Stručni skup za nastavnike kemije u strukovnim školama koje eksperimentalno provode novi kurikulum

1. Stručni skup za nastavnike kemije u strukovnim školama koje eksperimentalno provode novi kurikulum Graditeljska tehnička škola Zagreb, 23. kolovoza 2013. Borjanka Smojver, AZOO.

2. Predlagatelji i nadnevak izrade prijedloga kurikuluma • Borjanka Smojver, dipl. ing.,viša savjetnica za biologiju i kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje, Rijeka • Gordana Cecić Sule,prof., viša savjetnica za biologiju i kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split • Olgica Martinis, mag.spec.,viša savjetnica za kemiju i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb • Ratka Šoić, prof. savjetnik, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka • Sanja Klubička, prof. mentor, Tehnička škola Daruvar • Nada Gvozdenović, viša stručna savjetnica, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb • Voditelj: dr. sc. Diana Garašić, viša savjetnica za biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Zagreb, travanj 2012. godine

3. Kontekst • Hrvatski nacionalni obrazovni standard, HNOS (2005.) • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008. – 2013.) • Nacionalni okvirni kurikulum, NOK (2010.) • Europski kvalifikacijski okvir, EKO, EQF (2008.) • Hrvatski kvalifikacijski okvir, HKO (2009.) • Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013.) kurikularni pristup učenju i poučavanju (usmjerenost poučavanja na učenika i obrazovna postignuća, odnosno ishode učenja)

4. Temeljni pojmovi • Kompetencije – znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost • Ishodi učenja - vrjednovana i pozitivno ocijenjena znanja i vještine te njima pripadajuća samostalnost i odgovornost • Jedinični skup ishoda učenja - najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja • Kvalifikacija – naziv za skup kompetencija određenihrazina, obujma, profila i kvalitete, a dokazuje se svjedodžbom ili drugom javnom ispravom • Standard kvalifikacija – označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije kao i podatke potrebne za njegovo osiguranje i unapređenje kvalitete.

6. razina obujam Grupiraju se u Ishodi učenja jedinice/ skupove ishoda učenja JIU/ SIU Kombiniraju se • Kurikulum • ishodi/JIU • - teme/ JIU • -metode i oblici rada • -elementi i načini vrednovanja Razrađuje se • STANDARD KVALIFIKACIJE • Popis JIU • Razina, obujam, cilj • Ishodi, uvjeti stjecanja • Primjer provjere i vrednovanja

7. Još ponešto o ishodima učenja! Ishodi učenja su: • “Iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja.” (prema Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja, priručnik za sveučilišne nastavnike, Rijeka, 2008.) • usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost Ishodi učenja nisu iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadržaje kao što je npr. slučaj s nastavnim programima niti govore što učitelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu

8. Osnovna svojstva jedinica ishoda • Razina –označava složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuje se skupom mjerljivih pokazatelja • Obujam – označava ukupnu količinu stečenih kompetencija, a iskazuju se ECTS, ECVET i HROO bodovima

9. Obujam – kreditni bodovi Procjenjuje se vrijeme koje je potrebno prosječnim (uspješnim) učenicima za stjecanje određenih kompetencija Prilikom izračuna treba se voditi računa o: redovnoj nastavi, samostalnom radu (kod kuće), ocjenjivanje

10. Zapisivanje ishoda učenja • “Nakon učenja učenik će…” + aktivni glagol i sadržaj • U pravilu dobro je koristiti jedan glagol za jedan ishod učenja • Jasan, jednostavan, mjerljiv prikaz ishoda • Ishodi učenja grupiraju se u jedinice (JIU) (svakom pojedinačnom ishodu teško bi bilo prikazati obujam i razinu) • 5 – 10 ishoda učenja po pojedinoj jedinici • Ishodi učenja u JIU trebaju biti logično međusobno povezani • Naziv JIU – treba biti jasan i precizan, odražavati ispisane ishode • Za svaki ishod učenja treba prikazati primjer zadatka za provjeru i vrednovanje izbjegavajući već korišteni aktivni glagol

