Premazi

1. Premazi

2. Tijekom boravka broda u suhom doku, potrebno je obaviti čišćenje, pregled i premazivanje čitave vanjske oplate broda. Radovi na oplati broda zahtijevaju zajednički rad brodske posade i osoblja brodogradilišta i posebnu pažnju, koju je potrebno posvetiti pregledu oplate prilikom premazivanja zaštitnim premazom.

3. Premazivanje Zbog velike površinetrupa i agresivnih uvjeta u kojima brodovi danas plove, zaštita premazimaje osnovna i najvažnija vrsta antikorozivne zaštite trupa broda. Čimbenici koji utječu na izbor sustava zaštite broda su: međunarodne organizacije, brodovlasnik, brodogradilište, proizvođač boje. Međunarodne organizacije zahtijevaju sigurnost sustava zaštite brodskog trupa, sigurnost za zdravlje ljudi, sigurnost zaštite okoliša od zagađenja.

4. Ovisno o dijelu konstrukcije koji se štiti, premazi imaju i druge namjene osim zaštitne (protiv korozije i mehaničkih oštećenja): protuobraštajni, protuklizni, protupožarni itd. Pogodan sistem premaza izabire se u ovisnosti o: • starosti i veličine broda, • područja plovidbe, • cijene, pri tom vodeći računa o trajnost sustava zaštite i lakoći održavanja i pregledavanja premaza.

5. Proizvođač boje odabran od strane brodovlasnika i remontnog brodogradilišta i mora ispuniti: - zahtjeve brodovlasnika za što boljim i dugotrajnijim sustavom zaštite brodskog trupa, - definirati zahtjeve za adekvatnu pripremu površine (mokro i suho čišćenje brodskog trupa), - definirati odgovarajući način održavanja sustava zaštite brodskog trupa, - preporučiti odgovarajuću debljinu filma zaštitnih premaza, - preporučiti odgovarajuću katodnu zaštitu brodskog trupa, - definirati tehničke karakteristike zaštitnih premaza za svaki pojedini sustav zaštite brodskog trupa, - odrediti preporuke za kvalitetu i stručnost radnika.

6. Nakon što su brodogradilište i brodovlasnik definirali adekvatan sustav zaštite brodskog trupa i njegovih tankova, proizvođač boja mora dostaviti sljedeće dokumente: • tehničku specifikaciju sustava zaštite broda, • zdravstvene i ekološke studije o utjecaju na okoliš, • prethodna iskustva i referentnu listu, • certifikate i testove o kvaliteti.

7. Održavanje i premazivanje trupa obavlja se u suhim dokovima, zajedno saredovitim pregledima broda od strane klasifikacijskog zavoda. Kod izvođenja zaštite od iznimne su važnosti sve tri faze premazivanja: • odgovarajućepripremiti podlogu, • korektno nanositi premaz, te osigurati dobre radne uvjete (osvjetljenje, dostupnost površine, ventilacija) uz odgovarajuću mikroklimu, • pregledati kvalitetu stanja površine nakon bojanja. Nakon svake pojedine faze inspektori brodovlasnika, proizvođača boje i brodogradilišta svojim potpisima na Primopredajnom listu označavaju završetak iste. Tek kad se utvrdi da nema primjedbi ili da su one uspješno uklonjene prelazi se na sljedeću fazu.

8. 1. Priprema brodskog trupa za premazivanje od velikog je značaja za vijek trajanja boje i njezinozaštitno djelovanje. Čim brod izade na suho započinje se s radovima pripreme površine, što ovisi o područjubrodskog trupa koje je potrebno odgovarajuće očistiti. Nakon izlaska broda na suho započinje pranje podvodnog dijela broda mlazovima slatke vode pod visokim tlakom od najmanje 100 bara. Time se s vanjske oplate odstranjuju kloridi, alge, trave, školjke i sl. Ako na oplati ima nauljenih površina, one se čiste raznim otapalima. Nakon pranja oplate broda, završni dio čišćenja obavlja se ručno,pomoću mehaničkih strugalica.

