1 / 32

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”. Politička ekonomija financijskih kriza. Kristijan Kotarski, Mag. pol FPZG. Supetar, 24. - 26. rujna 2010.

kairos
Download Presentation

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare” Politička ekonomija financijskih kriza Kristijan Kotarski, Mag. pol FPZG Supetar, 24. - 26. rujna 2010.

  2. Nakon Drugog svjetskog rata produbljivanje i promicanje međupovezanosti nacionalnih ekonomija spadalo je u strateški prioritet SAD-a i njegovih saveznika, a tijekom 1970-ih međupovezanost se nije samo očitovala u realnoj ekonomiji, već i u rastućem financijskom sektoru • Ekspanzija i kontrakcija nacionalnih ekonomija vezana uz poremećaje u financijskom sektoru uvijek je bila sastavni dio procesa kapitalističke proizvodnje, ali je njihova učestalost nakon 1970-ih bez presedana • Države koje sudjeluju u globalnom financijskom sistemu uvijek su suočene s trilemom otvorene ekonomije koja uključuje odabir dva od tri cilja ekonomske politike: fiksni devizni tečaj, nezavisna monetarna politika, mobilnost kapitala • Kombinacija fiksnih deviznih tečaja i mobilnost kapitala bila je karakteristična za doba zlatnog standarda, fiksni devizni tečajevi i nezavisna monetarna politika bili su sastavno obilježje brettonwoodskog sustava

  3. Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

  4. Izvor: Ravenhill, 2007

  5. Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

  6. Najvećim potencijalnim troškovima mobilnosti kapitala smatra se gubitak političke autonomije te financijska ranjivost i mogućnost nastanka krize (primjer Kine i njezino oklijevanje da renmimbi učini konvertibilnim) • Previranja u financijskom sektoru često imaju temeljit utjecaj na mehanizme koji stvaraju i ukidaju radna mjesta, a utječu i na način na koji se stvaraju dobra i usluge • Sve veća međupovezanost nacionalnih ekonomija čini rizik prelijevanja krize iz zemlje u zemlju većim – vlade suočene s novim izazovom koji može nagristi njihov legitimitet u slučaju lošeg kriznog menadžementa • Posljedice financijskih kriza bacaju sjenu na uvriježenu doktrinu da puna liberalizacija kapitalnih tokova omogućava maksimalizaciju koristi koje nudi globalna slobodna trgovina

  7. U sklopu brettonwoodskog sustava cilj je bio postići ekonomski rast uz stabilnost cijena te punu zaposlenost i to zahvaljujući slobodnijim transakcijama uz konstantnu mogućnost intervencije • Nakon Drugog svjetskog rata John Ruggie isticao je važnost “ugrađenog liberalizma” – međunarodne tržišne sile bile su ograničene prioritetom nacionalnih ekonomija da se održi puna zaposlenost i izgradi država blagostanja • Preferencije političkih elita počele su se mijenjati početkom 1960-ih budući da su se mijenjale i preferencije biračke baze – TNC i banke traže mogućnosti za novi profit, vlade žele internacionalizirati plasman obveznica • Privatni financijski tokovi počeli su sve više dobivati na važnosti u odnosu na javne financijske tokove

  8. Izvor: Ravenhill, 2007

  9. OPĆI MODEL FINANCIJSKIH KRIZA (Minsky) • Financijske krize počinju iznenadnom promjenom u cijenama ključnih financijskih instrumenata, kao rezultat promjene u očekivanjima tržišnih sudionika • Govoreći o financijskim mjehurima najlakše ih je definirati kao kupnju nekog oblika imovine, i to ne zbog stope prinosa na tu investiciju, već u očekivanju da će se dotična imovina moći preprodati nekome drugome po višoj cijeni • Opći model Hymana Minskog ukazuje na procikličke promjene u ponudi kredita, koja se povećava kada je gospodarstvo u usponu i smanjuje tijekom usporavanja • Tijekom ekspanzije investitorima je rastao optimizam glede budućnosti, te su revidirali na više svoje procjene profitabilnosti i počeli uzimati zajmove (euforija) • U isto vrijeme zajmodavatelji su ublažavali svoje procjene rizika pojedinih investicija i smanjivala se njihova nesklonost riziku

