1 / 56

Geografija Hrvatske

Geografija Hrvatske. 56 5 42 km 2 (2 8 . u Europi, 124. na svijetu ) 4 284 889 stanovnika ( 30 . u Europi, 122. na svijetu ) 7 5,8 st/km 2 ( Europa: 72 st/km 2 , svijet 43,5 st/km 2 )

jase
Download Presentation

Geografija Hrvatske

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Geografija Hrvatske

  2. 56 542 km2(28. u Europi, 124. na svijetu) • 4 284 889 stanovnika (30. u Europi, 122. na svijetu) • 75,8 st/km2(Europa: 72 st/km2, svijet 43,5 st/km2) • najnaseljeniji dijelovi Središnje Hrvatske i neki uži dijelovi primorja, a najslabije naseljena Gorska Hrvatska

  3. mala površina, duga granica: 2375 km kopnene granice • BiH 1011 km (42,6%) • Slovenija 668 km (28,1%) • Mađarska 355 km (14,9%) • Srbija 318 km (13,4%) • Crna Gora 23 km (1%) • granice djelomično prate prirodno-geografske elemente (vodotoci, gorsko-planinski hrptovi) – 1011 km na rijekama • općenito potvrđene međudržavnim ugovorima • morska granica duga 948 km (67 km sa susjednim teritorijalnim morima) • sporni dijelovi sa Slovenijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom

  4. Jadransko more je malo (135.418 km2) i relativno plitko (1233 m) rubno more Sredozemnoga mora – sjeverni i južni dio • zbog hidrogeografskih obilježja i položaja ima veliko značenje za Hrvatsku, ali i za neke kontinentalne srednjoeuropske zemlje

  5. površina unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora je 31.067 km2 • dužina morske obale -6278 km (kopno 1880 km – 30%, otoci 4398 km – 70%) • velika razvedenost obale (koeficijent razvedenosti = 3,4)

  6. veliki broj otoka - 718 otoka, 47 naseljenih (1991: 67) • najveći Krk i Cres (po 406 km2), Brač (395 km2), Hvar (300 km2), Pag (285 km2), Korčula (276 km2), Dugi otok (114 km2), Mljet (100 km2)... • najnaseljeniji Krk 19.383 st. (2001:17.860) Korčula 15.522 (16.182) Brač 13.956 (14.031) Hvar 11.077 (11.103) Rab 9328 (9480) Pag 9059 (8398), Lošinj 7587 (7771), Ugljan 6049 (6164), Čiovo 5908* (5387), Murter 5119* (5060), Vis 3445 (3617), Cres 3079 (3184), Vir 3000 (1608), Pašman 2845 (2711)

  7. Geografski smještaj Hrvatske • između 42°23' N (otok Galijula, Palagruški otoci) i 46°33' N (Žabnik, Međimurje) te 13°30' E (Bašanija, rt Lako, Istra) i 19°27' E (Rađevac, Ilok) • srednjoeuropsko-mediteranska zemlja, smještena na dodiru panonskog, dinarskog, jadranskog i predalpskog prostora • različitost prirodno-geografskih i društveno-povijesnih obilježja pojedinih dijelova  tri velike cjeline ili regije

  8. 1. Panonsko-peripanonska regija • 54% teritorija i 67% stanovništva • sastoji se od prave panonske ravnice (do 100 m n.v.), peripanonskog prostora s manjim ravnicama i pobrđima (do 500 m) i nekoliko izdvojenih gora viših od 500 metara • građena uglavnom od tercijarnih i kvartarnih naslaga, bogatih plodnim tlom  najvažnija poljoprivredna područja (lesni ravnjaci u Slavoniji) • u južnom dijelu (Kordun) prevladava krški reljef • više od 50% obradivog zemljišta • glavna ležišta nafte i zemnog plina u Hrvatskoj (savska i dravska potolina)