9. Načini pripreme brodskog trupa i njegovih tankova mogu biti: a) mokra priprema (mlazom vode pod velikim tlakom), b) suha priprema (pjeskarenje). Danas se u remontnim brodogradilištima priprema trupa za nanošenjepremaza obavlja pjeskarenjem. Iako je postupak suhog čišćenja abrazivnom kvalitetniji, produktivniji i jeftiniji, ima nedostatak što zagađuje sredinu u kojoj se ovi radovi izvode.Prije početka suhe pripreme, površina brodskog trupa treba biti očišćena od ulja i masti, a deblje naslage slojeva boje i korozije treba otkloniti piketiranjem, za što se koriste pneumatski čekići i brusilice.

10. Nakon toga priprema se kitanjem, brušenjem i otprašivanjem. Prije samog kitanja površinu na koju se kit nanosi potrebno je dobro ohrapaviti i otprašiti. Čak i najmanji djelići prljavštine mogu kompromirati dobar ishod postupka. Površina na koju je kit nanesen ne smije dugo stajati nezaštićena, treba ju premazati što prije.

11. Tijekom pjeskarenja potrebno je posvetiti posebnu pažnju mjeramasigurnosti i zaštite na radu. Osoblje koje rukuje sapnicama mora biti zaštićenood ozljeđivanja oklopom od kevlara. Tijekom pjeskarenjadolazi i do mrvljenja samog kvarcnog pijeska, čije se sitne čestice lako moguudahnuti, pa osobe koje rukuju sapnicama moraju imati hermetički nepropusnu zaštitnu kacigu na glavi. Zaštitna kacigapovezana je preko fleksibilnog crijeva s posebnim kompresorom, kojiopskrbljuje osoblje čistim zrakom za disanje, daleko od opasnog područja.

12. Nakon obavljenog čišćenja,prvi časnik palube u pratnji stručnjaka klasifikacijskog zavoda obavlja pregledvanjske oplate broda. Zadaća prvog časnika palube je utvrditi je li oplata broda ispravno obrađena i da na njoj nema nakupina morske soli.Nakon što je čitava oplata očišćena od prljavštine i obraštaja, mogućeje započeti pripremu za nanošenje prvog sloja temeljnog premaza. Nanošenje premaza je važan proces te ima ključne čimbenike: • mikro klima tokom nanošenja, • aplikacijska oprema (vrsta i stanje), • stvrdnjavanje premaza, te • stručnost osoba koje izvode proces, • kontrola kvalitete premaza (Quality Control). 2. Nanošenje zaštitnih premaza (eng. Coatings)

13. Uvjeti okoliša Pripremu površine prije nanošenja svakoga sloja i nanošenje zaštitnih premaza važno je izvoditi u propisanim okolišnim uvjetima. Potrebno je stoga mjeriti parametre okolice i to: • relativnu vlažnost zraka (mora biti manja od 85 posto) i • točku rosišta (dew point) - temperatura čelika mora biti najmanje 3°C viša od točke rosišta, ako bi se izbjegla kondenzacija. To se može provjeriti: krpom navlažiti površinu i ako se ona osuši nakon 10 do15 minuta, može se započeti s bojenjem. Prije nanošenja boje površina mora biti čista i suha! Bojiti valja za suha vremena, kada su temperature iznad 5°C, izbjegavajući direktan utjecaj sunčevih zraka. U zatvorenim prostorijama prilikom nanošenja i sušenja boje treba osigurati odgovarajuću ventilaciju.

14. Metoda bojenja Pravilan izbor metode bojenja bitno utječe na cjelokupnu zaštitu površine (brzinu zaštićivanja i kakvoću izvedene operacije). Najčešće se koristi: • bojenje četkom ili valjcima, • prskanje sa zrakom, bezračno i elektrostatsko prskanje. Nanošenje premaza pomoću zračnih raspršivačanajbržr je i postiže bolje prianjanje boje za oplatu broda. Ovim načinom nanošenja premazačetiri čovjeka mogu tijekom jednog radnog dana, premazati skoro čitav trupbroda. Ovim načinom postiže se i jednolika debljina sloja temeljnog premaza od 9od 150 do 300μm, uz minimalne gubitke zbog curenja i kapanja premaza, što je čest slučaj kod ručnog nanošenja kistovima ili valjcima.

