Sociologija znanosti Roberta Mertona

1. Sociologija znanosti Roberta Mertona Darko Polšek

2. Robert Merton (Meyer R. Schkolnick)(1911-2003) • Prvi sociolog koji je primio National Medal of Science (1994) • Sveuč. Columbia (s Lazarsfeldom) osniva Bureau of Applied Social Research • 1957. Predsjednik ASA • “Diplomski na Harvardu (1936) “Social Structure and Anomie” • “On the Shoulders of Giants” • “Travels and Adventures of Serendipity” • Mertonova “kabanica”: Eugene Garfield: ISA, scijentometrija

3. Normativna struktura znanosti Obrasci ponašanja znanstvenika Puritanski etos znanosti Bitka za primat otkrića Priznanja i nagrade “Matejev efekt” Odnos znanosti i vojske Odnos znanosti i industrije Vrste znanosti prema dobnoj strukturi znanstvenika Insajderske i autsajderske perspektive u znanosti Tematski sklop Mertonove sociologije znanja

4. Gustoća populacije znanstvenika (68:330) Vruća i hladna polja istraživanja (68:331) Singletons and multiples (1961:343 ) “cutting edge” Matejev efekt Nevidljiva akademija “fokalne grupe” “self-fulfilling prophecy” “role-models” “41. stolica” “istraživački front” Korisni novi pojmovi

5. Normativna struktura znanosti • Univerzalizam (impersonalnost) • “Komunizam” (komunikacija rezultata, pitanje vlasničkih prava) • Nepristranost (policing, fraud) • Organizirani skepticizam • Intelektualno poštenje • Intregritet

6. Funkcija znanstvenih normi(autonomije znanosti) • “Znanstveni ethos zahtijeva socijalnu stabilnost znanosti, a to je moguće samo ako postoje adekvatne obrane od napada izvanjske zajednice”. Tamo gdje se sve mjeri političkim, ekonomskim ili teološkim vrijednostima, ne može se razviti znanstveni ethos. (259) • (druga strana medalje) “Glavna funkcija stalnog odbacivanja aplikacija i utilitarnih normi zn. rada jest izbjegavanje te opasnosti.” 260 – “čista znanost”

7. Funkcija znanstvenih normi II • Spremnost da se prihvati autoritet znanosti počiva na svakodnevnom dokazivanju njezine moći. (da toga nema, javnost je ne bi hranila samo na “povjerenje”) 261 • Ali (negativno) ta “autonomija” zanemaruje “socijalne” rezultate takvoga stava koji ugrožavaju znanstveni status: “Kako znanstvenik ne može kontrolirati pravac aplikacije njegovih otkrića, on postaje predmetom revolta, što se češće javnost ne slaže s njima” – to postaje primjer Thomasova teorema. • “Iz te perspektive čista znanost i nepristranost pripomogli su u kreiranju vlastita epitafa” • “Znanstvenici pretpostavljaju da dugoročno moraju postojati korisni efekti znanosti. Taj vjerski stav ima funkciju opravdanja zn. Istraživanja, ali to nije činjenični stav. On brka istinu i socijalnu korist i ta se zbrka često pojavljuje među znanstvenicima.

8. Funkcije znanstvenih normi III • (sporedni, neočekivani proizvod): • Što znanost postaje sofisticiranija, to se više odvaja od laičke publike. Laička publika ne može kontrolirati valjanost, kao što ne može kontrolirati niti totalitarne vođe... 264. “Time će mitovi totalitarnih teoretičara izgledati privlačniji... Dijelom i zbog napretka znanosti, publika postaje spremnija na novi misticizam zaogrnut navodnim znanstvenim žargonom. To potiče i uspjeh propagande uopće.” • Organizirani skepticizam se širi i na druge institucije. Reakcija: revolt protiv “uplitanja znanosti u druge sfere” (skepticizam podriva temelje institucionalnosti i status quo • Funkcionalni odnos prema znanosti u totalitarizmu i demokraciji različit (u dem. veća sloboda – glasniji otpor)

9. “Matejev efekt”“tko ima - dat će mu se” u znanosti • Psihološka uloga • Uloga u sustavu nagrađivanja • “dvostruka nepravda” • Socijalno-institucionalna • uloga u sustavu komunikacije • uloga u sustavu recenzije • uloga u sustavu dodijeljivanja novca

