Sprega znanosti, obrazovanja i gospodarstva

1. Sprega znanosti, obrazovanja i gospodarstva Inovacijska i investicijska kompanija Dr.sc. Davor Salamon Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - Rijeka, 12. lipnja2002.

2. Inovacijska i investicijska kompanija u vlasništvu RH, osnovana 1998. godine suradnjom MinComEs-a (IT) i MZT (HR) Osobe za kontakt u realizaciji programa RAZUM: Miroslav Gabor, pomoćnik direktora za financije Suzana Srpak, koordinatorica realizacije Programa Adresa: Ivana Lučića 5, 10 000 Zagreb Telefoni:01/61 68 567; 01/61 68 569 Fax:01/61 68 568 E-pošta:bicro-ured@bicro.hr; davor.salamon@bicro.hr Web:http://www.bicro.hr

3. Agenda • inovacijski sustavi • zajednički razvoj konkurentske prednosti • programi promocije inovacijskih sustava (MZT - Program HITRA) • Program PREST • Program TEST • Program STIRP • Program JEZGRE • Program RAZUM

4. Pristupi integriranju znanosti, obrazovanja i industrije – prema inovacijskim sustavima • Sprega znanosti, obrazovanja i industrije inovacijski sustavi: • (globalni), nacionalni, regionalni, sektorski, kompanijski • Dva pristupa (kako se gradi razvojna putanja?): • ‘globalna ekonomija + generičko javno dobro rada’(R. Reich) – široko definirane politike konkurencije konkurentska prednost na cijenovnoj konkurenciji i niskim troškovima radne snage? • ‘nacionalna ekonomija + specifično javno dobro tehnologije‘(M. Porter) – tehnologijske politike visoki troškovi ekonomije blagostanja – visoki troškovi radne snage i inovacije kao uporište? Pretpostavke: lokalizirano učenje, razvoj industrijskih klastera i teritorijalnih aglomeracija znanja

5. Na znanju utemeljeno gospodarstvo • Na znanju utemeljeno gospodarstvo (KBE): gospodarstvo usmjereno proizvodnji, akumulaciji, distribuciji i uporabi znanja i informacija te njihovoj kapitalizaciji – • znanjekao fundamentalni resurs • učenje kao najvažniji proces • Znanje u kontekstu ‘informacijskoga društva’, ‘društva koje uči’, ‘umreženoga društva’ (‘društva mreža’) ... • kodificirano • tacitno

6. Vrste znanja

7. Modeli inovacija- linearni- interaktivni

8. Struktura inovacijskog sustava • Suvremeni pristup: razvijanje brojnih i raznovrsnih sveza među gospodarstvenim, vladinim i istraživačko-razvojnim entitetima (pojedincima i institucijama) kao kanala relevantnih za uspostavu tokova znanja • Svaki inovacijski sustav čine: • 1. proizvodna struktura(tehno-ekonomske strukture) • 2. institucionalna infrastruktura(političko-institucionalne strukture)

9. Određenje nacionalnoginovacijskog sustava – NIS-a • Nacionalni inovacijski sustav (NIS) • ‘svi dijelovi i aspekti ekonomske strukture i institucionalnog ustroja koji utječu na učenje, pretraživanje i istraživanje - proizvodni sustav, marketinški sustav te financijski sustav pojavljuju se kao podsustavi u kojima se odvija učenje’(B. Johnson i B-Å. Lundvall 1992)

10. Komponente NIS-a 1/2 • Komponente NIS-a: • (1) široki skup institucija (nositelji baza znanja) čije interakcije u proizvodnji, akumulaciji, diseminaciji i kapitalizaciji znanja (tokovi znanja!) određuju inovativno djelovanje i efikasnost nacionalnih tvrtki(razvoj konkurencijskih prednosti!), a izravno su ili neizravno (infrastrukturno) uključene u generiranje, komercijalizaciju i difuziju novih i boljih proizvoda, procesa i usluga (što odgovara tehničkoj promjeni); • (2) inicijativne strukture i kompetencijeu tim institucijama koje utječu na stopu i usmjerenost takvih promjena;

11. Komponente NIS-a 2/2 • Komponente NIS-a: • (3) nacionalne investicijeu aktivnosti koje generiraju, pohranjuju, diseminiraju i kapitaliziraju znanje te su kao takve komplementarne investicijama u tangibilne resurse, a usmjerene su održavanju ili razvoju nacionalnih, regionalnih, sektorskih i industrijskih konkurencijskih prednosti, kao i konkurencijskih prednosti na razini poduzeća; • (4) prognostičke institucije i aktivnosti usmjerene jasnijem razumjevanju okvira budućih procesa, te lakšem usklađivanju resursa i dugoročnih ekonomskih i socijalnih potreba