15. Da bi se dobio valjani viskozitet za špricanje kod nanošenja boje zračnim ili bezračnim raspršivačem potrebno je dodati odgovarajuću količinu razrjeđivača. Prilikom nanošenja premaza kist se drži pod pravim kutem prema površini koja se zaštićuje. Boja se nanosi horizontalnim pokretima kista na manju površinu, a zatim se ponovno nanesi vertikalno. Upotrebom ovih metoda izbjeći će se curenje boje. Nanošenje boje valjkom može izazvati efekt “narančine kore”. Izbjeći će se ako se obojena površina odmah izgladi kvalitetnim kistom ili jastučićem za bojenje. Nakon nanošenja, kistovi i valjci operu se razrjeđivačem koji odgovara tipu boje koja se koristila.

16. Debljina filma Premaz ne smije biti pretanak jer će to rezultirati preuranjenom korozijom bilo zbog rupica u sloju ili nedovoljne debljine. Premaz ne smije biti ni predebeo jer zadržava otapala, smanjuje prijanjanje, puca i sl. Zbog varijacija u debljini sloja tokom ručnog nanošenja bolje je nanijeti više slojeva premaza nego manje jer će dati bolju zaštitu u slojevima iste debljine. Odstupanja/varijacije u apliciranju svakog sloja se izravnaju dodavanjem dodatnog premaza.

17. Izdašnost – proračun količine potrebne boje Izdašnost premaza ovisi o tome nanosi li se boja u tanjem ili debljem sloju. Bitna je za procjenu potrebne boje (u fazi nabave). Nanošenje boje na hrapavu površinu zahtijeva veću potrošnju nego kad je u pitanju glatka površina. Određena količina boje zasigurno će ostati u kantici, na kistu, valjku ili opremi za raspršivanje, pa kod izračuna količine boje valja u obzir uzeti i taj gubitak.

18. Međupremazni intervali Ako se želi postići najbolji rezultati, uvijek se treba pridržavati preporučenih međupremaznih intervala. To se posebno odnosi na nanošenje dvokomponentnih premaza, kao i za nanošenje sealera i antifoulinga na dvokomponentni temelj. Ukoliko se ipak prekorači maksimalni međupremazni interval, površina se lagano izbrusi i ohrapavi kako bi se stvorili uvjeti za bolje prianjanje idućega sloja.

19. Opće karakteristike boje EH 2350 Predstavnik proizvodačapremaza daje savjete, provodi kontrolu i inspekcijske preglede pripreme površine i samog bojenja.

20. Način primjene

21. Mjere opreza Kod upotrebe boje i drugih sredstava koja se koriste u radu s bojom treba izbjegavati dodir s kožom i s očima! Ako do toga ipak dođe oči treba obilno isprati vodom i zatražiti liječničku pomoć. U slučaju dodira s kožom, takva mjesta treba oprati vodom i sapunom. Također valja izbjegavati udisanje para otapala: s takvim je sredstvima najbolje raditi samo u prostorijama u kojima je osigurana dobra ventilacija, a po potrebi koristiti i sredstva respiratorne zaštite.

22. Vrste premaza Pri nanošenju zaštitnih premaza, razlikuju se slijedeći premazi: antikorozivni premaz (eng. Anticorrosive Coating) - temeljni premazi (radionički premazi, eng. Shop Primer) i međupremazi – prvi i drugi sloj sustava zaštite premazima, protivobraštajni ili antivegetativni premaz za podvodni dio vanjske oplate (eng. Antivegetative Coating or Antifouling Coating). Nakon pripreme površine pristupa se nanošenju prvog sloja - temeljnog premaza, a zatim drugog sloja - međupremaza. Kao posljednji treći sloj nanosi se završni premaz i to: na podvodni dio trupa protivobraštajnipremaz, a na nadvodni dio broda premaz koji pruža zaštitu od atmosferskihutjecaja i mehaničkih oštećenja najčešće dvokomponentni poliuretanski premazi.

23. Antikorozivni premazi Temeljni premaz je prvi zaštitni premaz koji se nanosi na brodsku konstrukciju kao privremeni zaštitni sloj odmah nakon rezanja čeličnog lima (cink silikatni ili cink epoksi) i on mora: • sprečavati koroziju tijekom skladištenja čelika i gradnje broda, • biti prikladan za proces zavarivanja čelika, • biti prikladna podloga za završni premaz.