10. Institucionalizacija sustava referenci (Royal Society) Što je časopis manje empiričan, to je stopa neobjavljivanja veća pomanjkanje javnih normi za objavljivanje i za referiranje te struke nisu dovoljno institucionalizirane troškovi objavljivanja (analiza Physical Review): “Rana produktivnost pretvara se kasnije u priznanje” Eminentni znanstvenici objavljuju 12x više od ne-eminentnih Od “srednjih” eminenciju dostižu najproduktivniji Što je više ponuđenih rukopisa, više ih se objavljuje. Ali stopa objavljivanja nije za sve slojeve znanstvenika jednaka Institucionalni obrasci znanstvene procjene

11. Produktivnost ne ovisi o rangu institucije, ali stopa objavljivanja da Što je status podnositelja rukopisa niži to se češće dodijeljuje vanuredničkom recenzentu Što je viši status autora to se recenzije (odluke) donose brže Najveći broj izvanjskih recenzenata je višeg ranga (pa je nižem rangu teže objavljivanje) Četiri recenzentska modela: oligarhijski, populistički, egalitarni i model ekspertize Statusne razlike i stope prihvaćanja viši status više stope objavljivanja (vrijedi više za časopise s višom stopom prihvaćanja ali: ne postoji pomak u prihvaćanju s obzirom na status: relativni status recenzenta i autora nemaju utjecaj na obrazac evaluacije Institucionalni obrasci evaluacije u znanosti II

12. Populacija znanstvenika se podvostručuje svakih 15 godina. U SAD s pola milijuna 1940. popela se na 1,8 milijuna 1967. Broj doktorata se popeo sa 60 1885. Na 16.000 1969. (porast 7%) Znanstvenici se ne “miču” sa svojih položaja (struka) starosna struktura znanstvenika (u SAD) odgovara općoj starosnoj strukturi Što povezuje kohorte? Science is a young man’s game u prirodnim znanostima kohorte su mlađe (SAD) u društvenim znanostima više ih ima PhD (SAD) najcijenjenije uloge su istraživačke Dobna struktura u znanosti

14. Bloor & Barnes: “Strogi program” Zahtjev simetrije Kauzalnosti Refleksivnosti Nepristranost Eksternalistička Internalistička sociologija znanosti “Strogi program” i eksternalizam

15. Što je egzistencijalni temelj mentalnih proizvoda? Socijalni i kulturni temelji Koji se mentalni proizvodi sociološki analiziraju? Sfere i aspekti Kako se mentalni proizvodi odnose prema egzistencijalnom temelju? Kauzalno ili funkcionlano Simbolički, organizmički ili smisleno Nejasni pojmovi koji označavaju relacije (refleksija, korespondencija...) Zašto su povezani? Manifestne i latentne funkcije pripisane egzistencijalno uvjetovanim mentalnim proizvodima Održanje moći, stabilnost, orijentacija, eksploatacija... Kada dolazi do relacija egzistencijalnog temelja i znanja Historicističke tendencije, opće analitičke teorije Merton: Paradigma sociologije znanja

16. Izvori neprijateljstva prema znanosti • Dva izvora neprijateljstva • logički: “rezultati i metode znanosti protive se zadovoljenju važnih vrijednosti” • Vanlogički: “osjećaj nesumjerljivosti znanstvenog ethosa i ethosa drugih institucija” (255) • (Nezadovoljavanje normi znanosti dovodi do “neprijateljstva” – nacizam) • Dominacija jedne socijalne strukture (države) podriva autoritet i autonomiju druge (znanosti)

17. Puritanski “trag” znanosti • “Puritanizam je redefinirao odnos svetog i profanog time što je znanost gurnuo u prednji plan društvenih vrijednosti” (233) • “Puritanizam se razlikovao od katolicizma po tome što je zahtijevao, a ne samo tolerirao, znanstveno postupanje” • “Znanost utjelovljuje obrasce ponašanja srodne puritanskom ukusu: utilitarizam i empirizam”

18. Znanieckijeva tipologija uloga znanstvenika • Tehnološki savjetnici • Tehnološki eksperti, tehnološki vođe • Mudraci