Kurikularni pristup u izradi nastavnog programa predmeta Priroda i društvo

1. Kurikularni pristup u izradi nastavnog programa predmeta Priroda i društvo CILJ: pravilno definirati i interpretirati prednosti kurikularnog pristupa u izradi nastavnog programa

2. Kurikulum i njegovo tumačenjegdje i zašto nastaje taj pojam • U suvremenim didaktičkim tekstovima često se koristi taj pojam(lat.curriculum) ali se različito iskazuje, npr. kao: otvoreni, skriveni, linijski, spiralni • Naziv kurikulum javlja se u Europi na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće u vremenu snažnih suprotnosti između crkve i mlade građanske klase na području školstva • Izvorno mu je značenje redoslijed učenja gradiva po godištima

3. Nastojeći sačuvati latinski jezik i u tom duhu izgrađivati pedagošku nomenklaturu lat. izraz kurikulum tada je označavao je tijek nastavnih sadržaja po godištima • To je uvjetovalo da se i danas ovaj pojam poistovjećuje s nastavnim planom i programom u tradicionalnom smislu jer • Nastavni plan i program između ostalog određuje i redoslijed učenja nastavnih sadržaja tijekom školovanja.

4. Na prijelzu iz 16. u 17. st. žive i rade poznati pedagozi Ratke i Komenski (doba Reformacije) koji u svojim radovima predlažu reformu škole i to ne samo tijeka učenja već i načina poučavanja • U svezi s tim predlažu i grčki naziv didaskein što u izvornom smislu znači poučavati • Europa je prihvatila reformu škole i naziv • didaktika kao znanost o učenju i poučavanju pa naziv kurikulum počinje odumirati

5. Otkrićem Amerike s europskim osvajačima u Ameriku odlaze i katolički misionari • Oni na američko tlo prenose pedagošku terminologiju izvedenu pretežito iz latinskog jezika • Kurikulum pojmovno obogaćuje područje pedagogije, ali stvara i određene nejasnoće

6. Američki znanstvenici u svojim radovima nakon II. Svjetskog rada na europsko tlo prenose svoju pedagošku terminologiju • Europi se vraća njezin stari nazivkurikulum čemu je najviše pridonio direktor UNESCO – instituta u Hamburgu čiji je student bio i naš znameniti didaktičar dr- Vladimir Poljak.

7. Europa je američki naziv kurikulum revidirala, dopunila i kompletirala • Američka koncepcija kurikuluma prema Ralph Tyleru 1949. je svojevrsna školska pedagogija koja se bavi pitanjima: • - kako odrediti nastavne ciljeve škole • - na kojim sadržajima će se ti ciljevi ostvariti • - kako organizirati nastavni proces kako bi se ti ciljevi ostvarili • - kako vrednovati postignuti učinak • - kako će učiteljsko vijeće jedne škole izraditi svoj kurikulum • Neki američki znanstvenici (Robinsohn )stavljaju veći naglasak na metodologiju rada pri izboru načina nastavnog rada • Zazaključioti je da se: • s uvođenjem kurikuluma povezuje se velika nada kako u pogledu kvalitete obrazovanjatako i u suvremenim zahtjevima prema operacionalizaciji (detaljiziranju) zadataka s jasnim ciljevima učenja, sadržaju, metodama i kontroli učenja

8. Na osnovi analize sadržajnog određenja pojma kurikulum dolazi se do zaključka da su tim pojmom obuhvaćena sva pitanja obrazovanja, nastave, učenja, poučavanja, što zapravo obuhvaća sadržaj europskog pojmovnog određenja znanosti koju nazivamo didaktika

9. Rasprave o kurikulumu pridonose boljem usklađivanju teorije i prakse • Teorije o kurikulumu zauzele su vodeće mjesto u razvoju i primjeni programa jer prema znanstveniku Vl. Juriću (1999) “Pitanje programa potresa ustaljene načine mišljenja” • Potrebno je pojasniti da se izborom i određivanjem sadržaja stvaraju PRORAMI, a • Količinom vremena za ostvarenje tih programa izraženog u satima stvaraju se PLANOVI

