1 / 24

POSEBNE POTREBE DJETETA

Dječji vrtić “Trnoružica” Zagreb, Rusanova 11 DJECA S POSEBNIM POTREBAMA - IDENTIFIKACIJA I INTERVENCIJA Pripremila: Kristina Grbić, stručni suradnik psiholog. POSEBNE POTREBE DJETETA. privremene ili trajne veće neravnoteže, zaostajanja ili

haru
Download Presentation

POSEBNE POTREBE DJETETA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dječji vrtić “Trnoružica”Zagreb, Rusanova 11DJECA S POSEBNIM POTREBAMA - IDENTIFIKACIJA I INTERVENCIJAPripremila: Kristina Grbić, stručni suradnik psiholog

  2. POSEBNE POTREBE DJETETA • privremene ili trajne veće neravnoteže, zaostajanja ili ubrzanja u pojedinim aspektima razvoja ili razvoja u cjelini koja se kod djece različito izražavaju

  3. 3 VRSTE POSEBNIH POTREBA • Potencijalne posebne potrebe • Prolazne posebne potrebe • Trajne posebne potrebe

  4. Potencijalne posebne potrebe • može imati dijete koje je tijekom trudnoće, poroda ili nakon poroda imalo neke rizične faktore (npr. prerano rođeno dijete, teški porod i dr.), • može imati dijete koje je bilo ili je još uvijek izloženo nekim nepovoljnim okolinskim uvjetima (npr. nepotpuna obitelj, bolest u obitelji i dr.) • može imati dijete kod kojeg neki aspekt razvoja značajnije odudara od ostalih, odnosno koje se u nečemu znatno razlikuje od ostale djece u skupini (npr. sporiji motorički razvoj, izrazito živahno dijete i dr.)

  5. Prolazne posebne potrebe • može imati dijete zbog razvojnih raskoraka između djetetovih potreba i mogućnosti u pojedinim fazama razvoja (npr. negativizam u trećoj i šestoj godini) • može imati dijete koje je doživjelo neke stresne događaje u životu (npr. smrt u obitelji, boravak djeteta ili roditelja u bolnici, rođenje brata/sestre i dr.)

  6. Trajne posebne potrebe • može imati dijete kod kojeg neke potencijalne ili prolazne potrebe nisu na vrijeme uočene ili pravilno tretirane • može imati dijete koje je bez roditeljske brige duže odgajano u dječjem domu, bolnici i sl. • trajne posebne potrebe IMA darovito dijete • trajne posebne potrebe IMA dijete s teškoćama u razvoju

  7. Dakle, izjednačavanje pojmova „djeca s posebnim potrebama“ i „djeca s teškoćama u razvoju“ je pogrešno, budući da nisu sve posebne potrebe djece uzrokovane teškoćama u razvoju.

  8. IDENTIFIKACIJA DJECE S PP • opažanja odgojitelja • opažanje psihologa ili drugih članova stručnog tima • razgovor s roditeljima i odgojiteljima • neposredno promatranje djeteta u odgojnoj skupini • psihologijsko testiranje • podaci drugih stručnih suradnika.

  9. U dječjim vrtićima najveći broj djece s posebnim potrebama uključuje djecu s prolaznim, zatim potencijalnim i naposljetku trajnim posebnim potrebama. Važno je izbjeći prerano etiketiranje djeteta s posebnim potrebama te uočiti njegove dobre osobine i sposobnosti. Na njima zatim treba graditi pozitivnu sliku djeteta o samome sebi kao i pozitivan odnos okoline prema njemu s ciljem uspješne integracije u društvo.

  10. Dok je s jedne strane važno izbjeći prerano etiketiranje djeteta, s druge strane se, u praksi, događa da se prolazne i potencijalne posebne potrebe djeteta gotovo redovito svode na razinu individualnih razlika i neadekvatno tretiraju. Najčešći razlozi tome su neznanje, nedostatak vremena i motivacije za radom i sl. To dugoročno može biti štetno za dijete budući da se netretirane prolazne i potencijalne posebne potrebe mogu razviti u trajne posebne potrebe.