  9. podjela na Središnju i Istočnu Hrvatsku • Središnja Hrvatska je peripanonska - riječne doline, pobrđa i gore (Žumberačka gora, 1178 m) • Istočna Hrvatska - pravi panonski prostor na istoku (ravnica), a prijelazni na zapadu (nekoliko gora do 1000 m - Psunj, Papuk, Krndija, Dilj...) • u brežuljkastim krajevima prevladavaju raštrkana, a u nizinama i riječnim dolinama zbijena naselja

  10. Središnja Hrvatska - najvažniji dio Hrvatske u prometnom, demografskom i gospodarskom smislu posebno važna uloga Zagreba (688.163 st. / 2001: 692.000) - u ZG se križa 9 važnih prometnih pravaca (neki pripadaju paneuropskim prometnim koridorima Osijek 84.104 st. (90.000) Sl. Brod 53.531 (59.000) Karlovac 46.833 (49.000) Sesvete 54.085 (45.000) Varaždin 38.839 (41.000) Sisak 33.322 (37.000) Vinkovci 32.029 (33.000) Vel. Gorica 31.553 (33.000) Vukovar 26.468 (30.000) Bjelovar 27.024 (28.000) Koprivnica 23.955 (25.000) Požega 19.506 (21.000) Đakovo 19.491 (21.000)

  11. 2. Gorsko-planinska regija • 14% teritorija, 2% stanovništva • Gorski kotar + Lika + Ogulinsko-plaščanska (Potkapelska) udolina • relativno visok krški prostor, građen pretežno od mezozojskih vapnenaca, nepovoljan za intenzivnije gospodarsko iskorištavanje • nizovi visokih gora i planina međusobno odvojenih dolinama i poljima u kršu (Ličko, Gacko, Krbavsko, Ogulinsko, Plaščansko, Koreničko, Gračačko, Delničko i dr.) • 11% obradive površine (polja u kršu i riječne doline), 50% pod šumama • ekstenzivno ratarstvo, stočarstvo i tradicionalno šumarstvo + drvna industrija

  12. mala naselja Ogulin 8216 st. (9000) Gospić 6575 (6000) Delnice 4379 (4500) Otočac 4240 (4300) Gračac 3063 (2700) Vrbovsko 1673 (1900) Ravna Gora 1709 (1900) Brinje 1479 (1700) Lički Osik 1914 (1700) Plaški 1281 (1600) Korenica 1766 (1500)

  13. ostala naselja imaju manje od 1000 stanovnika (većina manje od 100), s tendencijom daljnjeg smanjivanja (opći negativni demografski procesi) • Gorska Hrvatska - ključna za prometno povezivanje panonsko-peripanonskog i primorskog dijela Hrvatske • modernizacija prometnica je jedan od preduvjeta budućeg razvoja i djelomične revitalizacije ovoga kraja • dobre mogućnosti za razvoj turizma

  14. 3. Mediteranska regija ili hrvatsko primorje • 32% teritorija i 31% stanovništva • otoci, usko obalno područje i zaleđe • Sjeverno (Istra, Kvarner, Podvelebitsko primorje) i Južno hrvatsko primorje (Dalmacija) • krški reljef i hidrografija s malo plodnog tla (15% površine – flišna područja, delta Neretve i polja u kršu) • vinogradarstvo i mediteranske kulture • najvažnija flišna područja su u unutrašnjoj Istri, Vinodolu, na Krku i Rabu, u Ravnim kotarima, Kaštelama, Poljicama, Makarskom primorju i Konavlima

  15. najranije urbanizirana regija u Hrvatskoj, s najstarijim hrvatskim gradovima (antička Grčka i Rim) najstariji centri na otocima, a kasnije i na kopnu - grčke naseobine Issa (Vis), Pharos (Stari Grad), Korkyra Melaina (Korčula), Tragurion (Trogir)... u rimsko doba dominantna Salona (oko 60.000 st.) danas najurbaniziraniji dio Hrvatske Split 167.121 st. (175.000) Rijeka 128.384 (144.000) Zadar 71.471(70.000) Pula 57.460 (59.000) 7 Kaštela 38.667 (34.000) Šibenik 34.302 (37.000) Dubrovnik 28434 (30.000) Solin 20.212(16.000) Rovinj 13.056 (14.000) Metković 15.329(13.000) Makarska 13.426(13.000) Sinj11.478(11.000) Knin 10.633 (11.000) Trogir 10.923 (11.000) Poreč 9790 (10.000)

  16. primarno značenje turizma- važna turistička regija Sredozemlja • razvijena je i industrija i neke druge djelatnosti (ribarstvo, pomorstvo, poljoprivreda i dr.)

