1 / 50

HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA

Predavanje, tema 4. HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA. by Prof. dr sc. Nebojša Bojanić. KRIMINALISTIČKA OBRADA KAO SASTAVNI DIO KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA. Kriminalističke procedure; Kriminalistička obrada;.

gordy
Download Presentation

HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Predavanje, tema 4 HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA by Prof. dr sc. Nebojša Bojanić

  2. KRIMINALISTIČKA OBRADA KAO SASTAVNI DIO KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA • Kriminalističke procedure; • Kriminalistička obrada;

  3. Procedura lat. (procedere – ići naprijed, napredovati), - način rada, postupak; • Uslovljenost procedura: • Zkonski propisi, • Pravila struke; • Naučna dostignuća; • Analogija postupanja i običaja;

  4. Profilisanje kriminalističkih procedura – otkrivanje i rasvjetljavaje KD; • Sastavni dio neformalnog i formalnog postupka; • Kompleksno uređeni sistem rasvjetljavanja krivičnih djela: • Kriminalistička kontrola; • Kriminalistička obrada;

  5. Istraživanje u krivičnom postupku – uslovljeno je primjenom materijalnog i formalnog krivičnog zakona; • Temelj kriminalističkih procedura – otkrivanje novog i nepoznatog! • Cilj – spoznaja potpune istine; • Preduzimanje neformalnih mjera i radnji – element heurističke kriminalistike; • Preduzimanje formalnih radnji – element silogističke kriminalsitike;

  6. Cilj kriminalističkih procedura: • Da li je riječ o krivičnom djelu i kojem; • Otkriti i identifikovati počinioca; • Postupak od indicija dovesti do do spoznavanj procesne odnosno materijalne istine;

  7. Tri stadija procedura: • Primarni – ante delictum i tempore delictum; • Sekundarni – post delictum; • Tercijarni – rekonstruktivni;

  8. Faktori koji uslovljavaju sadržaj kriminalističkih procedura: • Karakter početnie situacije konkretnog KD ili događaja; • Pravila kriminalističke nauke koja se moraju primijeniti u konkretnom slučaju; • Odredbama akona o krivičnom postpuku i drugim zakonskim i podzakonskim aktima;

  9. Zadaci kriminalističkih procedura. • Određivanje problema; • Postavljanje preliminarne i pomoćnih verzija; • Izvođenje konsekvenci iz verzija; • Praktične primjene dobijenih rješenja;

  10. Vrlo bitno: uočiti problem u heurističkoj kriminalistici; • Poznavati morfologiju KD-a i tipične tzv. “nulte indicije” koje zavise od polaznih saznanja; • Činjenice se u heurističkoj K. tek otkrivaju, prikupljaju i formiraju;

  11. U silogističkoj K. nema nultih indicija – problem je već oblikovan; • Stepen prikupljanja saznanja i spoznaja; • Najvažniji elementi kriminalističkih procedura: • Kriminalističko – tehnička obrada M/D uz učešće različitih profila stručnjaka i uloga; • Ispitivanje sudionika i svjedoka o KD-u; • Organizacija i planiranje istraživanja konkretnog krivičnog događaja; • Stručna pomoć i ekspertize; • Ostale radnje i mjere istraživanja kriminalne situacije i okolnosti delikta;

  12. Procjena situacije – osnova za početak! • Analizirati; • Kriminalistička prognoza – instrument za stvaranje sistema suzbijanja kriminaliteta, obezbjeđuje i povezuje njegov kontinuitet u vremenu i prostoru; • Prognostika – viktimološka komponenata,

  13. Sastavni dijelovi K. procedura: • Otkrivanje (prati zaključivanje); • Retrospektiva – kreće se od posljedice ka uzrocima; • Završetak kriminalističkih pocedura; • Dva oblika završekta K. procedura: • Neposredno postojanje KD i počinioca; • Nemoguć nastavak uslijed raznih faktora;