  11. Darovitost Za većinu ljudi darovitost predstavlja izuzetno razvijene potencijale, izuzetne sposobnosti. Gotovo svako dijete ima posebne sposobnosti i potencijale. Cilj odgojno-obrazovnog procesa je poticati ih na što je moguće više načina. Djeca mogu iskazivati visoke sposobnosti u nekoliko područja ili unutar jednog uskog područja razvoja. To su potencijalno darovita djeca.

  12. Darovitost • Iskazivanje nekih značajki darovitosti u ranom djetinjstvu, tijekom predškolske dobi i rane školske dobi, ni u kojem se slučaju ne može smatrati sigurnim pokazateljem da će dijete tijekom svojeg kasnijeg života biti darovito, isto kao što se izuzetak iskazivanja darovitosti u ovom uzrastu ne može uzeti kao pouzdan znak da takvo dijete neće kasnije pokazivati darovitost u nekom području.

  13. Darovitost • U predškolskoj se dobi za samo iznimno mali broj djece može govoriti o darovitosti u punom smislu te riječi. • Sposobnosti iznad prosjeka svoje dobi iskazuje oko 15% djece od 3. – 7. godine. • Zbog toga se i naziv «darovito dijete» primjenjuje samo uvjetno, a gotovo svako dijete predškolske dobi možemo (i moramo) smatrati potencijalno darovitim. Stoga u ranoj dobi definiciju potencijalne darovitosti treba široko postaviti i u obogaćene programe, te različite specijalizirane programe uključiti što više djece predškolske i rane školske dobi.

  14. Priča o Davidu “Davidova prijevremena razvijenost najprije se počela primjećivati na jezičnom području. S osam mjeseci pokazivao je odlično razumijevanje jezika, a to je otprilike godinu dana prije uobičajenog roka. • Mogao je razumjeti jednostavna pitanja, poput 'Gdje je tata?' (odgovorio bi upiranjem prsta), neizravna pitanja poput 'Možeš li otići po to?' te izravne naredbe poput 'Dođi ovamo' ili 'Nagni se'. • S osam je mjeseci također izgovorio svoju prvu riječ (većini djece to se dogodi s 12 mjeseci), i gotovo odmah nakon što je progovorio počeo je slagati rečenice od dvije riječi (podvig koji se obično postiže s otprilike osamnaest mjeseci). • Do petnaestog mjeseca, kad djeca obično tek progovaraju, njegov je govorni rječnik sadržavao oko dvije stotine riječi. • Od osamnaestog mjeseca Davidov se jezik razvijao tako naglo da je njegova majka morala prestati zapisivati rečenice koje je izgovarao. Ipak je zabilježila ono što je izgovorio u tjednu u kojem je navršio dvije godine, kad je precizno izjavio: • 'Vidio sam kako pravi rovokopač iskapa pravu zemlju i baca je u kamion za otpad, i zamislio sam rovokopača, i sjeo sam u njega i povukao ručke'. • To je dob u kojoj je tipično dijete tek svladalo 'Bok, tata', ili 'Ne ići'. Mnogi roditelji djece kao što je David kažu da njihova djeca s jedne riječi gotovo smjesta prijeđu na cjelovite rečenice.' • Navedena priča o Davidu početak je opisa globalno darovitog djeteta prema profesorici Ellen Winner s Odsjeka za psihologiju u Bostonu.

  15. Teškoće u razvoju • su urođena ili stečena stanja organizma koja prema svojoj prirodi zahtijevaju poseban stručni pristup kako bi se omogućilo izražavanje i razvoj sačuvanih sposobnosti, a time i što kvalitetniji život.

  16. Djeca s teškoćama u razvoju(Prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja) • djeca oštećenoga vida; • djeca oštećenoga sluha; • djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije; • djeca s promjenama u ličnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom; • djeca s poremećajima u ponašanju; • djeca s motoričkim oštećenjima; • djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (djeca s mentalnom retardacijom); • djeca s autizmom; • djeca s višestrukim teškoćama u razvoju; • zdravstvene teškoće i neurološka  oštećenja (dijabetes, astma, bolesti  srca, alergije, epilepsija i slično).

