Zaštita podataka u medicini i zdravstvu

1. Zaštita podataka u medicini i zdravstvu

3. Zašto treba štititi podatke? • Opća deklaracija o ljudskim pravima (prosinac 1948.) • „ Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, stan, njegovo privatno dopisivanje ni napadom na njegovu čast i ugled.”

4. Konvencija Vijeća Europe • Temeljna načela: • Zakonitost-osobni podaci se moraju obraditi na zakonit način • Namjena – moraju imati definiranu namjenu • Opseg – moraju biti primjereni te odgovarati namjeni i ne biti prekomjerni • Točnost – moraju biti točni i istiniti • Tajnost – moraju biti pohranjeni u obliku koji omogućuje identifikaciju osobe

5. Preporuka Ministra Vijeća Europe o zaštiti podataka u sustavu zdravstva: • Definira se „javni interes istraživanja” • „Uvijek kada je to moguće, osobni podaci za znanstvenoistraživački rad trebaju biti anonimni.”

6. Kako zaštititi podatke? • Prema Bakkeru postoje tri dimenzije zaštite podataka: • Povjerljivost, tajnost ili privatnost (zaštita od neautoriziranog odavanja podataka) • Integritet (zaštita od neautorizirane promjene podataka) • Dostupnost (zaštita od neautoriziranog dohvata, zadržavanja podataka)

7. Sigurnost podataka

8. Zaštita podataka podrazumijeva sljedeće aktivnosti: • Sigurnost zapisa u bazi podataka, • Sigurnost podataka u umreženim sustavima, • Pravna strana zaštite podataka, • Proizvodnji i distribuciju pouzdanih programskih sustava, • Učenje i razvoj kulture zaštite podataka.

9. Sigurnost elektroničkog zapisa podrazumijeva pretpostavke koje moraju biti ispunjene prije nego što se ostvari elektronički medicinski zapis. • Razvoj umreženih sustava daje velike mogućnosti poboljšanja liječenja, ali i otvara velike opasnosti (povjerljivost, integritet i dostupnost).

10. Kriptografija i kriptoanaliza • Kriptografija je način pisanja tajnog pisma koji je poznat samo određenim osobama. • Kriptografija je tajnopis-onaj tko razumije pravila tajnopisa, razumjet će i sadržaj poruke. • Svrha kriptografije: • Da sakrije sadržaj poruke kriptirajući je tako da ona ostane nerazumljiva svima osim onomu tko ima ili zna tajni ključ s pomoću kojeg poruku može dekriptirati i razumjeti.

11. Kriptoanaliza je skup metoda za dekriptiranje poruka bez poznavanja tajnog ključa. • Ovom metodom se traži tajni ključ koji otkriva skriveni sadržaj. • Grana matematike koja se bavi kriptografijom i kriptoanalizom zove se kriptologija.

12. Kriptiranje se može prikazati s pomoću tri elementa: • Poruke koja se kriptira • Kriptirajućeg niza • Kriptirane poruke • Počeci kriptografije sežu u staro doba, kad je bila odlučujući čimbenik uspjeha u ratu. • Tipičan primjer kriptografije pripisuje se Juliju Cezaru (slova su bila ciklički pomaknuta A ->D; B->E).

13. Posebnu ulogu u razvoju kriptografskih zapisa imao je Blaise de Vigenere početkom 16-tog stoljeća. • Godine 1977. SAD uvodi normu za kriptiranje DES (dataencryption standard), a već 1980. postaje dominantna u komercijalnoj kriptografiji. • Danas je pretežito u uporabi RSA sustav. • Osnovno načelo se sastoji u upotrebi javnog ključa pri kriptiranju poruke.

14. Razlikujemo: • Simetričnu kriptografiju • Asimetričnu kriptografiju

15. Simetrična kriptografija • Simetrična kriptografija zahtijeva jedan ključ, tzv. javni ključ koji služi i za kriptiranje i dekriptiranje poruke. • Problem kod simetrične kriptografije je kako da se primalac i pošiljatelj dogovore koji će ključ koristiti bez da netko drugi otkrije ključ. • To zahtijeva postupak prema kojem sudionici mogu komunicirati bez straha od prisluškivanja. • Prednost - brža od asimetrične kriptografije.

16. Simetrična kriptografija

17. Asimetrična kriptografija • Asimetrična kriptografija zahtijeva dva ključa: • Javni ključ za kriptiranje • Tajni ključ za dekriptiranje • Svaki sudionik dobije par ključeva, jedan ključ koji zovemo tajni poznat je samo vlasniku i nikome drugom, dok drugi ključ koji zovemo javni poznat je svim korisnicima. • Svatko može poslati tajnu poruku koristeći samo javne informacije, ali poruka može biti dešifrirana samo s privatnim ključem.

18. Asimetrična kriptografija

19. DES je primjer simetrične kriptografije. • RSA je primjer asimetrične kriptografije.

20. Etički kodeks • Kultura zaštite podataka zahtijeva jasna pravila o ponašanju osoba kojima su podaci dostupni, koji ih upisuju ili mijenjaju. • Nužno je definirati pravila ponašanja i odnosa prema zdravstvenim podacima i informacijama.

21. Etika u odnosu liječnik-bolesnik • „što pri svojemu poslu saznam ili vidim, pa i inače u obraćanju ljudima , što se ne smije javno znati, prešutjet ću i zadržati kao tajnu” - Hipokratova prisega • Sve što liječnik obavljajući svoje dužnosti u liječenju i otkrivanju bolesti sazna, smatra se liječničkom tajnom. • Ženevska formulacija Hipokratove prisege – naglasak na čuvanje svega što se dozna o pacijentu

22. U vrijeme kada se u medicini nije upotrebljavala pisana dokumentacija, jedina zlouporaba povjerljive informacije mogla se dogoditi tako da ju liječnik kome kaže. • Uvođenjem pisane dokumentacije- mogućnost zlouporabe dobila je i osoba koja dolazi u doticaj s navedenom dokumentacijom. • Uvođenjem informatičke tehnologije, mogućnost zlouporabe postaje sve veća jer je mogućnost pristupa informacijama neograničena.

23. Teme po grupama • Elektronički potpis • Digitalna identifikacija • Autorizacija i autentifikacija • Verifikacija potpisa • Certifikat