  14. Zavisno od faze postupka – tri vrse K. procedura: • Mjere prve intervencije; • Mjere i radnje prvog zahvata; • Kriminalističke metodike;

  15. Planiranje kriminalističkih procedura; • Kriminalističke procetude – kriminalistička metodika;

  16. Kriminalistička obrada kao sastavni dio krimialističkih procedura • Poistvjećivanje pojmova u praksi; • Kriminalistička obrada – podsistem kriminalističkih procedura; • Kriminalistička obrada – sistem svih operativno taktičkih mjera usmjerenih na to da se otkrije i utvrdi određeno krivično djelo, otkrije i uhvati određeni počinilac krivičnog djela i privde krivičnom progonu;

  17. Kriminalistika = razrada taktike, tehnike i metodike obrade i istraživanja krivičnih djela i počinilaca; • Sastavni dio neformalnog postupka; • Sprovodi je policija; • K. Procedure = sistem istraživanja K.D.

  18. Kriminalistička obrada indicije • Kriminalistička kontrola opšta sumnja • K. Obrada evoluira iz K. kontrole prerasta u istragu; • U neformalnom dijelu postupka K. Obrada – kombinacija operativnih radnji i radnji dokazivanja;

  19. K. Obrada – oblik djelatnosti kojim se utvrđuje postojanje ili ne postojanje krivičnog djela; • Određeni autori neformalni dio postupka dijelie na K. Kontrolu i K. obradu.; • Elementi planiranja, metodologije, i sistemskog preduzimanja op. – taktičikih radnji, kao i istražnih, odnsono radnji dokazivanja;

  20. K. Obrada – složenija i viša faza neformalnog dijela postpuka,; • Cilj k. Obrade – podići na viši nivo vjerovatnoće osnovane sumnje – indicije pretvoriti u osnovanu sumnju; • K. Obrdamo – tražiti, prikupiti i provjeriti orijetnacione-eliminacione indicije; • Provjeriti verzije;

  21. Neposredna i posredna kriminalistička obrada; • Neposredna K. Obrada – konkretan slučaj; • Posredna K. Obrada – drugi slučaj unutar nepsoredne K. obrade; • K. Obrada kao jedinstvo op. taktičkih i tehničkih radnji i postupaka;

  22. Zaključci • K. Obrada ima represivni karakter, • Cilj k. Obrade – podići nivo inicija na viši nivo vjerovatnoće; • Na osnovu ZKP-a, policija mora početi k. Obradu kad postoje osnovi sumnje; • K.obrada predstavlja sistem op. taktičkih i tehničkih mjera i radnji; • U okviru k. Obrade prikupljaju se činjenice i materijalni dokazi koji imaju karakter dokaznih informacija;

  23. Efikasnost kriminalističke obrade – zavisi od upotrebljivosti prikupljenih informacija; • Planiranje k. obrade – na osnovu verzija; • Analiza – skup informacija obrađenih prema određenoj formi ili značenju; • Provođenje kriminalističke obrade podrazumijeva pridržavanje 9 zlatnih pitanja kriminalističke nauke;

  24. Vremenski okvir provođenaj K. obrade nije određen! • K. obrada završava kada je utvrđeno postojanje ili nepostojanje krivičnog djela; • Izvještaj o dovršenoj K. obradi; • Ako se vrše i radnje dokazivanja kao inicijalni poslovi paralelno sa k. obradom, svrsishodno je sastaviti izvještaj;

  25. Izvještaj – neformalni karakter; - služi uza prikaz hronologije; - služi za analizu preduzetih aktivnosti; - u osnovi služi za kontrolu rada OSL; • K. Obrada i K. Kontrola – jedinstvena cjelina; • Oslanjanje k. Obrade i na sudsku praksu;

  26. Objekat interesovanja kriminalističkih procedura • Objekat interesovanja kriminalističkih procedura kod istraživanja K.D jeste njegova situacija; • Dinamičan sistem; • Lice mjesta – prvi i početni dio šireg pojma situacije K.D. – okolina, žrtva – počinilac; • Održavanje kontrole, • Održavanje pravca istraživanja • Sveobuhvatnost; • Izbjegavanje rizika;

