1 / 105

Zdravlje za sve

Zdravlje za sve. Henrietta Benčević-Striehl, dr.med. ZDRAVLJE. jedno od osnovnih prava svakog čovjeka preduvjet blagostanja i kvalitetnog života pokazatelj za mjerenje napretka osnova stalnog ekonomskog rasta. Socijalne determinante zdravlja.

Download Presentation

Zdravlje za sve

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zdravlje za sve Henrietta Benčević-Striehl, dr.med.

  2. ZDRAVLJE • jedno od osnovnih prava svakog čovjeka • preduvjet blagostanja i kvalitetnog života • pokazatelj za mjerenje napretka • osnova stalnog ekonomskog rasta

  3. Socijalne determinante zdravlja Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora načina života. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogućnostima (nejednakost u pristupačnosti zdr. zaštite, razlike u stanovanju, pristupačnosti zdravoj prehrani...

  4. Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000 % Noncommunicable conditions 75 Injuries Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies 50 25 EMR SEAR WPR EUR AFR AMR

  5. Medicina je socijalna znanost, a politika ništa drugo do medicina velikih razmjera.R. Virchow, Die Medicinische Reform, 1848 Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)“otac socijalne medicine”

  6. Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva • Radikalna struja – korjenite društvene promjene kao preduvjet zdravlja • Liberalna struja – zaštita čovjekove okoline, bolja organizacija... Odnos snaga zrcali društvene, političke, ideološke okolnosti...

  7. Poslijeratni period – tehnološka rješenja • Šezdesete godine – planiranje, jačanje birokracije • Novi pristup – sociološki aspekti razvoja, smanjenje razlika, “zdravlje za sve” • Devedesete godine - pragmatski pristup – od svega uzeti koliko je u praksi korisno. • Novo javno zdravstvo

  8. SZO • 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija • Svjetska zdravstvena organizacija – međunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao upravljač i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument međunarodne zdravstvene suradnje među državama.

  9. Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije je dostignuće najvišeg stupnja zdravlja svih naroda – zdravlje kao temeljno ljudsko pravo

  10. Dr. Štampar upotrijebio je izraz da će se boriti za zdravlje za svakoga (“Health for everyone” , “health for everybody”).– kasnije, “zdravlje za sve”

  11. 1977. god. Skupština SZO je međunarodnoj zajednici i zemljama članicama uputila izazov: postići Zdravlje za sve • pokreće se preispitivanje temelja zdravstvene politike • 1984. su zemlje članice prihvatile 38 ciljeva regionalne strategije Zdravlje za sve

  12. Ottawa 1986. • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za unapređenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh: • izgradnja društvene politike zdravlja • stvaranje okoline koja podržava zdravlje • jačanje akcije zajednice • razvijanje osobnih vještina • preusmjeravanje zdravstvenih službi.

  13. MIR DOM OBRAZOVANJE HRANA PRIHODI STABILNI EKOSUSTAV DODATNA SREDSTVA SOCIJALNA PRAVDA JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeđenju zdravljaOTTAWA, 1986.

  14. SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEĐU ZEMALJA • siromaštvo je glavni uzrok narušavanja zdravlja • -SZO treba obnašati 5 ključnih uloga: • 1) Zdravstvena savjest • 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja • 3) Promotor politike zdravlja • 4) Davati učinkovite instrumente • 5) Djelovati kao katalizator za akciju

  15. 1820. razlike između bogatih i siromašnih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1 • 2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske populacije živjelo u zemljama koje poštuju temeljna politička prava i građanske slobode • U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobe • Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86% globalnog BDP • 90% istraživačko-razvojnih resursa koncentrirano je u razvijenim zemljama

  16. Najčešće spominjani termini: • Jednakost i pravičnost. Obveza da se najveća pažnja posveti onima koji imaju najveće potrebe, onima koji nose najveće breme bolesti te onima koji primaju neprikladnu zdravstvenu zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.

  17. 6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE • smanjenje nejednakosti u zdravlju • sprečavanje bolesti i unapređenje zdravlja • suradnja različitih sektora u društvu • učešće zajednice • primarna zdravstvena zaštita • međunarodna suradnja

  18. unutar SZO, 166 zemalja članica jednoglasno je prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen na: • tehnologiji koja mora biti tehnički prikladna • spremnosti društva za unapređenje zdravlja • suradnji zdravstvenog sektora s ostalim ključnim subjektima • sudjelovanju čitavog društva i pojedinca u potrazi za boljim zdravljem

  19. Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci. • u interesu je čovječanstva ZDRAVLJE ZA SVE=SVE ZA ZDRAVLJE

  20. Iz Deklaracije iz Alma Ate 1978. • Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što se može zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i društvenih mjera. Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja koja omogućuje društveno i gospodarski produktivan život svim članovima svih naroda. Primarna zdravstvena zaštita ključ je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.

