i ruku).

  32. Skok u dalj • Zaletom 5 ili 7 koraka odraz sa podizanjem natkoljenice zamašne noge do horizontale. • Odrazna noga ostaje pozadi. • Tu poziciju zadržavamo što je moguće duže u zraku. • Nakon toga zamašnu nogu spuštamo naprijed i dolje, a po doskoku na nju nastavljamo trčanje.

  33. Skok u dalj - odraz

  34. Skok u dalj • Metodika - tehnika uvinuće • Prikaz i objašnjenje tehnike uvinuće. • Obučavanje odraza (kao gore). • Zaletom 5-7 koraka odraz sa podizanjem zamašne noge i prateći rad ruku. • Zaletom 7-9 koraka odraz, a zatim spuštanje zamašne noge nadolje uz istovremeno povlačenje ruku unazad i ispružanje koljena naprijed. Doskok sunožan u polučučanj. Pri tome možemo primjenjivati kružni rad ruku.

  35. Skok u dalj • Ista vježba se povlačenjem odrazne noge do pozicije klečanja u zraku i iza toga ispružanje nogu naprijed sa pretklonom trupa. Doskok sunožan na ispružene noge iz kuka naprijed. • Obučavanje zaleta (ritam) i uvježbavanje prema kontrolnim markacijama. • Skokovi sa punim zaletom - usavršavanje tehnike u cjelini. Skokove u dalj ovom tehnikom možemo koristiti kao vježbe odraza uopće.

  36. Skok u dalj – teh. uvinuće

  37. Skok u dalj – koračna teh.

  38. Skok u dalj • Obučavanje odraza kao i kod prethodne tehnike. • Zaletom 5-7 koraka odraz sa podizanjem zamašne noge do hori­zontale, nakon toga spuštanje te noge, doskok na nju i u nastavku protrčavanje. • Zaletom 7-9 koraka odraz sa visokim podizanjem zamašne noge. Po njenom spuštanju prenosimo je iz prednjeg položaja nazad. Doskok na odraznu nogu i protrčavanje u nastavku.

  39. Skok u dalj • Ista vježba sa privlačenjem zamašne noge naprijed i sunožni doskok. • Obučavanje rada ruku (rad ruku kružni, naizmjeničan), a po ovladavanju tim pokretima, iste uvodimo u vježbe, 3, 4 i 5. • Obučavanje zaleta (dužina, ritam, postavljanje kontrolnih markacija). • Skokovi punim zaletom, usavršavanje tehnike u cjelini.

  40. Skok u dalj • Specijalne vježbe • Skokovi u raznim formama (na jednoj nozi, sunožno i kombinirano) • Skokovi sa opterećenjem • Skokovi sa korištenjem sprava i uređaja (prepone, klupe, sanduci...) • Skokovi uz pomoć suvježbača

  41. Skok u dalj • Skokovi na sanduk odrazom jednom i objema nogama i saskok do polazne pozicije • Saskoci sa sanduka i odrazom povrat na sanduk • Sunožni preskoci preko jednog ili više prstenova sanduka, postavljenih kao prepone, naprijed i nazad • Sunožni skokovi preko prstenova švedskog sanduka

  42. Skok u dalj • Skokovi sa doticanjem glavom raznih visećih sprava • Skok u dalj iz mjesta (sa doticanjem glavom visećeg predmeta) • Sunožni poskoci sa podizanjem koljena do grudi • Poskoci u kretanju sa odrazom svaki drugi korak • Poskoci u trčanju sa odrazima svaki četvrti korak • Poskoci u kretanju sa odrazom svaki šesti korak

  43. Skok u dalj • Vježbe odraza u kretanju svaki četvrti korak sa naizmjeničnim “kružnim radom ruku " • Sa zaletom od 7 koraka odraz i naskok na struniače sa doskokom u iskoračnu poziciju • Sa pet koraka zaleta, odraz i doskok na strunjače u poziciji uzleta • Preskoci preko jednog dijela sanduka (odraz na svaki četvrti korak) u formi uzleta, sa opuštanjem zamašne noge iza dijela sanduka • Sa zaletom 3,S i 7 korak, odraz sa dijela sanduka, svaki četvrti korak

  44. Skok u dalj • Odraz u jednog dijela sanduka, sa osiguranjem naizmjeničnog kružnog rada ruku • Sa zaletom S,7 i 9 koraka, odraz sa jednog dijela sanduka i uzlet u poziciji iskoraka (zamašna noga do zategnute vrpce) • Istovremeno ispružanje kukova naprijed u parovima (zauzimanje pozicije napetog luka) • Istovremeno iskorak naprijed u parovima (lijevom i desnom nogom) • Iskorak naprijed s ispružanjem kuka zadnje noge

  45. Skok u dalj • Poskoci na jednoj nozi sa ispruženim položajem kukova naprijed, druga noga savijena u potkoljenici nazad uz pridržavanje objema rukama • Zamasi zamašnom nogom do horizontale, ispružanje kukova naprijed • U visu na ripstolu ispružanje kukova naprijed sa zamahom, zamašnom nogom naprijed, druga noga oslonjena uz ripstol • Uz ripstol, hvat u visini grudi, ispružanje kukova i ramena naprijed • U visu na ripstolu "uzlet naprijed'', a nakon toga spuštanje zamašne noge naprijed i dolje

  46. Skok u dalj • Ista vježba sa spuštanjem zamašne noge naprijed i dolje u vidu trkaćeg koraka i prenošenje te noge ponovo naprijed • U ležanju na leđima na gimnastičkom stolu, vršiti pokrete nogama kao pri trčanju • Poskoci u kretanju sa odrazom svaki drugi korak sa opterećenjem • Čučnjevi i poskoci s šipkom na ramenima • Sunožni poskoci sa šipkom u polučučnju • Poskoci u spadu sa šipkom ramenima

More Related