24. Međupremaz. Danas na tržištu postoji velik broj antikorozivnih premaza, no najčešće se koriste dvokomponentni premaza na bazi epoksidne smole. Netom prije same uporabe, potrebno je pomiješati komponente (premaz i katalizator polimerizacije), u omjeru koji je propisao proizvođač i nanijeti premaz. Treba voditi računa da se premaz nakon miješanja nanese što prije, jer se u premaz već nakon dva sata skruti toliko, da je nanošenje gotovo onemogućeno. Poželjno da mješavina odstoji desetak minuta prije upotrebe.

25. Ukoliko je prvi sloj premaza ispravno nanesen, približno 24 sata nakon nanošenja (ovisno o vanjskoj temperaturi), moguće je nanijeti i drugi sloj - međupremaz. Drugi sloj zaštitnog međupremaza ima sličnaantikorozivna svojstva kao i temeljni sloj, ali služi i kao podloga za nanošenjeposljednjeg, trećeg sloja zaštitnog premaza. Za međupremaz obično se odabire premaz druge boje, kako bi se lakše uočilo je li čitava površina uistinu premazana i drugim slojem.

26. Antivegetativni premazi Glavna namjena antivegetativni premaza je zaštita podvodnog dijela brodskog trupa od obraštanja i zadržavanje glatkoće oplate. Brodovi troše manje goriva kada im je oplata čista i glatka. Intenzitet i vrsta obraštaja uvelike ovise o godišnjem dobu i zemljopisnom području u kojem brod plovi. Tako je obraštanje brodova koji plove u umjerenim širinama intenzivnije ljeti nego zimi. Obraštanje brodova koji plove u tropskim područjima izrazito je intenzivno u svim razdobljima. Brzina kretanja broda također ima velik utjecaj na obraštanje. Poznato je da morski organizmi puno teže prianjaju uz brodove koji se kreću velikim brzinama, nego na spore brodove. Obraštanje je izrazito intenzivno na brodovima koji dugo borave u lukama ili na sidrištima. Do obrastanja uglavnom ne dolazi pri brzinama većim od 4 čvora.

27. Nekoliko je temeljnih parametara za izbor optimalnog AV premaza: • odnos vremena u službi i u luci, • period između dva dokovanja, • područje plovidbe, • brzina broda, • kompatibilnost AV s antikorozivnim premazom (AC), • adhezija AV na AC premaz, • stupanj glatkoće/hrapavosti substrata, • pravila aplikacije premaza, • namjena broda.

28. Antivegetativni premaz se dijeli prema otrovnosti: • biocidni premazi koji u dodiru s morem oslobađa otrov, • najnovije bez biocida, neobraštajući (Biocide Free, Non-Stick Coatings, FRC (Fouling Release Coatings). Biocidni premazi sastoje se od matrice u koju je uklopljen biocid - otrovna tvar, kao što su živa, bakar, arsen ili kositar (tributiltin – TBT). Prema načinu djelovanja biocidni se premazi dijele na: a) konvencionalne i b) samopolirajuće.

29. a) Kod konvencionalnih premaza biocid je uklopljen u matricu. Način djelovanja ovakvih premaza bilo je polagano otapanje otrovnih biocida u morsku vodu, dok matrica ostaje netaknuta. Tako se oko brodskog trupa stvarao omotač otrovnih tvari, koje su sprječavale razvoj morskih organizama. Hrapavost površine premaza je velika, a nepotrošeni biocid ne dopire do površine (slaba efikasnost).

30. b) Samopolirajući AV premazi (Self Polishing Coatings - SPC) kao vezivo sadrže neke od polimera podložnih hidrolizi, koji se u dodiru s morskom vodom polagano otapaju i ljušte, čime se skidaju i živi organizmi prilijepljeni na oplatu broda. Kada brod plovi postignuto je kontrolirano otpuštanje biocida ugrađenog u matricu kopolimera. Brzina otpuštanja biocida ovisi o brzini kretanja broda. Samopolirajući premazi nisu efikasni u uvjetima kada brod ne plovi. Ova vrsta premaza ima nešto kraći životni vijek (do 60 mjeseci) od konvencionalnih biocidnih premaza. Samopolirajući premazi se dijele na premaze: • s organokositrenim spojevima (SPC-TBT) - danas zabranjeni u trgovačkoj mornarici zbog svoje štetnosti, • bez organokositrenih spojeva (SPC-TBT Free).