  21. Jakarta 1997. • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću: • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

  22. Zdravlje 21 odgovor je europske regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav određuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, služeći pri tome i kao nadahnuće za uobličavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razini

  23. 21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće" • Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateški dokument Europskog odjela SZO-a

  24. 1 konstantnicilj: Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regiji • 2 glavna cilja: Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz čitav život Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati patnju

  25. 3 osnovne vrijednosti: Zdravlje kao osnovno čovjekovo pravo Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene usluge Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja • 4 glavne strategije: Znanstvena Ekonomska Socijalna Politička podrška projektu • 21 zadani cilj za 21.stoljeće

  26. 21 Cilj • SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR EUROPSKE REGIJE • do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju između zemalja članica Regije treba smanjiti barem za trećinu • PRAVIČNOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA ČLANICA •  do 2020. godine razlika u zdravlju između socioekonomskih grupa unutar zemalja treba smanjiti barem za četvrtinu u svim zemljama članicama

  27. PRAVI POČETAK ŽIVOTA • do 2020. godine sva novorođena, mala i predškolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, osiguravajući im zdraviji početak života. •  ZDRAVLJE MLADIH • do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i spremniji preuzimati društvene uloge • ZDRAVO STARENJE •  do 2020. godine starijima od 65 godina treba omogućiti uživanje potpunog zdravstvenog potencijala i obnašanje aktivne društvene uloge

  28. UNAPREĐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA  • do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba unaprijediti, te omogućiti cjelovitu skrb i osigurati dostupnost takve skrbi osobama s poremećajima duševnog zdravlja • SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI • do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih bolesti bit će znatno smanjene sistematski primjenjenim programima eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti

  29. SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI • do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i prijevremena smrtnost uslijed najznačajnijih kroničnih bolesti treba se smanjiti do najmanje moguće razine • SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I NESREĆAMA • do 2020. godine treba postići značajni i održivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti uzrokovanih nesrećama i nasiljem

  30. ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA • do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u sigurnijoj fizičkoj okolini, čija ekspozicija tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila međunarodno dogovorene standarde  • ZDRAVIJE ŽIVLJENJE • do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti zdravije navike življenja

  31. SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOM • do 2015. godine u svim zemljama članicama treba značajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari koji dovode do ovisnosti, kao što su duhan, alkohol i psihoaktivne droge • MJESTA ZA UNAPRIJEĐIVANJE ZDRAVLJA  • do 2015. godine ljudima u regiji treba omogućiti bolje uvjete življenja osiguranjem zdravog fizičkog i društvenog okruženja u vlastitom domu, u školi, radnom mjestu i lokalnoj zajednici

  32. SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLIČITIH SEKTORA • do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i prihvatiti odgovornost za zdravlje • INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV • do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu zdravstvenu zaštitu, podržanu prilagodljivim i primjerenim sustavom bolničke zaštite

  33. RUKOVOĐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE •  do 2010. godine zemlje članice trebaju osigurati takvo rukovođenje zdravstvenog sektora, od populacijski orijentiranih programa do individualne zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti • FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA RESURSA • do 2010. godine zemlje članice trebaju imati održivi sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav zdravstvene zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

  34. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE  • do 2010. godine sve zemlje članice trebaju osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, stavove i vještine za zaštitu i unaprjeđenje zdravlja • ISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE • do 2005. godine sve zemlje članice trebaju imati sustav istraživanja, informacija i komunikacija koji će bolje podržati usvajanje, efikasno korištenje i širenje znanja Zdravlja za sve

  35. MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE  • do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve treba obavezati pojedince, grupe i organizacije javnog i privatnog sektora i civilnog društva u savezu i partnerstvu za zdravlje • POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE • do 2010. godine, sve zemlje članice trebale bi imati i primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini zemlje, regije i lokalne zajednice, podržavanu prikladnom institucionalnom infrastrukturom, upravljačkim procesima i inovativnim vodstvom

  36. Svjetska deklaracija o zdravlju Ova je deklaracija usvojena na 51. skupštini SZO-a u svibnju 1998.g. 1. članak: zadovoljstvo postizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja jedno od temeljnih prava svakog čovjeka. 2. članak: poboljšanje zdravlja i blagostanje ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvitka

  37. 3. članak: o potrebi učvršćivanja , prilagođavanja i preoblikovanja zdravstvenog sustava, pogotovo ključne javnozdravstvene funkcije i službe. 4. članak: radeći na ostvarenju zdravlja za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, te će kao zajednica naroda raditi zajedno kako bi odgovorili na ono što ugrožava zdravlje i kako bi promovirali univerzalno blagostanje.