  27. Struktura kriminalističke procedure kod krivičnih djela nasilja • Struktura je uslovljena sistemom krivičnih djela; • Planirano, sistematsko i pouzdano prinalaženje i prikupljanje podataka, utvrđivanje činjenica i toka načina izvršenja, kao i preduzimanja pojedinih radnji dokazivanja;

  28. Objasniti činjenično stanje; • Osigurati dostupnost počinioca; • Situacije: • Može doći do neotkrivanja K.D. ili počinioca, da okolnosti ukazuju da je ono počinjeno; • K.D. može biti otkriveno, ali ne i prijavljeno; • K.D. je otkrivneo, kao radom policije, tako i njegovom prijavom;

  29. Planiranje k.procedura – ne statično već prilagodljivo situaciji. • Strateško i taktičko planiranje; • Pripremiti i planirati koordinaciju na relaciji tužilac – policija za konkretna K.D. • Planiranje K.procedura podrazumijeva analogno podplaniranje K.obrade, aktivnosti istrage, aktivnosti sprovođenja kriminalističkih i forenzičkih ekspertiza;

  30. Za ostvarenje plana – kvalitetan i kvalifikovan rukovodilac; • Analizirati prilikom planiranja postupke svih organa koji su uključeni u otkrivačku i istražnu fazu postupka; • Analizirati i postupke odbrane, planirati i predviđati njihove postupke; • Voditi računa o veličini problema i modalitetima njegovog rješavanja;

  31. K.procedure – elemenat kriminalističke strategije – analiza slabosti počinilaca; • Tabelarni i shematski instrumentarij i pokazatelji u analizama; • Taktička analiza utiče na neposredne aktivnosti otkrivanja i dokazivanja K.D.;

  32. Preliminarna istraživanja: • pregled lica mjesta, • prikupljanje podataka, • osiguranje dokaza i njihvoih lokacija, • intervjuisanje dostupnih personalnih izvora informacija;

  33. Naknadna istraživanja – preduslov za naknadno osiguranje činjenica, stanje i postavljanje kriminalističkih diferencijalnih dijagnoza;

  34. Predmet naknadnog istraživanja: • Analiza preliminarnog istr. i iniciranje preduzimanja novih mjera i radnji; • Proširenje i revidiranje sheme izvršenog KD • Analiza zakonskog značenja info. i dokaza; • Nastavak potrage za svjedocima i intervjua sa već pronađenim svjedocima; • Uspostava komunikacije sa forenzičkim lab.; • Org. i zahtjev za pojedine vrste vještačenja; • ID i lociranje počinoca; • Provođenje odgovrajućih zakonom dopuštenih radnji; • Konsultacije s tužiocom i sl.

  35. Primarni sistem strukturira se u zavisnosti od krivičnog djela: • Radnja K.D.; • Situacija K.D.; • Mjesto(a) izvršenja K.D. i nastupanja posljedice; • Način izvršenja K.D.; • Način pristupa i odnos sa oštećenim ili žrtvom; • Počinioc i njegova svojstva; • Žrtve i njihova svojstva; • Posljedice;

  36. Polazne informacije – indicije – dokazi = slijed kriminalističkih procedura, odn. istraživanja; • Podsistem kriminalističkih procedura: • Aktivnosti prije početka krivičnog postupka; • Prethodni postupak;

  37. Za rješenje istražnih radnji značajne su dvije strukture mišljenja: • heuristička; • epistemiološka;

  38. Pravni osnov za sprovođenej kriminalističkih procedura • Pravni propisi; • Situacija konkretnog K.D.; • Temeljni osnov – spoznaja da je izvršeno K.D. u smislu pozitivnih zakonski odrdbi K.Z.-a.; • Neposredno sporovođenje K. Procedura regulišu pozitivne odredbe ZKP-a. • Operativni rad policije;

  39. Procesno obavezne i kriminalistički obavezne procedure • Procesno obavezne k. procedure – početi već po prvim saznanjima za krivično djelo; • Radnje koje primarno spadaju u područje kriminalističke obrade; • Prije formalno i poslije formalno započetog procesa; • Da li je moguće govoriti o obavezi postojanja određenih kriminalističkih procedura?

