OSOBNA STANJA

1. OSOBNA STANJA

2. DRŽAVNE MATICE

3. Što su državne matice • Državne matice imaju dokaznu snagu javnih isprava i zakonsku presumpciju istine. Sukladno navedenom, o osobnim stanjima vode se: • matica rođenih, • matica vjenčanih i • matica umrlih.

4. Vrste upisa u državne matice • Postoje dvije vrste upisa u državne matice: temeljni upis i naknadni upisi i bilješke. Temeljni upis je upis činjenice rođenja u maticu rođenih, upis sklapanja braka u maticu vjenčanih i upis činjenice smrti u maticu umrlih. Naknadni upisi i bilješke su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale ili postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa (primjerice, promjena osobnog imena, prestanak braka itd.).

5. Vođenje državnih matica • Državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima koja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva uprave. • Državne matice vode se samo u elektroničkom obliku (ranije su se vodile na papiru, trajnom tintom). Iznimno, matica vjenčanih se osim u elektroničkom obliku vodi i na propisanom obrascu i ispisuje trajnom tintom. Državne matice u kojima je zadnji upis stariji od 100 godina, čuva Hrvatski državni arhiv.

6. Izvaci i potvrde iz državnih matica • O činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao isprave trajne vrijednosti. • Izvaci iz državnih matica sadrže podatke koji su upisani u državne matice do vremena izdavanja izvatka. • Potvrde koje se izdaju na temelju državnih matica sadrže posljednje važeće podatke upisane u maticama do dana izdavanja potvrda. • Izvatke i potvrde iz državnih matica izdaje matičar koji je zaprimio zahtjev stranke neovisno o mjestu upisa u državne matice.

7. OSOBNO IME

8. Osobno ime • Osobno ime sastoji se od imena i prezimena. • Ime, odnosnoprezimemože se sastojati od višeriječi (ranije ograničenje od dvije riječi). • Može se odrediti koje će se riječi iz osobnog imena koristiti u pravnom prometu – izjavom. • Jednom dana izjava može se opozvati.

9. Određivanje osobnog imena djeteta • Osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. Dijete može imati prezime jednog ili oba roditelja. • Ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime određuje nadležni centar za socijalnu skrb u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva jednog od roditelja. • Osobno ime djetetu čiji su roditelji nepoznati, određuje nadležni centar za socijalnu skrb.

10. Vraćanje na prezime prije sklapanja braka • Bračni drug koji je sklapanjem braka mijenjao prezime, u slučaju prestanka braka sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, može se u roku od godinu dana od dana prestanka braka vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka. • Izjava se daje pred matičarom, te se upisuje u maticu rođenih.

11. Promjena osobnog imena • Svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime. • Podnositelj zahtjeva za promjenu osobnog imena dužan je priložiti uvjerenje suda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. • O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. • Nadležni ured dužan je u postupku promjene osobnog imena za podnositelja zahtjeva zatražiti dostavu uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije.

12. Maloljetnom djetetu promijenit će se osobno ime na zahtjev oba roditelja ili posvojitelja, a na zahtjev skrbnika uz suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb. • Za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak. • Promjena osobnog imena neće se odobriti ako se predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral, odnosno ako predloženo osobno ime ne predstavlja osobno ime. • Promjena osobnog imena neće se odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti. • Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. • Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima, a za osuđene osobe kod kojih traje rehabilitacijski rok obavijest o promjeni osobnog imena dostavlja se i kaznenoj evidenciji.

13. OSOBNA ISKAZNICA

14. Što je osobna iskaznica? • Osobna iskaznica je javna isprava kojom državljanin Republike Hrvatske dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja, prebivalište i adresu stanovanja. • Osobna iskaznica može služiti i kao putna isprava ukoliko je to međunarodnim ugovorom određeno. • Osoba starija od 16 godina života koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj dužna je imati osobnu iskaznicu. • Pravo na osobnu iskaznicu ima i osoba starija od 15 godina života.

15. Rok važenja • Osobna iskaznica izdaje se s rokom važenja od 10 godina. • Osobama mlađim od 21 godina života osobna iskaznica izdaje se s rokom važenja od 5 godina. • Osobama starijim od 65 godina života osobna iskaznica izdaje se bez roka važenja

16. Ograničenje služenja osobnom iskaznicom • Osoba se ne smije služiti osobnom iskaznicom ako: • 1. su se promijenili osobni podaci osobe, • 2. slika na osobnoj iskaznici više ne odgovara izgledu osobe, • 3. je oštećena ili iz bilo kojega drugog razloga ne služi svrsi. • Osoba je dužna podnijeti zahtjev za izdavanje osobne iskaznice u roku od 15 dana od dana nastupanja gore navedenih okolnosti.