  17. međusobne razlike, ali komplementarni funkcionalni odnosregija - utjecaj na političke odnose i političku organizaciju u prošlosti

  18. Geografski položaj Hrvatske • kontaktni položaj - dodir i utjecaji različitih civilizacijskih krugova koji su se na području Hrvatske prožimali i sukobljavali utjecaj na povijesno-geografski i društveno-gospodarski razvoj

  19. raznorodni utjecaji - različita politička pripadnost • na razmeđi Istoka i Zapada • takav se položaj negativno odražavao na razvoj i teritorijalni integritet Hrvatske • u vojno-strateškom smislu nepovoljan položaj - vojna granica između dvaju svjetova • gotovo 900 godina (1102.-1991.) Hrvatska je pripadala različitim državnim zajednicama

  20. u prometno-geografskom smislu, križišni i tranzitni položaj • važni transverzalni i longitudinalni prometni koridori međunarodnog značenja (Beč-Zagreb-Split, Budimpešta-Zagreb-Rijeka, posavski koridor, bosansko-neretvanski koridor, uzdužni jadranski) – paneuropski koridori X, Xa, Vb, Vc, VII

  21. najpovoljniji položaj Središnje Hrvatske (s obzirom na oblik teritorijai transverzalne i longitudinalne pravce) • mogućnost tranzita za kontinentalne države (Mađarska, Austrija, Češka, Slovačka pa i BiH) • posebno značenje imaju luke • Hrvatska i BiH u prometno-geografskom smislu čine cjelinu - povezivanje Istočne Hrvatske i Dalmacije

  22. Gorska Hrvatska- "hrvatska vrata" ili "hrvatski prag" - najlakša veza srednjeg Podunavlja sa sjevernim i srednjim Jadranom (niski prijevoji) • prve ceste od početka 18. stoljeća, prva željeznička pruga 1870-ih godina • u 2. polovici 20. stoljeća: modernizirane ceste (danas auto-ceste), elektrificirane pruge (u planu izgradnja nove, nizinske pruge??) i naftni cjevovod • potencijalno značenje Hrvatske u unutrašnjem europskom plovnom putu (Dunav) • brodske i trajektne veze s Italijom

  23. Prirodno geografska obilježja(reljef) • Hrvatska je pretežno nizinska zemlja • do 200 m - nizine, niža pobrđa, predgorske stepenice, lesne i krške zaravni • 201-500 m - brežuljkasti krajevi i pobrđa • 501-1000 m - gore • 1001-1500 m – sredogorja • iznad 1500 m – visokoplaninska područja - samo najviši dijelovi Dinare (Dinara, 1831 m), Biokova, Velebita, Plješivice, Velike Kapele, Risnjaka, Svilaje i Snježnika

  24. Reljef • panonsko-peripanonski prostor: fluviodenudacijski i fluvioakumulacijski reljef • gorsko-planinski i primorski prostor: krški i fluviokrški reljef

  25. Klima • osnovni klimatski čimbenici: smještaj u umjerenim geografskim širinama + opća geografska raspodjela kopna i mora • najveći dio Hrvatske - umjereno kontinentska (umjereno topla vlažna) klima • dio primorja i južna Lika - sredozemna klima • najviši dijelovi Like i Gorskog kotara - planinska (snježno-šumska) klima

  26. Vegetacija

  27. Tla • ovise o petrografskoj podlozi i klimi • najkvalitetnija i najplodnija je crnica - lesni ravnjaciIstočne Hrvatske • prema zapadu smeđa tla, u Gorskoj Hrvatskoj podzoli • sredozemniprostor - crvenice i smeđa tla

