1 / 12

RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI

RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI. I SAVJETOVANJE CG KO CIGRE 12-16 Oktobar 2009, Pržno NEBOJŠA JABLAN, dipl.el.ing. Prenos A.D. Podgorica nebojsa.jablan@tso-epcg.com. Kratak sadržaj. Klimatske promjene i globalno zagrijavanje

jessie
Download Presentation

RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI I SAVJETOVANJE CG KO CIGRE 12-16 Oktobar 2009, Pržno NEBOJŠA JABLAN, dipl.el.ing.Prenos A.D. Podgorica nebojsa.jablan@tso-epcg.com

  2. Kratak sadržaj Klimatske promjene i globalno zagrijavanje Efekat staklene bašte Međuvladin panel za klimatske promjene – IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change)

  3. UNFCCC i KP • Okvirna Konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama • Kyoto Protokol • Gasovi sa efektom staklene bašte i potencijal globalnog zagrijavanja Vodena para (H2O) Ugljen dioksid (CO2) – 1 Metan (CH4) – 21 Azotsuboksid (N2O) – 310 CFC · HCF · PFC (halometani, hidrofluor i perfluor karbonati, F gasovi i fluorisani ugljovodonici) – (6500 – 9200) Sumpor heksafluorid (SF6) – 23900 • Sektori Energetika, saobraćaj, industrija, upravljanje otpadom, poljoprivreda i šumarstvo.

  4. Mehanizam čistog razvoja (CDM – Clean Development Mechanism) Iz perspektive zemalja u razvoju CDM može: • privući kapital za projekte koji pomažu u prebacivanju na prosperitetnije ali manje karbon intenzivne ekonomije; • ohrabrenje i dozvola za aktivno učestvovanje privatnog i javnog sektora; • obezbjeđenje transfera čistih tehnologija, ukoliko je investicija usmjerena na projekte koji zamjenjuju stare i neefikasne tehnologije fosilnih goriva, ili kreira nove industrije sa tehnologijama održivim po životnu sredinu; • pomaže definisanje investicionih prioriteta u projektima kojima se postižu ciljevi održivog razvoja. Posebno CDM može da doprinese zemljama u razvoju da postignu ciljeve održivog razvoja kroz: • transfer čistih tehnologija i finansijske resurse; • održive načine proizvodnje energije; • povećanje energetske efikasnosti i štednje električne energije; • smanjenje siromaštva kroz prihod i zapošljavanje generacija; • lokalne benefite koji se tiču životne sredine.

  5. Kvalifikovani CDM projekti Uključuju projekte u sljedećim sektorima: • poboljšanje energetske efikasnosti kod krajnjeg korisnika; • poboljšanje energetske efikasnosti kod proizvođača; • obnovljivi izvori energije; • kogenerativna postrojenja (CHP – combined heat & power); • zamjena goriva (benzin ili dizel sa biogorivima ili plinom); • poljoprivreda (redukcija CH4 i N2O emisija); • industrijski procesi (CO2 iz cementa itd. HFCs, PFCs, SF6); • projekti GHG ponora (samo krčenje šuma i pošumljavanje). CDM projekti se dijele u 2 grupe: • »Small scale« – mali projekti su sljedeći projekti: • elektrane na obnovljivu energiju snage do 15 MW; • energetska efikasnost koja smanjuje potrošnju do 15 GWh/god.; • umanjuju emisiju CO2 za manje od 15 kt/god. U kategoriju »Large scale« spadaju ostali projekti, koji kapacitetima prelaze gore navedene vrijednosti

  6. CDM projektni ciklus • Nacrt predloga projekta (PDD – Project Design Document)– standardni formular odobren od strane Upravnog odbora za CDM sadrži: • opšti opis projekta; • opis baseline metodologije; • pravovremenost i kreditni projekat; • metodologija moditoringa i plan; • iznos GHG emisija po izvorima; • izjava o uticajima na životnu sredinu; • mišljenja vlasnika akcija. • Projektni ciklus - 7 faza: dizajn projekta i formulisanje, nacionalno odobrenje, ovjeravanje i registracija, finansiranje projekta, monitoring, verifikacija/sertifikacija i objavljivanje CER-ova. • Sertifikovana smanjenja emisija (CER) su karbon krediti, koje izdaje CDM Izvršni Odbor za smanjenje emisija postignuto kod CDM projekta i verifikovano od strane specijalnog tijela za verifikaciju/sertifikaciju.

  7. DNA (Designated National Authority) u Crnoj Gori • Saradnja za zaštitu životne sredine sa Republikom Italijom: Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore je 2004. god. potpisalo Memorandum o razumijevanju - Sporazum o bilateralnoj saradnji sa Ministarstvom životne sredine, teritorije i mora Republike Italije; Fokus: zaštita životne sredine, poboljšanje prirodnih resursa, sprječavanje i smanjenje zagađenja životne sredine i promociju održivog razvoja kroz zajedničke programe, inicijative i projekte. • Aneks I Memoranduma: “Tehnička pomoć Crnoj Gori za potpisivanje i ratifikaciju Kyoto protokola i za uspostavljanje sistema Zelenih Sertifikata” • Crna Gora pristupila UNFCCC Konvenciji aktom o nasljeđivanju 23. oktobra 2006. god., a Kyoto protokol je ratifikovan 4. juna 2007. god.; • DNA Crne Gore, nacionalno tijelo koje odobrava CDM projekte na nacionalnom nivou Savjet za mehanizam čistog razvoja u okviru Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine nadležan je za sve aktivnosti DNA kao regulatorno tijelo Tehničko operativno tijelo, u sklopu Agencije za životnu sredinu, zaduženo za operativne procedure uključujući i tehničku analizu i pregled projektne dokumentacije.

  8. CDM potencijal u Crnoj Gori

  9. CDM u Crnoj Gori

  10. CDM projekti: Elektrana na biomasu Berane i Pretvaranje gasa u energiju – Deponija Podgorica

  11. Zaključak • 1990. godina - ukupna emisija ugljendioksida u Crnoj Gori iznosila je 3556.03 Gg; • Količina ugljendioksida apsorbovanog u tzv. ,,ponorima” je 485.00 Gg; • Ukupna količina ekvivalentnih CO2 emisija je 4001.48 Gg (4486.47 Gg ukoliko se isključi doprinos ponora); • Energetski sektor doprinosi sa 74% emisiji CO2 što odgovara oko 2700 Gg; • Ostatak od 26% (909.38 Gg) dolazi od industrijskih emisija; • Emisije CO2 uglavnom slijede dinamiku proizvodnje električne energije u termoelektrani; • Uključivanjem u pogon II bloka TE Pljevlja godišnje emisije iz elektroenergetskog sistema će porasti na nivo od 2.9 miliona tona; • Primjenom projekata kojima se smanjuju emisije GHG gasova ili povećava njihovo kaptiranje može se realizovati usmjeravanjem investicija u sektore energetike, upravljanja otpadom, šumarstva i poljoprivrede.

  12. Hvala na pažnji!

More Related