1 / 20

PRIJE POČETKA: ŠTA JE ŠTA

PRIJE POČETKA: ŠTA JE ŠTA. TZT o Mentoriranju Zagreb, 10-11 Februara, 2006 Pripremila: Tatjana Vonta. ŠTA JE UNAPREDŽIVANJE KVALITETE (QUALITY IMPROVEMENT). Proces u kome vaspitači/učitelji reflektiraju svoj rad ili rad svojih učenika, iztražuju skupljene podatke i

heinz
Download Presentation

PRIJE POČETKA: ŠTA JE ŠTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PRIJE POČETKA: ŠTA JE ŠTA TZT o Mentoriranju Zagreb, 10-11 Februara, 2006 Pripremila: Tatjana Vonta

  2. ŠTA JE UNAPREDŽIVANJE KVALITETE (QUALITY IMPROVEMENT) • Proces u kome vaspitači/učitelji • reflektiraju svoj rad ili rad svojih učenika, • iztražuju skupljene podatke i • determiniraju šta bi trebalo izmjeniti odnosno usavršavati • i da taj plan znaju implementirati u praksi.

  3. MENTORIRANJE/MENTORSTVO • Formalne i neformalne interakcije kroz vreme izmedžu mentora i osobe koja se mentorira. • Mentoriranje (koje bazira na ISSA standardima) je proces koji olakšava vaspitaču/učitelju da dostigne što viši nivo u kvalitetu edukativnog procesa (u saglasnosti sa ISSA pedagoškim standardima). U tom procesu vaspitač/učitelj može dostići ISSA certifikat ali i ne mora! • Mentoriranje izgradžuje kapacite vaspitača/učitelja kroz vrijeme, da bi on mogao donjeti odluke, obogatiti svoje znanje i vještive i da bi se mogao pouzdati u sebe (str.12- SBS Mentoring guide for QI : MTT Handbook).

  4. CERTIFIKACIJA • PROCES U KOME JE POJEDINAC DOSTIGAO SPECIFIČNE KRITERIJE-STANDARDE.

  5. PROFESIONALNI RAZVOJ (PROFESSIONAL DEVELOPMENT) Proces u kome vaspitač/učitelj ima pomoč, da izgradi znaje i vještine. U tom procesu treba mu osigurati autonomiju, participaciju i renome Vaspitač/učitelj u tom procesu radi sa mentorom, kolegama ili samostalno. U tom procesu traži mogučnosti za postizanje znanja i vještina , uz treninge, istraživanje, samoobrazovanje, studij, (samo)evalvaciju

  6. ŠTA USMERAVA PROFESIONALNI RAZVOJ • Tko sam ja (jasna, nedvoumna i kritična slika o sebi kao vaspitaču/učitelju i čovjeku) • Šta trebam (gdje su moje jake a gdje slabe strane, kako da jih razvijem) • Kako i gdje mogu dobiti pomoč (znati potražiti resurse i izkoristiti jih za svoj razvoj) Clark 1996

  7. PROFESIONALNOST • Profesionalnost je kontinuiran napor nastanka profesionalca (Caulfield, 1997) • Odnosi se na sistem vrednosti, etični kodeks, znanje, vještine i odgovornost koje usmjeravju našarazmišljanja in djelovanje (Jalongo, Isenberg, 2000) • Nije statična kategorija, koja ima svoj početak i kraj i ne menja se • Profesionalnost se izkazuje u želji ka odličnim i ako te niko ne observira i ne ocenjuje

  8. DIMENZIJE PROFESIONALNOSTI

  9. Jedro specializiranih znanja i vještina, kojihočična javnost nema Participacija u procedurama, koje vode do licence, certifikata, dostizanju standarda i koja je motivirana sa strane profesionalaca samih Autonomija praktika, da upotrebljava i aplicira svoje profesionalno znanje u raznim situacijama, donosi odluke, razmišlja o svojoj praksi. To je potreba po teme, da imamo utjecaj na odluke i dogadžaje i da se ne osječamo kao žrtve bez moći. Prestiž in renome u zajednici DIMENZIJE, KOJE ODLUČUJU O PROFESIONALNOM NIVOJU PROFESIJE VASPITAČA/UČITELJA

  10. OSOBINE DIMENZIJA PROFESIONALNOSTI NA PODRUČJU VASPITANJA I OBRAZOVANJA • Medžusobna zavisnost- izmjena jedne utječe na druge • Orientacija na jednu ne doprinosi trajni i kavlitetni promjeni • Ujednačenu, balansiranu i trajnu promjenu dostižemo ako obračamo pažnju na sve dimenzije u isto vreme – globalni okvir tog procesa nam nudi profesionalni razvoj • Sa promjenama na področju edukacije i razumjevanje tih dimenzija se menja- nisu statične • Harmoničnost u ostvarivanju svih dimenzija profesionalnosti vodi nas do profesionalnog razvoja a samim tim i višje kavlitete svog rada i zadovoljstva u njemu.