31. SPC-TBT premazi su najdjelotvornija vrsta premaza. No oslobađanje otrovnog tributiltina (tributilkositra), izazivalo je ozbiljne posljedice za morske organizme u priobalnom pojasu. 2001 donešena je Međunarodna konvencija o kontroli štetnih protivobraštajnih sustava na brodovima (The International Convention on the Control of Harmful Anti-fouling Systems on Ships – AFS Convention), kojim se potpuno isključuje upotreba TBT spojeva, ali se ona ne odnosi na ratne brodove. Svakom brodu koji udovoljava uvjetima klasifikacijskog društva i IMO–a, izdat će se Izjava o sukladnosti podvodnog premaza(Statement of Compliance, International Anti–fouling System) koja je od 01. siječnja 2008. obvezna brodska svjedodžba.

32. Neobraštajući premazi bez biocida, (Biocide Free, Non-Stick Coatings, FRC-Fouling Release Coatings) ne sadrže otrovne tvari, već sadrže smolu na bazi silicija i štite trup broda od obraštaja na načelu da je površina premaza tako glatka, da onemogućava prianjanje morskih organizama tijekom vožnje. Ako se neki morski organizmi i prihvate za trup broda tijekom mirovanja, kasnije tijekom vožnje otpadnu s trupa, ili ih je mnogo lakše odstraniti tijekom čišćenja trupa. Iako su ove vrste premaza najprihvatljivije sa stajališta zaštite okoliša, njihova uporaba je još uvijek ograničena zbog visoke početne cijene i troškova premazivanja trupa u više slojeva.

33. Završna faza tehnologije zaštite od korozije u doku jest nanošenje prvoga sloja AF (flekanje) i drugog sloja AF premaza (full coat) na podvodni dio brodskoga trupa. Bokovi podvodnog dijela i dno broda (flat bottom) zaštićuju se različitim AF premazima koji se nanose u različitim debljinama (premaz na bokovima u eksploataciji se više troši od premaza dna). Podvodni premaz nanosi se na trup pomoću zračnog raspršivača, čime se postiže ravnomjeran sloj premaza. Ovisno o vanjskoj temperaturi, premaz je suh za približno četiri do šest sati. Ukoliko je premaz nanesen na čistu i suhu površinu prema uputama proizvođača, može se očekivati uspješna zaštita trupa broda do 60 mjeseci.

34. Nakon završetka svih vanjskih radova na trupu broda potrebno je izvršiti temeljiti pregled, kako bi se utvrdilo jesu li sve oznake na svom mjestu i je li sva površina ispravno premazana. Izvješće o hrapavosti bazira se na 100 pažljivo odabranih lokacija oplate broda, koje u predstavljaju čitavu površinu broda: dno, bokove i pojas gaza. U tu svrhu brod je razdijeljen na 10 približno jednakih sekcija. Svaka sekcija na desnom boku broda označava se sa SS (Starboard Side), lijeva strana s PS (Port Side), dno desne strane se označava SF (Starboard Flat), a lijeve PF (Port Flat). Svako mjerenje u pojedinoj sekciji numerira se u smjeru od kobilice prema uzvoju (boku), odnosno za vertikalne stranice obaju bokova, od uzvoja prema palubi.

35. Radovi na vijku i kormilu Prvi korak u postupku održavanja vijka i kormila jest njihovo čišćenje. Čišćenje se obavlja sapnicama koje izbacuju slatku vodu pod tlakom. Za razliku od vijka koji je izliven iz bronce i njegova je površina vrlo glatka, kormilo je izrađeno od brodskog ugljičnog čelika i mnogo je podložnije koroziji, eroziji i obraštanju. Za obnovu svjedodžbe o sigurnoj konstrukciji potrebno je kormilopijeskaritido površine golog čelika da bi se moglo detaljno pregledati. Pregled površine vijka i kormila obavlja stručnjak klasifikacijskog zavoda uz prisutnost zapovjednika ili prvog časnika palube. Tijekom pregleda najveća pozornost predaje se površini da bi se na vrijeme uočila istrošenost materijala zbog kavitacijske erozije.