17. Nadležnost • Osobnu iskaznicu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova prema prebivalištu podnosite­lja zahtjeva.

18. Podnošenje zahtjeva • Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se na propisanom obrascu nadležnom tijelu. • Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice popunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. • Zahtjev za izdava­nje osobne iskaznice podnosi se osobno. • Uz zahtjev za izdavanje osobne iskaznice prilažu se dvije fotografije propisane veličine koje vjerno prikazuju osobu kojoj se osobna iskaznica izdaje.

19. Uz zahtjev za izdavanje osobne iskaznice stavlja se na uvid ranije izdana osobna iskaznica ili druge isprave iz kojih se može utvrditi identitet i hrvatsko državljanstvo. • Nadležno tijelo dužno je ranije izdanu osobnu iskaznicu poništiti pri uručenju nove osobne iskaznice. • Osoba kojoj se osobna iskaznica izdaje dužna je biti osobno nazočna pri podnošenju zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice. • Pri podnošenju zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je dati točne i istinite podatke, koji se upisuju u osobnu iskaznicu, te potpis. • Osoba je dužna dati otisak papilarnih linija.

20. Rok za izdavanje • Nadležno tijelo dužno je izdati osobnu iskaznicu najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. • Nadležno tijelo o podnijetom zahtjevu za izdavanje osobne iskaznice izdat će osobi potvrdu na propisanom obrascu koja služi kao dokaz o podnijetom zahtjevu

21. Prestanak važenja osobne iskaznice • Istekom roka važenja. • Osobna iskaznica prestaje važiti i prije isteka roka na koji je izdana ako: • 1. je osoba umrla, • 2. joj je prestalo hrvatsko državljansto, • 3. je odjavila prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je brisana iz evidencije prebivališta u Republici Hrvatskoj. • Osoba mora osobnu iskaznicu vratiti nadležnom tijelu u roku od 8 dana od dana nastupanja gore navedenih razloga. • Nadležno tijelo će osobnu iskaznicu koja je prestala važiti poništiti.

22. Obveze imaoca osobne iskaznice • Osoba je dužna imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama. • Osoba ne smije dati osobnu iskaznicu drugome da se njome služi kao svojom, niti se služiti tuđom osobnom iskaznicom kao svojom. • Osoba je dužna bez odgode prijaviti nestanak ili pronalazak osobne iskaznice najbližem nadležnom tijelu. • Ako je osobna iskaznica nestala ili pronađena u inozemstvu, osoba je dužna ­njezin nestanak ili pronalazak prijaviti diplomat­skoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji će o tome obavijestiti nadležno tijelo. • Nadležno tijelo će nestalu osobnu iskaznicu rješe­njem proglasiti nevažećom.

23. Evidencija osobnih iskaznica • Policijske uprave, odnosno postaje vode evidencije o osobnim iskaznicama. • Nadležno tijelo će dati na zahtjev državnih tijela te pravnih i fizičkih osoba koje za to imaju pravni interes podatke iz evidencije. • Nadležno tijelo odbit će zahtjev podnosite­lja ako ne učini vjerojatnim postoja­nje pravnog interesa ili ako postoje osnove sum­nje da će podatke iz evidencije o izdanim osobnim iskaznicama zlouporabiti. • Nadležno tijelo dužno je štititi osobne podatke osobe.

24. PREBIVALIŠTE GRAĐANA

25. Što je prebivalište? • Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

26. Što ukoliko osoba nema prebivalište? • Osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja (u daljnjem tekstu: beskućnik) nadležno tijelo će iznimno rješenjem utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluge smještaja. • Protiv rješenja o utvrđivanju prebivališta beskućnik i pružatelji usluge smještaja mogu pokrenuti upravni spor. • Beskućnici koji ne koriste usluge ustanova socijalne skrbi ili drugih pružatelja usluge smještaja dužni su nadležnom tijelu prijaviti adresu za kontakt, koja može biti kod fizičke ili pravne osobe uz njihovu suglasnost.

