1 / 9

INTERAKATIVNA NASTAVA 2

INTERAKATIVNA NASTAVA 2. 4 . Kooperativno učenje u interaktivnoj nastavi Kooperativne metode kod učenika razvijaju aktivnosti u sticanju znanja i osećaj saradnje sa drugima. Kooperativnim metodama učenik direktno, aktivno učestvuje u nastavnom procesu

Download Presentation

INTERAKATIVNA NASTAVA 2

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. INTERAKATIVNA NASTAVA 2

  2. 4. Kooperativno učenje u interaktivnoj nastavi Kooperativne metode kod učenika razvijaju aktivnosti u sticanju znanja i osećaj saradnje sa drugima. Kooperativnim metodama učenik direktno, aktivno učestvuje u nastavnom procesu i dovodi do jačanja saradnje unutar učeničkih grupa. • Metode kooperativnog učenja: • STAD - (Student Teams-Achievement Division) učenički timski metod postignuća • TGT – (Teams-Games-Tournaments) timska-turnir-igra • Mozaik metod i njegove varijacije • Metoda kooperativnog učenja • Metod bodovanja postignuća • Ko-op ko-op metod • Metod grupnog istraživanja • Strukturalni pristup • Kooperativno konceptiranje mapa

  3. Najširu primenu u praksi do sada pronašao je mozaik metodkooperativnog učenja. Pojavio se kao jedan od prvih kooperativnih strategija učenja. Počelo je kao uključivanjeučenika u manje heterogene grupe sa podelom zadataka i izvora na kojima će učenici raditi tako da svaki učenik mora da se osloni na sve članove grupe. Suština mozaik metoda je podela zadataka na delove "mozaika" koje rešava jedna grupa. Svaki član grupe obrađuje svoj deo zadatka i ostale u grupi treba da nauči tome kako bi to savladali. Članovi grupe mogu da pruže pomoć članu koji teže savladava svoj deo zadatka.

  4. 5. Responsibilna nastava • Ovakav način rada karakteriše odgovornost učenika i nastavnika za demokratski izbor i aktivno ostvarivanje pedagoških i didaktičko-metodoloških prikladnih aktivnosti • pripremanja, izvođenja i vrednovanja nastave. • Samo značenje rečiresponsibility (eng.) govori da se radi o odgovornosti. • Etape responsibilne nastave: • Sastavljanje predloga varijanti nastavnikovih aktivnosti tokom pripreme i izvođenja nastave • Varijanta 1 – svaki učenik kod kuće pročita lekciju pre časa • Varijanta 2 – pronaći u geografskoj čitanci, enciklopediji ili drugoj literaturi potrebne podatke • Varijanta 3 – učenici se neće posebno pripremati • Predlaganje varijanti prikladnih aktivnosti u pripremanju, realizaciji i • valorizaciji responsibilne nastave • Varijanta 1 – grupni rad • Varijanta 2 – egzemplarna nastava • Varijanta 3 – tradicionalna nastava • Zajednički izbor najpovoljnije varijante nastavne aktivnosti • Realizacija odabrane varijante nastavnog rada • Vrednovanje rezultata

  5. 6. Rad u paru u interaktivnoj nastavi Rad u paru predstavlja oblik rada pri kome dva učenika zajednički rešavaju zadatak iz nastavnog sadržaja. Kod interaktivne nastave rad u paru podrazumeva da zadatak rešavaju učenici u paru, ali sa većom interakcijom nego u klasičnoj nastavi.

  6. 7. Programirana nastava u interaktivnoj nastavi • Programirana nastava je poznata u klasičnim oblicima nastave, a vrlo lako je našla primenu • u interaktivnoj nastavi uopšte pa i u nastavi geografije. • 8. Interaktivno učenje u problemskoj nastavi • U pojmovnim određenjima problemske nastave ukazuje se na povezanost učenja putem • rešavanja problema sa razvijanjem mišljenja i usvajanjem znanja. • Osnovne karakteristike rešavanja problema jeste postojanje teškoćekoju treba rešiti. • Rešavanje problema u nastavi ima funkciju sticanja novih znanja, generalizacije, • primene znanja u novim situacijama. • Ovaj model interaktivnog učenja ima pet osnovnih nivoa: • problemsko izlaganje nastavnika • problemski dijalog nastavnika i učenika • samostalno rešavanje postavljenog problema • samostalno postavljanje i rešavanje problema • samostalno konstruisanje problema, njegovo postavljanje i rešavanje • U nastavi geografije se ovaj model može vrlo dobro primeniti pri realizaciji nastavne • jedinice "Rotacija Zemlje" gde se u vidu rešavanja problema mogu upoznati proces • smene dana i noći.

  7. 9. Interaktivno učenje putem otkrića Učenje otkrivanjem pojačava intelektualni rad i unutrašnju motivaciju učenika. Učenici tako razvijaju tehniku otkrivanja u nastavi, a stečenaznanja su kvalitetnija. Interaktivno učenje putem otkrića je nezaobilazno u savremenoj nastavi uključujući i nastavu geografije zbog prethodno navedenog značaja učenja putem otkrića i interakcije u paru ili grupi. Upotrebom termina učenje otkrivanjem (učenje putem otkrića) ne podrazumevamo da učenik otkriva nešto novo, već produktivan rad u nastavi. Učenik radom dolazi do svog rešenja ("otkrića") i ako je to što "otkriva" već poznato.

  8. 10. Interaktivna nastava različitih nivoa složenosti • Nastavnik pri pripremanju i organizovanju nastavnog časa treba uvažavati razlike • između učenika koje utiču na školski uspeh. • Nastavom različitih nivoa složenosti obezbeđuje se individualizacija učenja. • Podela zadataka prema obimu i složenosti, tempu učenja i stepenu pomoći u radu. • Zadaci za rad u nastavi različitih nivoa složenosti i organizacija učenja treba da • obezbede ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave. • U nastavi različitih nivoa složenosti treba koristiti dve mogućnosti uticaja na proces učenja: • strukturom zadataka programirati sadržaj učenja i • sadržajem vežbi programirati proces učenja.

  9. 11. Interaktivno učenje simetričnom interakcijom Interaktivno učenje simetričnom interakcijom jedan je od modela kojim se želi stvoriti situacija u kojoj dolazi do izražaja učenički životni i obrazovni potencijal. U takvoj situaciji treba da se jave odnosi na relacijama: učenik-učenici, učenici-učenik, nastavnik-učenik, učenici-nastavnik, učenik-nastavnik, nastavnik-učenici, učenici-učenici. U ovim komunikacijama prvi u paru je uvijek nosilac inicijative. Interakcija se zasniva na stvaranju vaspitno-obrazovne (pozitivne) konfliktne situacije (saznajni konflikt). Koraci: Pripremne aktivnosti (podela učenika u grupe) Samostalni rad učenika – podela teksta na manje celine, ali tako da se može sastaviti samo jedno pitanje Grupe iznose predloge svoje podele i pitanja, bira se najbolje i zapisuje na tabli Odgovori na pitanja – nastavnik čita grupe odgovaraju Evaluacija – učenici vrednuju svoj rad, svojih drugova u grupi i vrednuju druge grupe Zadaci za samostalni rad, koji su ujedno uvod za sledeći čas

More Related