  10. Minsky je vjerovao da su prociklička povećanja ponude kredita u dobrim vremenima i smanjenje ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili krhkosti financijskih aranžmana – Minskyjev trenutak obilježava pretjerana potražnja za gotovinom kako bi se zatvorile dužničke pozicije • On je također tvrdio da zbivanja koja dovode do krize počinju “pomaknućem”, nekim egzogenim šokom koji je nanesen ekonomskom sustavu • Ako je šok dovoljno velik i rasprostranjen, ekonomske će se perspektive i očekivane prilike za profit poboljšati u barem jednom važnom sektoru gospodarstva – povećava se udio profita u BDP-u • Početkom 1980- ih korporacijski je profit u SAD-u iznosio 3% BDP-a, potkraj 1990-ih taj se omjer povećao na 10% • Dakle, važno pitanje ekonomske politike svodi se na kontrolu kredita od banaka i drugih davatelja kredita

  11. Razvija se proces slijeđenja predvodnika kad tvrtke i kućanstva vide da drugi profitiraju špekulacijskim kupnjama – banke mogu povećati svoje zajmove raznim skupinama zajmoprimatelja jer nisu sklone prepustiti tržišni udio • MANIJA - naglašava iracionalnost • MJEHUR - riječ nagovještava da će se neke vrijednosti s vremenom rasprsnuti (odsustvo kvalitetnih fundamentalnih pokazatelja) • PANIKA – “die Letzten beissen die Hunde” • Razdoblje snažnog rasta temeljenog na zaduživanju u svrhu financiranja privatne potrošnje umjesto rasta generiranog javnom potrošnjom i raspoloživim dohotkom privatnog sektora naziva se menadžerski kapitalizam • Minsky je razlikovao tri vrste financija – financije hedžinga, špekulacijske financije i Ponzijeve financije na osnovi odnosa između poslovnog dohotka pojedinačnih zajmoprimatelja i njihovih plaćanja u servisiranju dugova

  12. 1. Tvrtka je u skupini financija hedžinga ako je njezini očekivani poslovni dohodak više nego dovoljan da plati kamatu i predviđeno smanjenje zaduženosti 2. Tvrtka je u skupini špekulacijskih financija ako je njezin očekivani poslovni dohodak dovoljan da može platiti kamatu na svoju zaduženost , međutim tvrtka mora koristiti novac od novih zajmova da otplati djelomične ili cijele iznose što ih duguje na temelju dospjelih zajmova 3. Tvrtka je u skupini Ponzijevih financija ako njezin očekivani poslovni dohodak vjerojatno nije dovoljan da plati cijelu kamatu na svoju zaduženost u predviđenom roku dospijeća (tvrtka stoga mora ili povećati svoju zaduženost ili prodati dio imovine) • “Gdje će zajmoprimatelji dobiti novac da nam plaćaju kamatu ako ih mi prestanemo opskrbljivati novcem u obliku novih zajmova?”

  13. DUGOVNO-DEFLACIJSKA TEORIJA (Fisher) • Fisher je dugovno-deflacijsku teoriju bazirao na međudjelovanju dvaju faktora: početnoj situaciji prezaduženosti i dinamičkom procesu smanjenja cijena • U toj situaciji, manji šok je dovoljan da potkopa povjerenje i dužnika i vjerovnika i da vodi prvom valu likvidacije dugova • Žurba za likvidacijom dugova vodi prodaji pod svaku cijenu i posljedično snažnom padu cijena dionica i kontrakciji bankarskih depozita (deflacija je aktivirana) • Pokušaj pojedinaca i banaka da smanje svoj dug aktivira dinamički proces koji je pogoršao situaciju u realnim pokazateljima, vodeći financijskom kolapsu • Dolazi do vala bankrota koji još više smanjuju cijene, a opće smanjenje cijena također šteti poduzetnicima koji nisu bili zaduženi jer su njihove prodajne cijene padale brže od troškova, smanjujući profit

  14. Smanjenje outputa, zaposlenosti i profita uzrokuje pad povjerenja i pesimizam što dovodi do opće navale prema novcu smanjena cirkulacija novca; smanjenje razine cijena; smanjena potrošnja

