Historijska teorija obavještajne djelatnosti- David Kahn

1. Historijska teorija obavještajne djelatnosti- David Kahn

2. Obavještajni rad je više od pola stoljeća akademska disciplina; • Međutim, uprkos toj činjenici još uvijek, kako ističe Kahn, niko nije izgradio teoriju obavještajnog rada koja bi mogla biti testirana; • Ovaj autor pod obavještajnim radom u širem smislu podrazumijeva informaciju; • Svoja izučavanja prezentira osvrtom na obavještajni rad kroz prošlost, sadašnjost i budućnost;

3. Prošlost • Korijeni obavještajnog rada su biološke prirode; • To objašnjava činjenicom da i životinje posjeduju mehanizme za percipiranje podržaja da li je neka hemikalija štetna, te ako jeste da li je štetna za njih; • Takvu sposobnost dobivanja informacija naziva primitivnom sposobnošću dobivanja obavještenja, koja je u toku istorijskog razvoja evoluirala sa mogućnošću dobivanja informacija iz riječi; • I to je po njemu ključni faktor razvoja obavještajnog razvoja kroz historiju; • Obavještajni rad nije u prošlosti bio razvijen, kao što je to danas slučaj, nedostajao je jedan organizirani napor da se dođe do obavještajnih podataka;

4. Prošlost - Ramzes II je tukao ratne zarobljenike kako bi došao do informacija o poziciji njihovih vojska; • Jevreji su špijunirali Kanansku zemlju prije nego su ušli u nju; • Sun Cu Vu je isticao da je predzanje ključno u osiguranju pobjeda; • Francuska revolucija i Industrijska revolucija su doprinijele modernizacija obavještajnog rada; • Francuska je nastojala da zaštiti svoju demokratsku državu, pri čemu je nastojala modernizirati svoju obavještajnu komponentu; • Do 1794. godine Francuska je imala oko milion naoružanih ljudi; • Razvoj željeznica omogućavao je brže premještanje, mobilizaciju i osiguranje velikih trupa; • Tako da su ove dvije revolucije zaslužene za porast izvora informacija.

5. Prošlost • Kahn izvore dijeli na dvije vrste: - fizička obavještenja: pod kojima podrazumijeva informacije izvedene iz stvari, ne riječi. To predstavlja nadgledanje trupa neprijatelja; praćenje odakle dopire dim logorske vatre; praćenje turbulencija u zemlji; praćenje odakle dopire zvuk motora topova. Vijekovima ova obavještenja su dolazila samo od vojnika, konjanika, patrola; a sa tehnološkim napretkom i od balona, cepelina, aviona, radija, poljskih telefona. - verbalna obavještenja: koja pružaju informacije iz pisanih ili verbalnih izvora, kao što su ukradeni plan neprijatelja, slučajno saznata naredba; izvještaj o moralu trupa; u savremenijem dobu i digitalizovani izvještaj.

6. Prošlost • Sve do početka Prvog svjetskog rata, gotovo sve informacije su dolazile od fizičkih obavještenja. • To je ključni razlog zbog čega je obavještajna djelatnost imala manju ulogu nego danas; • Međutim, razvoj radia-koji je pružao kopiju svih informacija neprijatelju, poljski telefoni koji su omogućavali prisluškivanje indiskretnog razgovora su doprinijeli stvaranju velikih količina verbalnih obavještenja; • Britansko poznavanje njemačkih pomorskih kodova omogućilo joj je da blokira njemačku flotu;

7. Prošlost • Britanije, Njemačka, Italija i SAD, zemlje koje prije rata nisu imale agencije za razbijanje kodova, iste uspostavljaju po okončanju rata; • Njemačka, koja je pridavala veći značaj planiranju nego obavještavanju, nakon rata uspostvalja po prvi puta u historiji trajnu mirnodobsku vonu agenciju za procjenu svih informacija; • Time je obavještajna djelatnost postala značajan instrument rata; • Od skromnih bioloških početaka, kada je bila sredstvo za preživljavanje izrasla je u sredstvo pomaganja naciji da pobjedi u ratu.

8. Sadašnjost • Cilj obavještajne djelatnosti jeste uvećanje snage i učvršćivanje komande: čime doprinosi optimiziranju sredstava; • Ovo je poznatiji kao O’ Brienov princip; • Suprotno od ovog principa jeste iznenađenje: dakle u slučaju kada komandant nema obavještajne podatke ili su oni pogrešni, on kreira rezervu. Svrha te rezerve jeste da se suprotstavi nepredviđenim prijetnjama, što od njega zahtijeva da bude čvrst u svojim odlukama i da vjeruje i da se oslanja na svoje prosudbe; • Dakle u slučaju nedostatka informacija, on se oslanja na svoju snagu i volju; • Obavještajni rad je sekundarni element, a ne primarni u ratu; • Po ovom autoru, pobjedu ne nose obavještajne aktivnosti, već ljudi, oružje, pamet, volja;

9. Sadašnjost • Ona jeste multiplikator snage i podupirač komande, ali nikako nije supstitut nedovoljne snage i neadekvatnog vodstva; • Obavještajna djelatnost igra puno veću ulogu u odbrani, nego u napadu; ona je definirajuća karakteristika odbrane, ali je samo popratna karakteristika napada; • Koncept odbrane je: odbacivanje udara neprijatelja; da bismo odbacili udar-napad neprijatelja to zahtijeva da ga očekujemo, a možemo ga očekivati samo na bazi informacija ili vjerovanja; • Dok je u slučaju napada samo jedna od mogućnosti; • Ovu tezu autor potkrepljuje i činjenicom da su agresivnije države sklone da zanemare obavještajnu djelatnost, dok je one u defanzivnoj poziciji naglašavaju i nju oslanjaju??!!

10. Budućnost • Problemi sa kojima se suočava obavještajna aktivnost: - prvi, kako pretkazati ono što će se dogoditi. Cilj je naravno predvidjeti sve. Neupitno je da je predviđanje bolje nego ranije, ali ono nije savršeno; - predviđanje postaje bolje sa usavršavanjem obavještajnih alatki: tokom Drugog svjetskog rata savezničko razbijanje šifri otkrilo je mnogo više podmorničkih operacija nego za vrijeme Prvog svjetskog rata; - obavještajna aktivnost nije predvidjela pad Berlinskog zida, kraj Hladnog rata; raspoređivanje sovjetskih nuklearnih projektila na Kubi i slično; - drugi problem je kako natjerati državnike, generale da prihvate informaciju koja im se ne sviđa?!

11. Budućnost • Ovaj problem se naziva Cassandra sindrom, i star je koliko i čovječanstvo. • Komandati kreiraju u svojoj glavi određenu sliku o neprijetelju ili prijatelju, te izvještaje koji joj protivrječe bivaju odbačeni kao potpuno pogrešni; • Primjeri: Faraoni su ubijali nosioce loših vijesti; Staljin je ignorisao desetine obavještenja da se Njemačka sprema napasti njegovu zemlju; • Ovo je poznato u psihologiji kao poricanje; • Kahn ističe da obavještajna služba mora poboljšati svoje predviđanje i mora uvjeriti lidere da ih prihvate ako žele iskoristiti njen puni potencijal, ističući da u ratu obavještajna aktivnost skraćuje borbu, a u miru reducira nesigurnost, relaksirajući napetosti između država, te doprinosi stabilizaciji međunarodnog poretka.