  28. Vode • u hidrogeološkom smislu kontinentska (površinsko otjecanje voda) i primorska (površinsko i podzemno otjecanje) Hrvatska • 62% otječe prema Crnom moru, a 38% prema Jadranskom – posljedica rubnog položaja jadransko-crnomorske razvodnice i geoloških značajki terena • slijevu Crnoga mora pripadaju naše najveće i najdulje rijeke: Sava (562 km u Hrvatskoj, porječje 23.243 km2), Drava (305 km u Hrvatskoj), Kupa (296 km), Dunav (188 km u Hrvatskoj)... • manjeg su pada i mirnijeg toka

  29. primorske rijeke su kraće, imaju manja porječja, veće padove i pogodnije su za hidroenergetsko iskorištavanje (Cetina - 101 km, Krka, Neretva, Zrmanja i dr.) • hidrološko porječje Cetine (3725 km2) četiri puta veće od topografskog (obuhvaća dio podzemlja Bosne i Hercegovine)

  30. hidroenergetski se iskorištavaju od kraja XIX. stoljeća (Krka; Šibenik je 1895. dobio električnu rasvjetu) • koriste se za vodoopskrbu dalmatinskih otoka

  31. najveća jezera su u primorskom području: površinom Vransko jezero kod Biograda (30,7 km2), a obujmom Vransko jezero na Cresu (5,8 km2); Prukljansko jezero 11,1 km2 • Vransko jezero (Cres) - najveći prirodni rezervoar slatke vode na kršu • najveća umjetna jezera: Peruća (13 km2) na Cetini, Dubravsko (17,1 km2) i Varaždinsko na Dravi (10,1 km2) • Plitvička jezera (1,98 km2, nac. park od 1949.), Veliko i Malo jezero na Mljetu (nac. park od 1960.), jezera kod Imotskog (Crveno, Modro, Galipovac i dr.), Baćinska jezera kod Ploča i dr. • ribnjaci (većinom u Slavoniji)

  32. Demografska obilježja • naseljenost od pretpovijesnih vremena - arheološki ostaci (špilja krapinskog pračovjeka iz paleolitika, Vučedol iz neolitika...) • predrimsko razdoblje - ilirsko-keltska plemena (Histri, Liburni, Japodi, Delmati...) • grčke i rimske kolonije na Jadranu i rimski gradovi u unutrašnjosti • u srednjem vijeku doselili Hrvati • nakon toga velike promjene u naseljenosti Hrvatske - posljedica osmanlijskih prodora (od 14.-17. st.) i njihova povlačenja (od 18. stoljeća) te svjetskih i drugih ratova

  33. projekcija: 2011. – 4,3 mil., 2021. – 4,0 mil., 2031. – 3,7 mil. (Nejašmić, Mišetić)

  34. na fluktuacije stanovništva utjecali ratovi, epidemije, gospodarske krize i drugičimbenici • emigracija i njezine popratne pojave (smanjenje prirodnog priraštaja, starenje stanovništva i dr.) usporila porast broja stanovnika  u 150 godina jedva se udvostručio • iseljavanje je najjače iz brdsko-planinskog (Lika, Gorski kotar) i otočnog prostora, ali je pogodilo i većinu ostalih krajeva

  35. procjenjuje se da je u razdoblju 1857.-1948. Hrvatska izgubila oko 1,3 milijuna stanovnika

  36. nakon drugog svjetskog rata (1948-81.) iselilo 300 000 stanovnika  iseljavanjem je Hrvatska od 1857.-1981. izravno izgubila 850 000 stanovnika (gotovo 90% Hrvati) • iseljavalo većinom mlađe stanovništvo  emigracija je imala indirektne posljedice i na smanjenje prirodnog priraštaja

  37. početkom 1990-ih godina oko 3,3 milijuna Hrvata u svijetu (?): • u republikama bivše Jugoslavije oko 1 milijun (BiH 761.000, Vojvodina 110.000, Slovenija 56.000, Srbija 51.000 itd.) • u SAD oko 1,2 milijuna • u Australiji 260.000 • u Njemačkoj 290.000 itd. (prema Nacionalnom programu demografskog razvitka, 1997)