  15. VRSTE FINANCIJSKIH KRIZA • Valutna kriza je poremećaj na valutnom tržištu u kojem špekulativni napad na valutu vodi devalvaciji i/ili situaciji da monetarne vlasti brane tečaj prodajom svojih deviznih rezervi i/ili podižu kamatnu stopu Valutne krize uzrokuju pritisak na deprecijaciju postojećeg deviznog tečaja Investitori počinju kolektivno prodavati svoje investicije denominirane u toj valuti Valutna kriza predstavlja mnogo više od uspješnog napada i deprecijacije deviznog tečaja • Rizik deviznog tečaja nastaje kada se vrijednost transakcija poduzeća može promijeniti ukoliko se devizni tečaj promijeni

  16. Transakcijski tip rizika nastaje kada poduzeće pristaje danas na određenu transakciju koja će se izvršiti u stranoj valuti u budućnosti po deviznom tečaju aktualnom u to vrijeme • Translacijski tip rizika nastaje kada neko poduzeće ima dio svoje imovine ili obveza denominiranih u stranoj valuti (pripremajući godišnja izvješća poduzeće mora konvertirati svu imovinu i obveze denominirane u stranoj valuti u domaću valutu) • Valutna kriza nastaje kao posljedica strukturnih uzroka (unutarnja i vanjska neravnoteža; deficiti na tekućem računu bilance plaćanja ili fiksni devizni tečajevi koji se ne prilagođavaju promjenama temeljnih makroekonomskih pokazatelja (jaz nominalnog i realnog tečaja) • Bankarska kriza je situacija u kojoj problemi u bankarskom sustavu uzrokuju propadanje domaćih banaka i obično sile državu da za sanaciju takvog stanja utroši puno novca poreznih obveznika

  17. Uzroci bankarske krize najčešće su veliki plasmani rizične aktive koja se promjenom okolnosti ne može naplatiti u potpunosti pa banka postaje nesolventna, a uzrok vrlo često treba tražiti i u glasinama da je neka banka nesolventna (samoispunjavajuće proročanstvo) • Suvremena povijest financijskih kriza obilježena je s dvije vrlo važne činjenice u trenutku kada financijska tržišta nadilaze svoje političke i pravne okvire – asimetrija informacija povećava rizik financijskih kriza koje pak naročito pogađaju zemlje u razvoju • Posljednja vrsta financijske krize je dužnička kriza ili situacija u kojoj zemlja ili grupa zemalja ne može otplatiti svoje vanjske dugove (učestalo nadovezivanje fiskalne krize na postojeću financijsku)

  18. STANJE DUGA 1. Odnos ukupnog inozemnog duga i bruto domaćeg proizvoda D/BDP 2. Odnos ukupnog duga i izvoza robe i usluga D/X 3. Odnos međunarodnih pričuva i ukupnog inozemnog duga R/D 4. Odnos kratkoročnog i ukupnog inozemnog duga KD/D 5. Odnos multilateralnog prema ukupnom inozemnom dugu MD/D)

  19. KLJUČNI UZROCI AKTUALNE FINANCIJSKE KRIZE • Globalna neravnoteža koja je očita iz činjenice da globalni deficiti/suficiti tekućeg računa bilance plaćanja čine 8 % globalnog BDP-a (npr. odnos Kine kao proizvođača i kreditora i SAD-a kao potrošača zadnje instance) – da nije bilo tih deficita u SAD-u sigurno ne bi došlo do mjehura na tržištu nekretnina tolikih razmjera • Niske kamatne stope koje su stimulirale nekontrolirano kreditiranje te je u nekoliko posljednjih godina došlo do dvostruko bržeg rasta novčane mase na globalnoj razini od rasta globalnog BDP-a – rastu bilance središnjih banaka (2002. u optjecaju je bilo 225 mlrd. EUR, a u 11. mjesecu 2009. taj se iznos popeo na 773 mlrd. EUR) • Izostanak nove orijentacije međunarodnog financijskog sustava s obzirom na višak globalne likvidnosti (dio novca koji se ne potražuje u svrhu provedbe transakcija u sektoru realne ekonomije) – financijska poluga koja prati omjer vlastitih i tuđih sredstava u financiranju investicijske djelatnosti pokazuje enorman porast tuđih sredstava što pridnosi većem riziku i tu treba tražiti korijen manija, panika i slomova

  20. Deregulacija i izostanak međunarodne supervizije financijskih tržišta, te nevoljkost financijske reforme čak i nakon razornih posljedica krize (npr. utjecaj moćnog financijskog lobija u grupi eksperata od 40 eksperata pri EK od kojih samo 4 nemaju “financijsko zaleđe”)

More Related