10. Dosadašnji odgojno –obrazovni programi nisu temeljeni na proučavanju društvenih potreba • Kurikularni pristup pokušava uzeti u obzir pojavnosti u društvu i stalan kritički odnos prema predmetu i metodologiji svakog nastavnog predmeta

11. . Demokratizacija društva uvjetuje nov položaj škole i s tim u vezi izrada kurikul- programa povezana je sa stilovima rada učitelja, podjeli uloga između učenika i učitelja, naglašava kakvoću programa koji osigurava samostalan rad učenika. . Logika programiranja stoji u različitim stupnjevima bliskosti s direktivnom (strogo vođenom) i nedirektivnom nastavom (učenicima orijentiranom stilu odvijanja nastavnog procesa)

12. U svezi s tim suvremeni nastavni programi trebaju imati tri obilježja: • 1. spremnost učenika za učenje • 2. istraživačku sastavnicu, učenike potiče na radoznalost, samostalnost i socijalnu kooperaciju • 3. sustav samovođenja

13. U užem smislu kurikulumom podrazumijeva povezanost sljedećih područja: • Ciljevi učenja • Sadržaj (značajna za postizanje cilja) • Metode (sredstva i putovi do cilja) • Situacije i strategije ( okupljanje sadržaja i metoda) • Vrednovanje (dijagnoza postignuća, objektivna mjerenja)

14. Kurikularni pristup u nastavi prirode i društva Sadržaj svakog razreda sadrži elemente sljedećeg razreda: prirodu, društvo i djelatnost ljudi u međusobnoj povezanosti • S obzirom na programsku složenost ovog nastavnog predmeta težeći unutarnjoj koheziji, sadržaji su povezani u manje i veće cjeline, teme i jedinice. • Među njima ne postoji strogo određena granica, iako su složene cjeline sastavljene od manjih dijelova uz cjeloviti doživljaj svakog zaokruženog sadržaja • Ovaj način programiranja nazvan je spiralno koncentričan jer se sadržaji postupno proširuju uz minimalno ponavljanje. Sadržaj svakog razreda sadrži elemente sljedećeg razreda

15. Spiralno-koncentrični raspored ima horizontalnu i vertikalnu strukturu • On mora odražavati određene kriterije: • Filogenetski raspored • Fenološki • Kronološko-progresivni • Regresivni • Kalendarski • Egzemplarni

16. Izrada kurikuluma u nastavi prirode i društva temelji se na kritici tradicionalnog programiranja jer: • Dosadašnji programi nisu temeljeni na proučavanju životnih situacija, a nastali su po narudžbi Ministarstva • Istraživanja kurilukuma teži odgojno- obrazovni proces programiranja demokratizirati, podvrgnuti ga racionalnim kriterijima te ga učiniti “vidljivim”

17. Prema teoriji kurukuluma na program nastave prirode i društva presudno utječe: • Osnovni cilj obrazovanja koji pokušava odrediti okružje zbivanja kurikula • Za nastavu prirode i društva to znači zagovaranje demokratizacije škole jer demokratizacija uvjetuje nov položaj škole • Izrada kurikuluma uzajamno je u svezi sa stilovima rada i raspodijeljenošću uloga učitelja i učenika • Naglašava se kvaliteta kurikulum programa jer osigurava samostalan rad učenika, a to opet uvjetuje pripremu materijala za učenike • Logika programiranja stoji i u različitim stupnjevima bliskosti s direktivnom i nedirektivnom nastavom • Praćenje i vrednovanje nastavnog procesa je sastavnica planiranja i programiranja • Vrednovanje se sastoji od sustavnog procjenjivanja učinaka u postizanju određenih ciljeva u odnosu na mjerila – standarde odgoja i obrazovanja • Vrednovanje je moguće ako su poznati određeni ciljevi i zato je svako vrednovanje učenika ujedno i vrednovanje opravdanosti programa