27. Boravište • Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. • Boravište u Republici Hrvatskoj mogu imati i hrvatski državljani koji žive ili borave izvan Republike Hrvatske. • Boravište se prijavljuje ako traje dulje od 3 mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih za životne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i druge interese).

28. Mjesto i adresa • Mjesto u smislu ovoga Zakona je grad ili općina i naselje koje je u sastavu grada ili općine, sukladno propisima o područnom ustrojstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. • Adresa u smislu ovoga Zakona je ulica ili trg i kućni broj evidentiran u registru prostornih jedinica što ga vodi nadležno tijelo. • Na adresu koja nije evidentirana u registru prostornih jedinica ne može se izvršiti prijava prebivališta ili boravišta.

29. Prijava/odjava prebivališta i boravišta • Prebivalište i boravište obvezno se prijavljuje policijskoj upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo), nadležnoj prema mjestu u kojem osoba ima prebivalište ili boravište. • Osobi koja mijenja prebivalište ili boravište, nadležno tijelo će po službenoj dužnosti evidentirati odjavu prethodnog prebivališta ili boravišta. • Osoba koja se iseljava iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi dužna je odjaviti prebivalište. Odjava prebivališta podnosi se prije iseljenja. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije –konzularnog ureda Republike Hrvatske u toj državi. • Evidentiranje odjave prebivališta osobe koja se iseljava iz Republike Hrvatske obavlja nadležno tijelo s čijeg područja je osoba odjavila prebivalište.

30. Ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su za određeno vremensko razdoblje, dugotrajnog liječenja i drugih razloga dužna je to prijaviti nadležnom tijelu na čijem području ima prijavljeno prebivalište, neposredno ili putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije o razlozima privremenog odlaska. • Ako napuštanje prebivališta radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske potraje duže od pet godina osoba je dužna ponovno prijaviti odsutnost iz mjesta prebivališta nadležnim tijelima i prijavu obnavljati nakon svakog daljnjeg proteka razdoblja od tri godine uz prilaganje dokumentacije o razlozima boravljenja izvan Republike Hrvatske. dužna je u roku od 15 dana od dana povratka u Republiku Hrvatsku to prijaviti nadležnom tijelu na čijem području ima prijavljeno prebivalište. • Smatra se da osoba boravi izvan Republike Hrvatske duže od godinu dana i u slučaju kada ona povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku, ali u razdoblju od godinu dana ne boravi u Republici Hrvatskoj ukupno dulje od tri mjeseca.

31. Uvjeti i postupak prijave i odjave • Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta. • Boravište se može prijaviti na razdoblje do godinu dana. • Ako osoba u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta namjerava boraviti i nakon isteka roka od godine dana, dužna je u roku od 15 dana od isteka toga roka produžiti prijavu boravišta, s time da boravište ne može trajati duže od dvije godine (uz iznimke). • Prijava/odjava se podnosi osobno.

32. Kod prijave i odjave prebivališta i boravišta osoba daje sljedeće podatke: – osobni identifikacijski broj i/ili matični broj građana, – ime i prezime, – rođeno prezime, – ime roditelja, – datum i mjesto rođenja, a za osobe rođene izvan Republike Hrvatske i država rođenja, – državljanstvo, ukoliko osoba uz hrvatsko državljanstvo ima i državljanstvo neke druge države, – nacionalna pripadnost, ukoliko se osoba želi izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti, – zanimanje, školska ili stručna sprema, – mjesto i adresa odakle osoba dolazi, a za osobu koja dolazi izvan Republike Hrvatske i država iz koje dolazi, – mjesto i adresa na koju se prijavljuje, – broj članova kućanstva na čiju se adresu osoba prijavljuje te kat, površinu i broj stana na koji se prijavljuje, – ime i prezime ili naziv i sjedište stanodavca te osobni identifikacijski broj i/ili matični broj stanodavca, – datum podnošenja prijave ili odjave, – potpis podnositelja prijave ili odjave.

