1 / 23

Institucije i razvoj

Institucije i razvoj. Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2010./2011. Izvori (ekonomskog) prosperiteta . Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu

kayo
Download Presentation

Institucije i razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Institucije i razvoj Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2010./2011.

  2. Izvori (ekonomskog) prosperiteta • Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu • Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima • Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) • Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) • “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)

  3. Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu: • Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital? • Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije? • Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu. • Potencijalni odgovori: • Zemljopis – egzogene razlike u okolini • Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

  4. Zemljopisna hipoteza: povijesni i suvremeni aspekti 1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologijuraspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

  5. Održivost zemljopisne hipoteze: da ili ne? • Suvremeni primjeri: • Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...); • Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša; • Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’ • Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze? • Statistika dokazuje korelacijuizmeđu zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.

  6. Održivost zemljopisne hipoteze Teorija malarije • empirijska teorija malarije; komarac = propušten faktor • Za svoje otkriće uzroka malarije, francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju1907. Kolonizacija • veza između strategije kolonizacije i ishoda; • tzv. obrat sudbine (eng. reversal of fortune)

  7. Institucionalna hipoteza • Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: • određuju ‘društvenu organizaciju’ • D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”: “Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.(2003: str. 13) • Ključne točke: • ‘proizvod’ su čovjeka; • skup ograničenja; • strukturiraju poticaje

  8. I. Institucije prema stupnju formalnosti Klasifikacija institucija 1 • Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju: • Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi • politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd. • ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. • sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

  9. Klasifikacija institucija 2 • Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena • utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti • dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura • neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja . • Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: • oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, • ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ • jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje

  10. Formalne vs. neformalne institucije:jedan zanimljivi aspekt problematike institucija ...

  11. Konflikti prava i etike: primjeri Legalno, ali neetično? Nelegalno, ali etično? Zakoni “Jim Crow” koji su zagovarali diskrikimaciju Afro-Amerikanaca Pružati usluge Afro-Amerikancima u restoranu u vrijeme Jim Crow zakona Zakoni u vrijeme Nacista koji su doprinjeli holokaustu Pomoći žrtvama holokausta pobjeći iz nacističke Njemačke

  12. II. Institucije prema području Klasifikacija institucija 3 • Diferencijacija institucija prema područjima koja ‘uređuju’: Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja … Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi… Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile… Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

  13. Institucionalna ekonomija • Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. • Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. • Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija). • Uloga institucija: • smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu; • institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija • Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije: • vlasnička prava • transakcijski troškovi

  14. Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi • Vlasnička (imovinska) prava: • odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem; • vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra; • što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

  15. Transakcijski troškovi: • nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi; • uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.) • North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

  16. Institucije, poticaji i transakcijski troškovi • Institucije imaju vlastite koristi i troškove: • Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak): • zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja; • pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik; • ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata; • previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

  17. Institucionalne promjene i ekonomski učinci • Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru. • Institucionalne promjene se događaju kada se korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni: • npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu • npr. ukidanje ropstva u SAD-u • Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer: • postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost; • nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti

  18. Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje • Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo). • Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji. • Slučaj Koreje: • ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata • Sjever industrijaliziraniji od Juga • “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945. • Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.) • Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.) • Divergentni ekonomski razvoj: • Južna Koreja: 16.000$ BDP/per capita (2000.) • Sjeverna Koreja: 1.000$ BDP/per capita (2000.)

  19. Sjeverna i Južna Koreja Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju Disfunkcionalne institucije Sjevera nepromijenjene zbog interesa vladajuće elite.

  20. Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno • Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’: • provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu; • ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…) • izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

  21. Kako institucije utječu na rast/razvoj? Institucije Indirektan utjecaj Direktan utjecaj Investicije Integracija/ trgovina Socijalni kapital Politička (ne)stabilnost Upravljanje (etničkim) konfliktima Razvoj javnih politika Dohodak i rast

  22. Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza • Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2005) • Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj: • Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo • Nekordiniranost vladinih politika • Administrativne prepreke • Nerazvijenosti financijskih tržišta • Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: • Obrazovanje • Vladine politike i programi • Kultura i društvene norme

  23. Percepcija gospodarstvenika: najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj Izvor: Svjetski gospodarski forum: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2008.-2009.

More Related