12. Vrste tokova znanja i informacija u NIS-u • NIS kao ukupnost resursa i tokova znanja i informacija među pojedincima, poduzećima i institucijama: • interakcije među poduzećima / zajedničke industrijske aktivnosti (uključujući zajednički R&D, strategijske tehničke alijance i sl.) • interakcije između poduzeća, sveučilišta i javnih istraživačkih instituta (privatne/javne interakcije) - zajedničke R&D aktivnosti, zajedničko patentiranje i publiciranje istraživačkih rezultata, stvaranje zajedničkih transfernih institucija - poput centara znanja, kao i stvaranje neformalnijih sveza • difuzija znanja i tehnologija (u i među) poduzećima (učenje među poduzećima – tipično, diseminacija nove opreme i postrojenja a označava nastojanja adaptiranja i uporabe inovacija odnosno proizvoda koji su razvijeni drugdje • mobilnost i interakcija zaposlenika s težištem na pokretljivosti tehničkog osoblja između privatnog i javnog sektora, te unutar njih

13. Kako podržati razvoj NIS-a?Programski aspekt Pregledni tehnologijskiistraživačko-razvojni projekti - PREST Tehnologijskeistraživačkorazvojnei razvojne jezgre- JEZGRE Tehnologijskiistraživačkorazvojniprojekti - TEST Program hrvatskoginovacijskog tehnologijskograzvitka - HITRA Razvoj na znanjuutemeljenih poduzeća- RAZUM Složeni tehnologijskiistraživačkorazvojniprojekti - STIRP

14. Kako podržati razvoj NIS-a?Institucionalni aspekt Industrial Technology Project (u suradnji sa WB) Regionalne i sektorskemreže znanstvenih itransfernih institucija Industrijski klasteri(mreže poduzeća,industrijski distrikti) Program hrvatskoginovacijskog tehnologijskograzvitka - HITRA Razvojnoistraživačkitehnologijski institut- RITI Centri R&D iznanstvenoistraživačkiinstituti u gospodarstvu Rizični kapital:1. sjemenski kapital 2. start-up kapital 3. interesni kapital (VC)

15. Program HITRA • Program hrvatskog inovacijskogtehnologijskog razvitka – HITRA • opći okvir za vođenje nacionalne tehnologijske politike i razvoja NIS-a (regionalnih inovacijskih sustava, sektorskih i industrijskih inovacijskih sustava, mrežnih inovacijskih sustava) • Realizira se kroz podprograme

16. Program PREST 1/2 • Program Pregledni tehnologijskiistraživačkorazvojni projekti - PREST • Cilj: utvrditi istraživačkorazvojni, tehnologijski i industrijski potencijal nekog područja, te mogućnost njegove konverzije u konkurencijsku prednost • (a)istraživačkorazvojni resursi, kompetencije i projekti predmetnog područja i to prije svega u području javnog istraživačkog sektora (PSR), • (b)istraživačkorazvojni i proizvodni industrijski resursi predmetnog područja, • (c)stanje i osnovni pravci razvoja znanosti i transfernih znanosti te stanja tehnike u predmetnom području, • (d)tehnologijska i poduzetnička infrastruktura (uključujući konzultantske resurse),

17. Program PREST 2/2 • Program Pregledni tehnologijskiistraživačkorazvojni projekti - PREST • (e)osnovna tržišna dinamika predmetnoga područja s aproksimacijom dinamike tržišne ponude i potražnje na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao podloge utvrđivanju moguće konkurencijske prednosti, • (f)najbolje prakse i uspješni poslovni i organizacijski modeli, koji su temeljem primjene benchmarkinga i drugih analitičkih postupaka, usmjerenih identifikaciji mogućih rješenja za hrvatska poduzeća, odnosno industrije, što rezultira • (g)identifikacijom produktnih (na razini platformi proizvoda) i procesnih inovacija (na razini generičkih tehnologija), kao i multidisciplinarnih razvojnih ekipa sposobnih nositi daljnji razvoj predmetnoga područja