36. Pojava kavitacije ima više neželjenih posljedica. Zbog pojave mjehurića vodene pare oko vijka dolazi do poremećaja protoka morske vode i znatnog smanjenja sile poriva. Ukoliko brod želi postići neku željenu brzinu, uz pojavu kavitacije, potrebno je povećati broj okretaja vijka, što za posljedicu ima povećanje potrošnje goriva. Osim gubitka dijela poriva, kavitacija izaziva povećane vibracije vijka, što dugoročno može izazvati oštećenja ležajeva osovine. Erozija izaziva propadanje antikorozivnog premaza lista kormila zbog udaranja čestica fluida o površinu materijala, što izlaže površinu čelika agresivnom utjecaju morske vode. Sanaciji oštećenja kormila izazvanog erozijom potrebno je posvetiti posebnu pažnju, pošto bi se u protivnom proces nastavio do potpunog uništenja oplate kormila.

37. Popunjavanje jamičastih oštećenja na oplati kormila obavlja osoblje brodogradilišta pomoću uređaja za zavarivanje. Uređajem za zavarivanje postupno se nanose slojevi rastaljenog čelika na oštećeno područje, nakon čega je brušenjem potrebno sanirano područje poravnati. Kako bi se površina učinila što ravnijom, prije nanošenja premaza, na sanirano područje nanosi se sloj epoksidne smole. Nakon potpune sanacije oštećenja, moguće je na kormilo, kao i na ostatak trupa broda, nanijeti temeljni premaz i međupremaz za zaštitu od korozije. Kako je i kormilo uronjeno u more, a samim time i izloženo obraštanju, potrebno je potom nanijeti i završni sloj antivegetativnog zaštitnog premaza.

38. Pregled i čišćenje sidara i sidrenih lanacazapočinje njihovim izvlačenjem dizalicom i rastezanjem duž poda doka. Sidreni lanci i sidro peru se mlazom vode pod visokim tlakom, čime se s njih odstranjuju obrasline i nečistoće. Pregledi čišćenjebrodskih kutija usisa moraizvodi se skidanjem zaštitnih rešetki koje služe za sprječavanje usisavanja nečistoća i morskih organizama u sistem brodskih cjevovoda. Razvlačenje sidrenog lanca i polaganje sidara na pod doka Pregled brodskih kutija usis mora

39. Nakon završetka svih vanjskih radova na trupu broda potrebno jeizvršiti temeljiti pregled, kako bi se utvrdilo jesu li sve oznake na svom mjestui je li sva površina ispravno premazana. Posebnu pažnju potrebno je posvetitipodvodnom dijelu broda i teško dostupnim mjestima, kao što su usisi glavnogkondenzatora i balastnih crpki.

40. Pitanja za ponavljanje • O čemu ovisi izbor sustava premaza broda? • Koji se zahtejevi postavljaju pred proizvođača premaza? Koju dokumentaciju valja pripremiti proizvođač premaza? • Navedite tri faze premazivanja? Tko vrši nadzor nad postupkom premazivanja? • Priprema površine – tko, zašto i kako se vrši? Prednosti i mane suhe i mokre pripreme ? • Nanošenje premaza – kako uvjeti okoliša utječu na premaze? Kako se jednostavno može provjeriti vlažnost? Metode nanošenja premaza – prednosti i mane zračnog prškanja? Zašto je bitna debljina sloja premaza? Zašto je bitno poznavati izdašnost premaza? Što se radi ako se prekorači međupremazni interval? • Vrste premaza? Koliko slojeva se nanosi na podvodni i nadvodni dio broda – navedite ih. Koje uvjete mora zadovoljiti završni sloj za nadvodni, a koje za podvodni dio broda? • Što su radionički premazi i koje uvjete moraju zadovoljiti? Međupremazi – što su po kemijskom sastavu? Zašto se odabiru temeljni premaz i međupremaz različitih boja? • Što je obraštaj i o čemu ovisi? Koje vrste AV premaza poznajete? Objasnite mehanizme djelovanja konvencionalnih i SPC premaza. Što je TBT i zašto su TBT premazi zabranjeni? Na kojim brodovima? Tko izdaje Izjavu o sukladnosti podvodnog premaza(Statement of Compliance, International Anti–fouling System) i da li je ona obavezna brodska svjedodžba? • Što je kavitacija i kako utječe na brod? Što je erozija i kako utječe na brodske površine? • Izvješće o hrapavosti – tko, kako i zašto?