1 / 16

Optička mjerenja

Optička mjerenja. Seminarski rad. Uradio: Safet Šeta. O optičkim mjerenjima. Potreba za brzim i preciznim mjerenjima geometrijskih karakteristika sve j e više prisutna u proizvodnom mašinstvu. To dolazi zbog činjenice da

inari
Download Presentation

Optička mjerenja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Optička mjerenja Seminarski rad Uradio: Safet Šeta

  2. O optičkim mjerenjima • Potreba za brzim i preciznim mjerenjima geometrijskih karakteristika sve • je više prisutna u proizvodnom mašinstvu. To dolazi zbog činjenice da • rastu zahtjevi za kvalitetom, usljed konkurencije ali i automatizacije • procesaproizvodnje. • Osim čisto optičkih mjerenja koja se provode mjernim sredstvima i • uređajima koji rade na principima geometrijske optike, sve češće se • koriste i mjerna sredstva koja rade na principima fizičke optike i njene • kombinacije sa elektronikom.

  3. Prednosti i primjena • Optičkim mjernim sistemima detaljno se određuje trodimenzionalni • oblik cjelokupne površine objekata, pojedinih dijelova od posebne • važnosti ili tačaka. • Zavisno od načina analize i željenih rezultata vršise: određivanje • odstupanja rezultata digitalizacije u odnosu na CAD model, kontrola • ispunjavanja zadatih tolerancija oblika i položaja, upoređivanje oblika • proizvoda sa prototipom ili uzorkom, virtualna montaža digitalizovanih • dijelova.

  4. U opštim primjenama, optički sistemi za 3D digitalizaciju primjenjuju se u slijedećim oblastima: rekonstrukcije, dizajn, spomenici, arhitektura, medicina, stomatologija, itd. • kontrola kvaliteta, • reverzni inženjering, • Brza izrada prototipova, • 3Dvizualizacija, • analiza deformacija, • FEM modeliranje,

  5. Podjela optičkih mjerenja u proizvodnji: • mjerni mikroskopi i teleskopi, • profil projektori, • Moiré tehnika, • tehnika silueta, • fotogrametrija • fazna modulacija, i druge

  6. Fotogrametrija i Triangulacija • Fotogrametrija je tehnika mjerenja 3D koordinata koja koristi • fotografije kao osnovni metrološki medijum. Triangulacija je metod • korišten u fotogrametriji, kojim se dobijaju 3D položaji tačaka. • Za kvalitetno mjerenje potrebna je kalibracija mjerne opreme, • Kalibracija je proces tokom koga mjerni sistem, pomoću ili bez • kalibracijskog objekta, vrši samopodešavanje čime se obezbeđuje • dimenziona tačnost mjerenja. • Svaki put kada sklopimo optički mjerni sistem TRITOP, zapravo, • radimo sa jedinstvenom i neponovljivom konfiguracijom optičkog • mjernog sistema

  7. Prikaz mjerenja: Fotogrametrija

  8. Laser • Etimologija riječi laser potiče iz angloameričkog govornog područja • (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation - pojačanje • Svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja) • Laseri emitiraju elektromagnetsko zračenje u nevidljivom (100 - 400nm • i 700nm - 1mm) i vidljivom (400 - 700nm) dijelu spektra.

  9. Isto ono svojstvo koje lasersko zračenje čini toliko privlačnim za • različite znanstvene, tehničke i medicinske primjene, naime velika • količina optičkog zračenja može biti koncentrisana na malom • ciljnom području u kratkom vremenskom periodu, su upravo razlozi • zbog kojih je ono sposobno uzrokovati ozbiljne ozljede oka i kože te • Se stoga vrsi podjela lasera u 4 klase:

  10. Mjerenja laserima • Postoje dvije metode mjerenje laserima: • Fazna - Priroda ove metode mjerenja, postavlja kao preduvjet dovoljni intenzitet povratnog signala, te poznavanje fizikalnih svojstava reflektirajuće plohe. Upravo zbog toga, kod ovog načina mjerenja, obavezno je postavljanje reflektora na cilju • Impulsna - Kod impulsne metode mjerenja dužina, elektronički sklop šalje, u vrlo kratkom vremenu, elektromagnetski impuls prema cilju, • te se direktno mjeri vrijeme potrebno za njegov povratak.

  11. Primjena laserskih skenera • Mogućnosti primjene velike količine tačnih podataka koje • prikupljamo terestričkim laserskim skanerima već je i sada veoma • velik, a stalno povećavanje procesne snage modernih računala • praktički svakodnevno otvara i nove. • Mnoštvo tačnih 3D prostornih podataka prikupljenih u, slobodno • možemo reći, jednom trenutku postojanja nekog objekta (građevine), • predstavljaju pandam fotografiji. Razlika između njih je dakako za • cijelu jednu dimenziju u korist prvih. Njihovom naknadnom obradom • moguće je izvoditi uopćene modele obzirom na konkretne potrebe, a • izvorni podaci mjerenja ostaju kao bogat i brzo dostupan izvor • informacija o posmatranom objektu ili cijelom sistemu.

  12. Mjerenje deformacija • Kod strukturalnog nadgledanja, lasersko skeniranje možemo smatrati naprednijim • nad geodetskim metodama (izmjera, GPS), koje mogu pratiti deformaciju na samo • ograničenom broju tačaka, dok skener može mjeriti deformacijsku plohu (Lichti i dr. • 2000).Laserski skeneri su više nego pogodni za praćenje deformacija na kapitalnim • građevnim objektima poput brana (slika 4.4.), mostova i sl. Automatska 3D izmjera • različitih objekata bez dodira postala je jedna od važnih zadaća inženjerske geodezije. • Topografska mjerenja • Opsežni radovi na detaljnom topografskom mjerenju mogu biti izvedeni laserskim • skenerima. Izmjera npr. arheoloških iskopina za potrebe dokumentacije, zahtijeva visoku • tačnost i gustoću mjerenja, a to je upravo ono što nam laserski skeneri pružaju .

  13. Industrijska mjerenja • Laserski skeneri našli su svoje mjesto u svakoj grani ljudske djelatnost,i koja • zahtijeva prikupljanje velike količine tačnih 3D podataka o objektima i prostoru. Jedna • od njih je svakako i zrakoplovna industrija (slika 4.6.) gdje ih se može naći već neko • vrijeme. • Mjerenje objekata kulturnog naslijeđa • Prilikom mjerenja fasade i ostalih dijelova zgrada kulturnog naslijeđa, lasersko • skeniranje daje samostalno ili u kombinaciji s metodama terestričke fotogrametrije, • veoma dobar odnos uloženog i dobivenog. Vrlo detaljan i brzo dostupan digitalni • visinski model pročelja, uvelike će olakšati proces dobijanja odgovarajućeg 3D • digitalnog prikaza.

  14. Zaključak • U uslovima kada je potrebno u kratkom vremenu • obezbjediti visoku tačnost i količinu podataka, do • izražaja dolazi brzina i fleksibilnost koju pružaju sistemi • za 3D digitalizaciju. Zahvaljujući beskontaktnom • prikupljanju podataka, uticaj na objekat mjerenja je • veoma mali. • Pošto je mjerna tehnika zasnovana na fotografijama, • rezultati se vrlo lako i intuitivno mogu predstaviti.Ovi • sistemi mogu da rade sa širokim dijapazonom veličina • predmeta koje mogu da mjere (od nekoliko milimetara • do nekoliko desetina metara), što im daje veliku • prednost u odnosu na sadašnje konvencionalne sisteme.

More Related