33. Osoba koja prijavljuje prebivalište ili boravište na adresi stanodavca dužna je priložiti i ovjerenu izjavu stanodavca kojom on daje suglasnost za prijavu, a stanodavac može suglasnost dati i neposredno kod nadležnog tijela koje evidentira prijavu. • Osoba koja daje stan na korištenje drugoj osobi na razdoblje duže od tri mjeseca dužna je nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana kad je stan dala na korištenje dostaviti podatke o osobi kojoj je stan dala na korištenje te mjestu i adresi na kojoj se stan nalazi, a nadležno tijelo će te podatke evidentirati u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu. • Nadležno tijelo neće evidentirati prijavu prebivališta ili boravišta ako terenskom provjerom utvrdi neistinitost dane izjave, odnosno ako se prijava odnosi na nepostojeću adresu (pravna zaštita – prigovor čelniku policijske uprave – nema žalbe protiv rješenja o prigovoru).

34. Utvrđivanje stalnog prebivališta • Policijska uprava na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište po službenoj će dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od strane tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba. • Prije donošenja rješenja o odjavi prebivališta osobe, nadležna policijska uprava mora utvrditi činjenice i okolnosti na temelju kojih se može nedvojbeno zaključiti živi li osoba na adresi prijavljenog prebivališta.

35. Iznimno, nadležna policijska uprava neće donijeti rješenje o odjavi prebivališta osoba koje su imale prijavljeno prebivalište sukladno prije važećim propisima ako su: • – napustile prebivalište radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i o tome obavijestile nadležno tijelo u skladu s zakonskim odredbama, te su o razlozima privremenog odlaska priložile odgovarajuću dokumentaciju, • – obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili nisu na drugi način stambeno zbrinute u Republici Hrvatskoj. • Protiv rješenja o odjavi nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

36. Zbirka podataka o prebivalištu i boravištu • Zbirka podataka o prebivalištu i boravištu sadrži podatke o: – osobama koje imaju prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske, – osobama koje su prijavile boravište na području Republike Hrvatske, – osobama koje su odjavile prebivalište zbog trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske, – osobama koje su nadležnom tijelu prijavile privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske koji traje duže od godinu dana, – svim prijavljenim prebivalištima i boravištima, – utvrđenim prebivalištima i adresama za kontakt beskućnika, – osobama kojima je po službenoj dužnosti odjavljeno prebivalište, – obavijestima osoba koje su dale stan na korištenje drugim osobama na razdoblje duže od tri mjeseca, – adresama za dostave u sudskim postupcima koje su osobe nadležnom tijelu prijavile sukladno odredbama propisa kojim je uređen parnični postupak. Zbirku vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

37. PUTNE ISPRAVE HRVATSKIH DRŽAVLJANA

38. Što je putna isprava? • Putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo, a na koju pravo ima svaki hrvatski državljanin.

39. Vrste putnih isprava • Putne isprave su: • putovnica, • diplomatska putovnica, • službena putovnica, • putni list, • kao i putne isprave koje se izdaju na osnovi međunarodnog ugovora

40. Putovnica • Putovnica je javna isprava s elektroničkim nosačem podataka koja se izdaje za neograničen broj putovanja u inozemstvo.

41. Putni list • Putni list izdaje se građaninu koji boravi u inozemstvu bez putne isprave radi povratka u zemlju. • Istim putnim listom mogu se koristiti bračni drug i djeca korisnika putnog lista ako su upisani u putni list u koji su unijete njihove fotografije.

42. Diplomatska i službena putovnica • Diplomatska i službena putovnica su javne isprave s elektroničkim nosačem podataka koje se izdaju državnim dužnosnicima, državnim službenicima i drugim osobama radi efikasnijeg obavljanja državnih poslova i osiguranja njihove zaštite u drugoj državi prilikom obavljanja službenih poslova, u skladu s međunarodnim ugovorima • Ovakve putovnice važe za neograničen broj putovanja. • Diplomatska putovnica i službena putovnica može se izdati i članu uže obitelji građanina koji posjeduje takvu putovnicu, a koji živi s njim u zajedničkom kućanstvu. • Članom uže obitelji smatra se bračni drug i dijete.