11. Aktivni glagoli

12. Primjer nemjerljivih i nevidljivih glagola • ZNATI, RAZUMJETI, VOLJETI, ŽELJETI, UPOZNATI, SMATRATI, USVOJITI, SHVATITI, SPOZNATI, ZAPAMTITI, STEĆI ZNANJA, NAUČITI, CIJENITI, OSVIJESTITI, OVLADATI biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati snažan smisao za; osposobljavati se za; postići; poznavati; primjenjivati znanje; rabiti činjenično znanje; razviti potrebe; shvatiti da se isti događaj i pojave mogu različito tumačiti;

13. Primjer jedinice ishoda učenja

14. Kako smo došli do JIU?

15. JIU iz Kemije • Čestična građa tvari • Kemijska simbolika i računanje u kemiji • Otopine • Osnove elektrokemije • Metali i nemetali • Ugljikovodici • Organski spojevi s kisikom • Prirodni spojevi JIU se uzima kao NEDJELJIVA cjelina Registar JIU (SIU) Sadrži sve sadržaje kemije u obrazovnoj vertikali Za različita zanimanja, različite kombinacije i razine JIU

16. Cilj nastavnog predmeta Kemija U predmetu kemija učenici će: • biti osposobljeni za samostalno učenje i unapređivanje poslova u svom zanimanju te cjeloživotno učenje • dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte koji su važni u njihovom zanimanju • objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije • izvođenjem pokusa razviti vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka • uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije • prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihovog obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja • razviti svijest o neophodnosti očuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odričući se dobrobiti civilizacije i napretka • osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu

17. Opis nastavnog predmeta Kemija • Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes učenika prema prirodnimznanostima predstavljajući ih dijelom opće kulture. U strukovnim školama zadatak nastave kemije jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u budućem zanimanju kao i svakodnevnom životu. Nastavom kemije učenici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavršavanje u struci.

18. Što je novo (ili naglašenije) u odnosu na dosadašnje programe i načine poučavanja? • usmjerenost poučavanja na učenika i obrazovna postignuća, odnosno ishode učenja • sadržaji sada dolaze u drugi plan, na prvom mjestu su ishodi učenja usmjereni na stjecanje kompetencija učenika prema kojima se određuju sadržaji nastavnog rada • ishodi usklađeni sa zahtjevima struke i nastavnim predmetima struke??? • podloga i priprema za cjeloživotno učenje • pokus kao centralni element istraživačke nastave • zapažanje, opisivanje, povezivanje, analiza i vrednovanje

19. Zadatak za sudionike • podjela u 5 skupina • na stolovima su istaknuti nazivi pojedinih zanimanja pa se sudionici mogu odlučiti prema osobnom interesu • koristeći materijale (JIU, standard kvalifikacija, strukovni kurikulum, popis aktivnih glagola, obrazac za izvedbeni program), razraditi plan i program iz kemije za rujan • krenuti od ishoda učenja! Globalni ishod učenja operacionalizirati (razraditi u 3-5 ishoda) • analizirati i kritički se osvrnuti na planirane nastavne sadržaje (eventualno predložiti druge) • vrednovati svaki ishod učenja prema kognitivnoj razini

20. Za kraj …..odaklekrenuti • Imati pred sobom popis JIU, Strukovni kurikulum i Standard kvalifikacija • Dovesti u vezu ciljeve i ishode učenja kemije iz standarda kvalifikacije s opisom zanimanja • Učenje kemije povezati sa strukom i sa srodnim predmetima (korelacije, integriranje.) • Usporediti ishode učenja i sadržaje (razradu tema) • Sadržaji učenja su u funkciji stjecanja ishoda • Ukoliko postoje nedoumice oko značenja pojedinog ishoda / teme vratiti se na ciljeve, standard kvalifikacije i standard zanimanja • Ishode usporediti i provjeriti s primjerima pitanja za provjeru • Razraditi ishode, dopuniti pitanja za provjeru • Prilagoditi pitanja (ishode) mogućnostima učenika - kriteriji ocjenjivanja • Koristiti popisnice razina

21. Hvala i sretno u novoj školskoj godini!