  38. 5. članak: SZO odlučuje promovirati i podržati prava i principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

  39. OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21. STOLJEĆE(IZRAZI I POJMOVI) • 1. Zdravlje za sve: omogućavanjedruštveno i ekonomski produktivnogživota, odnosno proces koji vodiprogresivnom poboljšanju zdravlja • 2.Globalna strategija zdravlje za sve: mjere koje moraju poduzimati pojedinci, obitelji i zajednice, zdravstvo i drugisektori

  40. 3. Nacionalna zdravstvena politika: skup odluka koje donosi jedna zemljaza postizanje određenih ciljeva priunapređenju zdravlja • 4. Nacionalna strategija: smjernice kako ostvariti nacionalnu zdravstvenupolitiku

  41. 5. Regionalne strategije: smjernice za zemlje neke regije koje pomažu ustvaranju vlastitih nacionalnih strategija • 6. Program: skup aktivnosti zapostizanje ciljeva u skladu snacionalnim strategijama (sadržipotrebe, tehnologiju, informacije,komunikacije, način plaćanja,ostvarenja i evaluacije, vrijeme zaizvršenje, način povezivanja dijelovaprograma i cjeline)

  42. 7. Zdravstveni programi zemlje: skup svih zdravstvenih programa zemlje • 8.Nacionalni plan akcije: plan akcijakoje trebaju provesti zdravstvo i drugisektori (politika, ekonomija,zakonodavstvo, administracija…) kakobi se ostvarili postavljeni ciljevi

  43. 9. Ciljevi: • Opći - kometreba težiti • Krajnjirezultat - koji treba ostvariti nekiprogram • Neposrednirezultatu procesuostvarivanja krajnjeg cilja koji se želipostići nekim programom.

  44. 10. Praćenje: promatranje aktivnosti i zbivanja koja su određena programom uzodgovarajuću evidenciju • 11.Indikatori: pokazatelji za praćenjepojava, kretanja, promjena, te procjenuostvarenosti ciljeva nekog programa(SZO ih dijeli na: indikatore zdravstvenepolitike, indikatore, ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore pružanjazdravstvene zaštite, indikatorezdravstvenog stanja) “HFA database”

  45. 12. Kriteriji (standardi): mjere zaocjenu kvalitete nečega • 13. Evaluacija programa: procjenakoliko je neki program relevantan,adekvatan, efikasan, efektivan, tekoliko je doprinio napretku • 14. Zaštita zdravlja: zaštita odmogućih rizika po zdravlje

  46. 15. Unapređenje zdravlja: proces kojiobuhvaća unapređenje načina života,socijalnih i fizičkih faktora okoline • 16. Zdravstveno stanje: stanjepojedinca, grupe ili zajednice, mjeri sepokazateljima, standardima i testovima

  47. 17. Zdravstveni razvoj: procespoboljšanja zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice, podrazumijeva koordinacijuunutar zdravstva i između zdravstva i drugih djelatnosti • 18. Zdravstvena situacija: obuhvaća i zdravstveno stanje, zdravstvene mjere,zdravstvene resurse, probleme, njihovorješavanje, ponašanje i svijest ljudi ostanju

  48. 19. Zdravstveni trendovi: mogućirazvitak postojećeg zdravstvenog stanja • 20. Zdravstveni resursi: sredstva u funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi, oprema, znanja…)

  49. 21. Zdravstveni sustav: brojni elementiu funkciji zaštite zdravlja i zdravstvenezaštite, uključuje zdravstvo i s njimpovezane sektore3razine: najniža obuhvaća elemente ufunkciji lokalne zajednice, a središnja Icentralna su u funkciji administrativnoteritorijalneuprave

  50. 22. Infrastruktura sustava zdravstva: prostor, oprema, tehnologija, ustanove, službe djelatnosti i ljudi • 23. Zdravstveni okrug • 24. Zdravstveni centar: ustanova koja organizira i provodi mjere zdravstvene zaštite na određenom području

More Related