1 / 13

Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

Stavovi izvornih govornika hrvatskoga i srpskoga jezika prema utjecaju engleskoga na njihove jezike. Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci. Više i manje puristički jezici. standardni jezici. naklonjeniji kalkovima.

glen
Download Presentation

Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Stavovi izvornih govornika hrvatskoga i srpskoga jezika prema utjecaju engleskoga na njihove jezike Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

  2. Više i manje puristički jezici • standardni jezici naklonjeniji kalkovima naklonjeniji posuđenicama • H. Haarmann (1989): finski ↔ japanski • V. Pulcini (2002): islandski, francuski, španjolski ↔ talijanski • J. Humbley (2002), R. Corr (2003): francuski ↔ njemački • H. Gottlieb (2004): islandski, finski ↔ švedski, norveški

  3. Hrvatski jezik: tradicionalna težnja za jezičnom čistoćom; nastojanje da se inojezični obrasci i uzori ne preuzimaju izravno, nego da se prema njima aktiviraju vlastite izražajne mogućnosti (Katičić 1973/74) novoskovane riječi, kalkovi, oživljenice Srpski jezik: otvorenost stranim utjecajima; slab i neučinkovit purizam (Klajn 2001) elementi narodnoga govora, internacionalizmi, riječi stranoga podrijetla

  4. od 90-ih godina 20. stoljeća – sve intenzivniji utjecaj engleskoga jezika • slabljenje jačih purističkih tendencija, popuštanje jezičnoj hibridizaciji Hrvatski jezik: • Gubi se osjećaj za tuđice i nestaje romantičarski zanos za posebnosti (Babić 1995; Opačić 2007). • Brojnost angloamerikanizama i brzina njihova pritjecanja čine sredstva tradicionalnoga jezičnog purizma djelomično učinkovitima ili posve neučinkovitima (+ neodgovarajuća i neinstitucionalizirana skrb za hrvatski jezik) (Samardžija 2002, 2006).

  5. hrengleski(Vilke, Medved Krajnović 2006) – napola razumljene, pogrešno napisane ili izgovorene jezične jedinice 'pokupljene' iz medija – unakazuju hrvatski jezik i pritom ne odražavaju pravo znanje engleskoga jezika • anglosrpski(Prćić 2005) – posljedica preuzimanja materijala iz engleskoga jezika bez ikakvoga sustava, osmišljenosti i obaziranja na normu • Istraživačko pitanje Uočavaju li se razlike u stavovima između govornika hrvatskoga i govornika srpskoga, izrasle iz tradicionalno različitih jezičnih politika i različita stava prema stranim utjecajima, odnosno jesu li govornici hrvatskoga oprezniji i zatvoreniji prema utjecaju engleskoga na njihov jezik od govornika srpskoga?

  6. Metodologija • uzorak: 63 ispitanika → 34 govornika hrvatskoga + 29 govornika srpskoga (studenti engleskoga jezika treće i četvrte godine studija) • mjerni instrument: upitnik • analiza podataka: Microsoft Office Excel 2003 • cilj rada: istražiti tendencije u stavovima izvornih govornika hrvatskoga i izvornih govornika srpskoga prema utjecaju engleskoga jezika na njihove materinske jezike

  7. Analiza rezultata • većina ispitanika u objema skupinama (89% govornika hrvatskoga i 73% govornika srpskoga) smatra da je posuđivanje iz engleskoga jezika neizbježno (jezične inovacije prate pojmovne i predmetne inovacije) • drugi bi jezici, odnosno njihovi govornici trebali iznalaziti domaće zamjene za anglizme što je više moguće – 76% govornika hrvatskoga i 55% govornika srpskoga

  8. Graf 1: Razlozi uporabe anglizama

  9. posuđenice engleskoga podrijetla za koje otprije postoje nazivi u jeziku primaocu (look/luk, shopping/šoping, fighter/fajter, leader/lider, booking/buking) – nepotrebne ‒ 56% govornika hrvatskoga i 36% govornika srpskoga • „Njihova pretjerana uporaba zvuči snobovski, isforsirano i neprirodno.“ • „Veliki broj anglizama znak je nemara i niske obrazovne i intelektualne razine onih koji prate taj trend.“ • veliki broj anglizama u domenama kao što su računalstvo ili biznis priječi razvoj jezika primaoca ‒ 85% govornika hrvatskoga i 64% govornika srpskoga

  10. Graf 2:Tko bi mogao biti najučinkovitiji u iznalaženju domaćih zamjena za anglizme?

  11. Graf 3:Tko bi mogao biti najučinkovitiji u popularizaciji domaćih zamjena za anglizme?

  12. Zaključak • govornici hrvatskoga • osjetljiviji na problematiku • oprezniji prema utjecaju engleskoga jezika • zabrinutiji za razvoj vlastitoga jezika • tradicionalna podjela jezika na one naklonjenije kalkovima i one naklonjenije posuđenicama još uvijek primjenjiva

  13. Hvala na pozornosti!

More Related