18. Program TEST 1/2 • Program Tehnologijski istraživačkorazvojniprojekti - TEST • Financiranje ‘ideje’ do ‘originalnog rješenja’ • Aktiviranje znanstvenoistraživačkih resursa na ideji poduzetnika • Razvoj akademskog poduzetništva • Potiču se: • pretkomercijalni razvoj proizvoda i tehnologija do fazeoriginalnih rješenja (prototipa i sl.), odnosno pilot faze(podloge i rješenja), te • strategijska istraživanja koja povezuju temeljne znanosti i njihovu tehnologijsku primjenu • Financira se preko 100 projekata, od cca 200 koliko je kandidirano

19. Program TEST 2/2Postupci aplikacije u programu TEST Provedba projekta MZT Javni poziv Prijave projekata Područno tehnologijsko vijeće (PTV) Odabir recenzenata Odluka o financiranju Postupak recenziranja

20. Program STIRP • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojniprojekti - STIRP • Okrupnjavanje TEST-a • Financiranje ‘kompleksne ideje’ do ‘kompleksnog originalnog rješenja’ • ‘Mrežni’ projekti koji okupljaju što više nacionalnih R&D i industrijskih resursa • Postupak provodi Područno tehnologijsko vijeće (PTV) pri MZT

21. Program JEZGRE 1/2 • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojniprojekti - STIRP • Polazište: • fragmentiranost istraživanja • raspršenost i nezaokruženost istraživačke opreme i instrumenata • diskretnost istraživačkorazvojnih aktivnosti i procesa- nepostojanjeintegriranih lanaca stvaranja dodane vrijednosti • Cilj: • potaknuti aktivnosti koncentriranja istraživačkorazvojnih kompetencija i opreme unutar određenog broja institucionalnih jedinica (jezgri), uslužno postavljenih u odnosu na korisnike u javnom istraživačkom sektoru i u industriji

22. Program JEZGRE 2/2 • Vrste tehnologijskih jezgri: • Tehnologijske istraživačkorazvojne jezgre– u funkciji istraživanjatežište na visokoj razini znanstvenoga know-how-a koji se uslužno nudi drugim institucijama • koncentracija kompetentnih znanstvenika i istraživača • Subvencioniranje ugovorenih usluga • Tehnologijske razvojne jezgre– u funkciji razvojatežište na korištenju znanstvene opreme i instrumentacije, a u funkciji istraživačkog procesa i industrijskog razvoja (tehnologijskih procesa, proizvoda) • financijska potpora u nabavci nove opreme (izravne kupnje u punom ili djelomičnom iznosu, subvencioniranje kamata na zajmove za kupnju opreme, porezne olakšice pri nabavci nove znanstvene opreme i sl.

23. Program RAZUM 1/4polazišta • Program Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM • ‘Komercijalizacija’ ‘originalnih’ rješenja pretvaranjem u uspješna poduzeća (glavni produkt programa) • Sadašnje stanje: potpora pojedinačnim projektima • Daljnji razvoj programa: potpora industrijskim klasterima (već sada prisutna nastojanja na umreživanju pojedinih projekata) • 54 projekta u BICRO-u, približno isti na evaluaciji u tehnologijskim centrima • 6 projekata pred početkom financiranja u lipnju 2002, vjerojatno još toliko u srpnju 2002.

24. Natjecatelj Natječajna dokumentacija Obrazac i uputstva na adresi: http://www.mzt.hr/tehno_poduzeca Tehnologijski- centar Pretprijavaprojekta: analiza Analiza u roku od 30 dana od dana zaprimanjanatječajne dokumentacije Odluka • projekt se odbacuje jer je: • nekompletan ili nedefiniran • projekt rutinskog poduzetništva • institucionalni oblik: obrtnički projekt se predlažeza daljnju analizu Program RAZUM 2/4postupak aplikacije

25. Ekspertni tim 1: natjecateljuključen Prijavaprojekta: analiza Ekspertni tim 2 Lista prvenstva Odluka projekt se odbacuje Programski kolegij mreže centara projekt se predlaže drugom financijeru pozitivna odluka o potpori projektu • Tehničko-tehnologijska analiza • Marketinško-tržišna analiza • Ekonomsko-financijska analiza • Analiza poduzetničkihsposobnosti i upravljačkihznanja i vještina • Analiza projekta: • Poslovni plan • Investicijska studija Program RAZUM 3/4postupak aplikacije

26. Program RAZUM 4/4postupak aplikacije Tržišni aranžmani Financiranje Poslovna partnerstva Potpora poduzetniku R&D usluge Sufinanciranje iz drugih izvora Konzultantske usluge i monitoring