  17. NAŠA ZADAĆA • pronaći najbolje odgojne postupke za stimuliranje njihova optimalnog psihofizičkog razvoja i integracije među vršnjake

  18. Načini ostvarivanja naše zadaće • suradnja s roditeljima i odgojiteljima djece s posebnim potrebama (osobito trajnim) • individualni rad s djecom s posebnim potrebama i njihovim roditeljima s ciljem informiranja i savjetovanja, a kod trajnih posebnih potreba i upućivanje u vanjsku instituciju (ukoliko je potrebno) • informiranje odgojitelja o djeci s posebnim potrebama (osobito trajnim) te suradnju u utvrđivanju i praćenju razvojnog statusa djece s posebnim potrebama (osobito trajnim) • propisivanje i praćenje individualiziranog programa rada s djetetom u odgojnoj skupini

  19. INTEGRACIJA I INKLUZIJA • Što se tiče upisa djece s teškoćama u razvoju, sve je veći naglasak na integraciji, odnosno inkluziji djece s teškoćama u razvoju u redovite programe dječjih vrtića. • Integracija se prvenstveno odnosi na smještaj djeteta s teškoćama u razvoju u odgojne skupine zajedno s djecom koja nemaju takvih poteškoća, odnosno, temelji se na fizičkoj bliskosti s ostalom djecom. • Inkluzija se odnosi na proces stvaranja osjećaja pripadnosti odgojnoj skupini u kojoj dijete s teškoćama u razvoju boravi. • Slično kao što mnogi, uključujući ponekad i stručnjake, često krivo upotrebljavaju pojmove „djeca s posebnim potrebama“ i „djeca s teškoćama u razvoju“ (što je ranije razjašnjeno), često se krivo upotrebljavaju i pojmovi „integracija“ i „inkluzija“.

  20. S obzirom na porast broja djece s teškoćama u razvoju koja se svake godine upisuju u redovite programe dječjih vrtića i zapošljavanje asistenata za rad s njima, važno je napomenuti kako se pritom radi o inkluzivnom obrazovanju.

  21. Inkluzija • sva su djeca aktivno uključena u odgojno-obrazovne aktivnosti • sva djeca imaju jednak, slobodan pristup mjestima za igru i rad u odgojnim skupinama • svakom djetetu se pružaju jednake razvojne prilike i aktivno sudjelovanje s ostalom djecom • okruženje koje se temelji na toleranciji, uvažavanju i poštivanju sve djece Inkluzija, kao najviši stupanj pedagoškog povezivanja djece s teškoćama u razvoju s djecom bez razvojnih teškoća (nakon segregacije i integracije djece s teškoćama u razvoju), ima višestruke prednosti.

  22. Dobrobiti inkluzije Za djecu s teškoćama u razvoju Za djecu bez teškoća u razvoju bolje razumijevanje teškoća u razvoju razvoj osjetljivosti za potrebe drugih pomaganje i uvažavanje različitih od sebe • prilike za ostvarivanje socijalnih interakcija, tj. druženja • vršnjaci su im uzori za različite vještine i ponašanja • razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike o sebi • ostvaruju složenije društvene odnose i imaju prilike za sudjelovanje u poticajnijim aktivnostima • uče po modelu – komunikacija i samokontrola

  23. Uvjeti za uspješnu inkluziju • Stvoriti pozitivne stavove i stvoriti pozitivnu atmosferu unutar odgojne skupine i na razini dječjeg vrtića o uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovite programe. • Osigurati kvalitetne odgojitelje i/ili asistente koji će boraviti s djetetom s teškoćama u razvoju i dodatno poticati njegove razvojne mogućnosti. • Osim osiguravanja materijalnih i fizičkih uvjeta rada ovisno o djetetovim teškoćama, edukacija, motivacija za radom i dobra suradnja svih uključenih je najvažnija.

  24. O DJECI - misao za kraj…. “...A žena koja stajaše s čedom na prsima reče: Govori nam o Djeci.I on reče: Vaša djeca nisu vaša djeca. Ona su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom.Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas.I premda su s vama, ne pripadaju vama.Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli,Jer, ona imaju vlastite misli.Možete okućiti njihova tijela, ali ne njihove duše.Jer, njihove duše borave u kući od sutra, koju vi ne možete posjetiti, čak ni u svojim snovima.Možete se upinjati da budete kao oni, ali ne tražite od njih da budu poput vas.Jer, život ne ide unatrag, niti ostaje na prekjučer.Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele.Strijelac vidi metu na putu beskonačnosti, i On vas napinje svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko….” Khalil Gibran(Iz zbirke "Prorok)

More Related