  38. različita naseljenost pojedinih krajeva - snažna unutrašnja preseljavanja - izrazita polarizacija (seoska naselja-gradska naselja, brdsko-planinska područja - nizinsko-ravničarska područja) • 85% naseljenosti do 200 m nadmorske visine • Središnja Hrvatska (> 100 st/km2) - Gorska Hrvatska (<10 st/km2)

  39. posttranzicijsko razdoblje demografskog razvoja - stope mortaliteta i nataliteta toliko su se smanjile da se prirodni priraštaj približio nuli (u zadnjih 15-ak godina prirodni pad stanovništva) • kvaziposttranzicija

  40. prema nacionalnom sastavu 1991.: 78% Hrvata, 12% Srba, 2% "Jugoslavena" i 8% ostalih (Talijani, Mađari, Česi, Slovaci i dr.) 2001.: 89,6% Hrvata, 4,5% Srba, 5,9% ostalih ili neizjašnjenih 2011.: 90,42% Hrvata, 4,36% Srba, 0,73% Bošnjaka... • doseljavanje etničkih skupina u posljednjih nekoliko stoljeća • u doba turskih osvajanja doseljavanje vlaškog i srpskog stanovništva • nakon povlačenja Turaka naseljavanje Čeha, Mađara, Nijemaca, Slovaka i drugih radi unaprijeđenja poljoprivredne i uvođenja novih djelatnosti (ribnjačarstvo, industrija i dr.) • jača doseljavanja nehrvatskog stanovništva (Bošnjaci, Srbi...) u doba industrijalizacije, nakon drugog svjetskog rata (prvenstveno u industrijska središta)

  41. Gospodarska obilježja • na razvoj gospodarstva utjecali različiti faktori (prirodno-geografski, društveno-geografski, prometni, povijesni, politički) • nekoliko etapa razvoja hrvatskog gospodarstva: • obrtničko-manufakturno razdoblje • manufakturno-industrijsko ili željezničko • razdoblje između dva svjetska rata • realsocijalističko razdoblje (zreli industrijski period) • razdoblje tržišnoga gospodarstva (postind. period)

  42. stanje gospodarstva tipično za zemlje u tranziciji: privatizacija, velika nezaposlenost (preko 370.000), slabe gospodarske reforme  industrijska proizvodnja manja nego 1990. g.

  43. Neki statistički pokazatelji • vrijednost BDP-a per capita: 10.205 eura (2011.) • 2011.: izvoz 9,6 mlrd. eura, uvoz 16,3 mlrd. eura  deficit 6,7 mlrd. eura, pokrivenost uvoza izvozom 58,9% • najveći izvoz: Italija (15,8%), BiH (12,2%), Njemačka (10,1%), Slovenija (8,3%), Austrija (5,7%), Srbija (3,9%), Francuska, SAD, Mađarska, Luksemburg, Rusija... • najveći uvoz: Italija (16,4%), Njemačka (12,6%), Rusija (7,3%), Kina (7,1%), Slovenija (6,2%), Austrija (4,5%), Azerbajdžan (3,4%), BiH, Mađarska, Francuska, SAD, Poljska...

  44. broj zaposlenih: 1.411.000 (2011.) • struktura zaposlenih po sektorima (Statistički ljetopis, 2012.): • I: 15,4% • II: 24,7% • III: 59,9% • struktura BDP-a (u %, 2009.): • industrija 20%, turizam 20%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4,4%, građevinarstvo 6,8%...

  45. intenzivna socioekonomska preobrazba od sredine20. stoljeća (1948.: 63,4% poljoprivrednog i 25% gradskog stanovništva; 1991.: 9,1% poljoprivrednog i 54,3% gradskog stanovništva) – ipak, Hrvatska spada među slabije razvijene i urbanizirane države Europe • od 50-ih godina intenzivno preseljavanje selo-grad pod utjecajem industrijalizacije  prostorni prerazmještaj stanovništva • od 70-ih godina, jačaju dnevne migracije na rad  ruralni prostor se urbanizira – najizraženije u okolici velikih gradova i centara rada • od 1960-ih proces decentralizacije industrije

More Related