  40. Obavezne – primijeniti pravila kriminalističke struke; • ZKP – daje okvir; • Dužnost preduzimanja određenih radnji – zakonodavac uslovio njihovu obavezu; • Organ – tužilac, policija; • Elementi koji određuju primijenu k. Procedura – situacijski, i subjektivni (žrtva, počinilac);

  41. Redoslijed preduzimanaj radnji – zavisi od konkretne situacije; • Obaveza provođenja – naredba za sprovođenje; • Nastupila smrt – imperativno!

  42. Kriminalističke procedure po poznatom počiniocu • Verifikaocione procedure koje su usmjerene na provjere postojećih operativnih spoznaja; • Bez istinskog predmeta istraživanja u sadržaju; • Potvrdno-negacijski metod utvrđivanja istine; • Naizgled jasne situacije – treba dokazati; • Komplikacije – nedostatak materijalnih dokaza; • Prijetnje od strane naadača; • Odgađanje prijave iz raznih razloga;

  43. Uvjeriti organ postupka da je žrtva potpuno nevina, nema fingiranja, nema lažne prijave, nema koristi od toga; • Teži teret dokazivanja – žrtva, odn. oštećeni iz naizgled finog ili visokog društva sa dobrom reputacijom – moguće fingiranje ili učešće u KD;

  44. Kriminalističke procedure po nepoznatom počinocu • NN počinilac – vrlo podmukla K.D.-a; • K.D. po NN počinocu mogu uticati na društvenu zajednicu; • Nerijetko povezanost sa drugim krivičnim djelima; • Primaran heuristički karakter; • Radnje uslovljava situacija K.D.-a, • Značaj žrtve i uviđaja u heurističkoj komponenti;

  45. Radnje dokazivanja – prikupljanje materijalnih dokaza; • Prikupljanje personalnih informacija; • Izdraditi profil žrtve; • Odluka počinilaca da se odluče na određene mete, objekte ili žerve – percepcija o njihovoj ranjivosti; • NN počinilac ne želi biti identifikovan;

  46. Ako uslovi za izvršenje K.D. nisu povoljni, odustaju i čekaju povoljniju priliku; • Mogući i drski i bezobzirni napadi na žrtve, objekte i druge mete; • Situaciono se mogu preorjentisati na drugi objekat napada – situacija diktira priliku; • Troguao dokaza – tragovi – jedina veza; • Povezivanje slučajeva; • Indicijalni metod potrage za počiniocem; • Primaran fokus na materijalnim tragovima:

  47. Planiranje toka kriminalističkih procedura • Planiranje k. Procedura – cilj odgovor na “9 zlatnih” pitanja – objasniti i razjasniti; • Osnova planiranja – raspodjela zadataka; • Planiranje uslovljava ZKP; • Planiranje – postavljanje verzija; • Plan: realan, konkretan i efikasan, • Plan uvijek dopunjavati; • Utvrditi obim i značaj zadataka;

  48. Poslovi i zadaci koji treba biti obuhvaćeni opštim i konkretnim planom: • Poslovi i zadaci operativnog centra; • Procedure identifikacije i prepoznavanja; • Mogućnost izrade fotorobota; • Kriminalistička kontrola i provjera pojedinih grupa lica; • Korištenje kriminalističkih evidencija; • Poslovi utvrđivanja motiva i fingiranih motiva; • Poslovi profilisanja; • Poslovi izučavanja i značaj modusa operandi i sličnih evidentiranih događaja;

  49. Planiranje dokaznih radnji; • Planiranje mjera prve intervenicije;

  50. K R A J Hvala na pažnji

More Related