43. Izdavanje diplomatske putovnice • Izdaje se predsjedniku Republike Hrvatske i članovima njegove uže obitelji neovisno o svrsi putovanja. • Predsjedniku i potpredsjednicima Hrvatskoga sabora, • Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednicima Vlade i ministrima, • Predstojniku Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

44. Može se izdati: • 1. predstojniku Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, • 2. načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, • 3. predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske, • 4. predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, • 5. guverneru Hrvatske narodne banke, • 6. glavnom državnom revizoru, • 7. ravnatelju Sigurnosne obavještajne agencije, • 8. glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, • 9. zastupnicima u Hrvatskom saboru, • 10. sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske, • 11. predsjedniku Upravnog suda Republike Hrvatske, • 12. dužnosnicima u Uredu predsjednika Republike i Protokolu Predsjednika koje imenuje Predsjednik Republike, • 13. pučkom pravobranitelju Republike Hrvatske, • 14. državnim tajnicima ministarstava, • 15. državnim tajnicima središnjih državnih ureda, • 16. tajniku Hrvatskoga sabora, • 17. tajniku Vlade Republike Hrvatske, • 18. ravnateljima u ministarstvima, • 19. tajnicima ministarstava, • 20. ravnateljima državnih upravnih organizacija, • 21. gradonačelniku Grada Zagreba, • 22. predsjedniku Hrvatske gospodarske komore, • 23. predsjedniku Hrvatske obrtničke komore. • I još nizu osoba sukladno odredbama Zakona.

45. Službena putovnica • Službena putovnica može se izdati za službeno putovanje u inozemstvo. • Iznimno, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih poslova i europskih integracija i ministra unutarnjih poslova, službena putovnica može se izdati za određeno službeno putovanje u inozemstvo i osobama koje nisu navedene u Zakonu, kada to zahtijevaju interesi nacionalne sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 9.g. Zakona.

46. Prestanak prava • Pravo na diplomatsku ili službenu putovnicu prestaje kada prestanu postojati uvjeti predviđeni ovim Zakonom na temelju kojih je nositelj ostvario pravo na putovnicu, osim predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske. • Članovi uže obitelji gube pravo na diplomatsku ili službenu putovnicu kada to pravo prestane nositelju. • Ukoliko se članovi uže obitelji nositelja prava na diplomatsku ili službenu putovnicu zaposle u inozemstvu ili ako prestanu biti članovi zajedničkog kućanstva, gube pravo na tu putovnicu.

47. Rokovi važenja putnih isprava • Putovnica se izdaje s rokom važenja od 10 godina, građanima mlađim od 21 godina putovnica se izdaje s rokom važenja od 5 godina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. • Građaninu koji u razdoblju od 5 godina izgubi dvije ili više putovnica, nova putovnica izdaje se s rokom važenja od godinu dana. • Građaninu kojem se privremeno ne mogu uzeti otisci prstiju, putovnica se izdaje s rokom važenja od godinu dana.

48. Rok važenja putnih isprava • Putni list izdaje se s rokom važenja koji je potreban za povratak u Republiku Hrvatsku, ali najduže do 30 dana. • Diplomatska putovnica i službena putovnica izdaju se s rokom važenja od pet godina. • Putna isprava koja se izdaje prema međunarodnom ugovoru, izdaje se s rokom važenja koji je određen međunarodnim ugovorom. Ako međunarodnim ugovorom nije određen rok važenja putne isprave, izdaje se s rokom važenja od 5 godina. • Ako je međunarodnim ugovorom utvrđena mogućnost produženja roka važenja putne isprave, a nije određen rok za koji se putna isprava može produžiti nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, putna isprava se može produžiti za još 5 godina, s tim da njezino ukupno važenje ne može biti duže od 10 godina.

49. Nadležnost za izdavanje • Putovnicu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova • Podnositelj zahtjeva preuzima izrađenu putovnicu kod nadležnog tijela kod kojega je podnio zahtjev za izdavanje putovnice. • U hitnim slučajevima (liječenje, bolest, smrt člana obitelji, neodgodiv službeni put) putovnicu izdaje nadležno tijelo koje odredi ministar unutarnjih poslova. • Diplomatsku putovnicu i službenu putovnicu izdaje Ministarstvo vanjskih poslova. • Građaninu koji u inozemstvu neprekidno ima reguliran boravak duže od tri mjeseca, putovnicu može izdati i diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem području građanin boravi.

50. Podnošenje zahtjeva • Zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi se nadležnom tijelu državne uprave za izdavanje putnih isprava. • Putovnica i putni list izdaju se na osobni zahtjev, a diplomatska putovnica i službena putovnica na zahtjev nadležnoga državnog tijela. • Putne isprave koje se izdaju prema međunarodnim ugovorima izdaju se na osobni zahtjev, ukoliko nije drukčije određeno međunarodnim ugovorima. • Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave moraju se dati točni i istiniti podaci