  11. KAKO I KADA DOSTIČI PROFESIONALNOST • Zašto vaspitača i učitelja ne možemo pripremiti za njegovu profesiju za vreme studija? • Kompleksnost posla vaspitača/učitelja: Nijedan program usavršavanja vaspitača/učitelja ne može danas pripremiti ga za vse detalje funkcioniranja u veoma kompleksnim i kompliciranim uslovima • Promjene: Ako bi ipak uspjeli pripremiti vaspitača/učitelja na sve što je njegova uloga danas, sutrašnji dan donjeti če nova razumevanja i potrebu po novim znajima i vještinama • Fleksibilnost: Savremeno učenje bazira se na tezi da ne učimo samo za prilagodžavanje uslovima nego i tome, da postoji potreba za promenama i za profesionalni razvoj.

  12. Reflektirasvoju praksu pa i praksu drugih Da je stručnjak za razvoj djeteta Da olakšava učenje Da kreira okolinu za učenje Da razvija kurikulum i u njega uključuje druge Da prima odluke Da planira vaspitanje i obrazovanje Da je evalvator Da je moderator Da je model Da je savjetnik Upravljač sa resorsima Da je uključen u vseživotno obrazovanje ZAŠTO VSEŽIVOTNO USAVRŠAVANJE I UČENJE VASPITAČA/UČITELJA-ŠTA SE OČEKUJE OD DANAŠNJEG VASPITAČA/UČITELJA

  13. Faze profesionalnog razvoja

  14. FAKTORI KOJI UTJEČU NA PROFESIONALNI RAZVOJ

  15. KARAKTERISTIKE EVALVACIJE, KOJA JE USMJERENA NA VASPITAČA/UČITELJA (PR) • Jasno definirana područja (Odgovor na pitanje šta) - standardi koju su naučno osnovani • Odredživanje standarda za poželjenu kvalitetu (Odgovor na pitanje :Šta i kako dobro je dovoljno dobro)- sistem skorova, norme • Tehnike in procedure za ocenjivanje (Odgvor na pitanje : Kako), koje garantiraju visoku povjerljivost ocenjivanja pa i participaciju vaspitačice/učiteljice – intervju, portfolio • Visoko usavršene i pouzdane evalvatorje (Odgovor na pitanje: Tko) • Procedure za saopštavanje jačih i slabijih strana evalvacije i kao podloga za izradnju nacrta profesionalnog razvoja u kome ima vaspitač/učitelj odlučujuču ulogu (Odgovor na vaspitačevo/učiteljevo pitanje : Šta, kako i zašto)- izvještaj i nacrt profesionalnog razvoja uz uvažavanje principa acvtonomnosti i participativnosti • Načine sa kojima se gradi renome u javnosti

  16. MENTORIRANJE GLAVNI KONCEPTI: • individualizacija i diferenciacija • pouzdanost infromacija • participacija i autonomnost vaspitača, učitelja- human cetered • afirmacija • mentoriranje nije jedini suport vaspitaču/učitelju u njegovom profesionalnom razvoju i unapredženju kvaliteta.

  17. MENTORIRANJE- ISSA materiali • MATERIAL ZA UČITELJE (Applying ISSA Standards in the classroom) • MATERIAL ZA MENTORE I TRENERE MENTORA (A MTT Handbook) • MENTOR TRAINING FOR QUALITY IMPROVEMENT • SBS STRENGTHENING OBSERVATION SKILLS – Poludnevni trening i material za trenere i mentore

  18. ŠTA JE Guality Improvement process (u EEQI) • Organiziran pristup ka implementaciji ISSA pedagoških standarda u razredu • Bazu predstavljaju ISSA standardi • Motor je SBS metodologija • Menotrstvo je proces u kome se učitelj miče od razumjevanja i prihvačanja ISSA pedagoških standarda ka podpunoj implementaciji u svom razredu

  19. MENTOR I NJEGOVE KARAKTERISTIKE Str.14 (MTTH)

  20. ULOGE MENTORA (STR.17-MTTH) • FACILITIRA • PREZENTIRA • KONZULTIRA • USMJERAVA

More Related