M ALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

1. MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA Mentor:Ksenija Grubišić,asistentica Željezić J., Maretić M.,Miše J.

2. POJAM DELIKVENCIJE • Pojam delikvencije (tal. delinque - pogriješiti, činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva), kao što su: krađa, pljačka,prijestupništvo... • Pojam kriminalitet (lat. krimen - kaznena aktivnost, zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima, a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. • To je protudruštveni oblik ponašanja, opasna i složena socijalno-patološka pojava, vrlo delikatan ne samo kriminološki, pravni, ekonomski i sociološki, nego, jednako tako, ozbiljan obiteljski, pedagoški, medicinski i težak općedruštveni problem.j • Ukazuje na činjenicu da je društvo sa svojim institucijama propustilo reagirati na signale koje je dijete ili mlada osoba slala (obitelji, školi, vršnjacima….) • Jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba.

3. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene: protiv imovine i vlasništva protiv tijela, ličnosti i osobne slobode protiv društvenih običaja. To su kaznena djela, delikti i zločini(osim ubojstva), koji podliježu kaznenoj odgovornosti. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija, a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. E. Hewitt i L. R. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: - agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost, stvaranje nereda, izazivanje), - socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini, izostajanje iz škole, skitnja), - inhibirano ponašanje (stidljivost, apatija, iritabilnost) (prema, Grudenu, 1996.). Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno), u parovima ili u manjim skupinama.

4. UZROCI DELINKVENCIJE • Pojavi i razvitku maloljetničke delikvencije posebice idu u prilog i pridonose kritična razdoblja, situacije i okolnosti kao što su: ratne i ekonomske krize. • Svako delikventno ponašanje u svojoj biti izaziva težnju za kompenzacijom osjećaja manje vrijednosti.Mladi delikventi su često u sukobu s okolinom, zakonom i policijom,što kod njih izaziva dodatan osjećaj straha i nesigurnosti. Maloljetnici su ponekad žrtve vlastitie kriminalne rodbine i poznanika. • Fenomen supkulture, određenog miljea u kojem se druže i odrastaju mladi, A. Cohen smatra glavnim uzrokom maloljetničke delikvencije.Choen delikventnu supkulturu vidi kao negativističku, neutilitarnu i agresivno zavidnu.u normalnom životu pojedinac se identificira s različitim supkulturama, no postaje delikventan kad socijalizacijom usvoji neprihvatljive vrijednosti.

5. MAKRO FAKTORI • Ekonomski faktori/krize • Rat i njegove posljedice • Politički faktori • odnos elite na vlasti prema zločinu, • politika vezana za oružje, • tolerantnost prema drugačijima unutar svoje zemlje i sl. • Opći (nasilni) kulturni modeli • Medijske slike, poruke i sadržaji • Društvena pokretljivost – migracije, urbanizacija • Društvena reakcija (moralna panika, rat protiv kriminala, povećavanje represije i kršenje ljudskih prava, uvećavanje ukupnog kriminala)

6. MIKRO FAKTORI • Obiteljske prilike i odnosi (roditeljako zanemarivanje) • Stabilna i mirna obitelj oslonac je pojedinca, a nestabilna i razorena upućuje ga na traženje podrške u supkulturnim grupama. • Nasilje nad djecom • Škola (neuspjeh, nasilje, učenje modela ponašanja i sl.) • Materijalni problemi (siromaštvo, raskorak između potreba i mogućnosti) • Odgojno nepovoljne situacije (prepuštenost ulici, delikventno društvo) • Neorganizirano slobodno vrijeme

7. OSOBINE DELINKVENATA • Glavne su osobine ličnosti maloljetnog delikventa: -emocionalna i socijalna nedozrelost, -egocentričnost, -nasilnost -nesposobnost stvaranja prisnog dodira s okruženjem i osobama s kojima živi. • Među delikventima ima mladih osoba koje boluju od psihoza ili očituju snažne pihopatske smetnje i poremećaje. • Snažno se odupiru kontroli i svakom pokušaju mijenjanja njihova ponašanja. • Delikventi su destruktivni, impluzivni, osvetoljubivi, tvrdoglavi, neprijateljski raspoloženi, nasilni, surovi i okrutni kad im se netko suprostavi.

8. A.M. Johnson opisuje dvije kategorije delikvenata: -pojedinačni(manje opasni od skupnih,učinkovitije se otkrivaju,resocijalziraju i rehabilitiraju) -društveni(dobro organizirane skupine,imaju izgrađen čvrst sustav pravila ponašanja)

9. NASILJE NAD DJECOM I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA • Rezultati istraživanja: visoka pozitivna korelacija između nasilja nad djecom i maloljetničke delinkvencije • 80% maloljetnih delinkvenata bili su žrtve nasilja (Steele, 1976, SAD) • Institucije za maloljetne delinkvente su pune zlostavljane djece (Haskell i Yablonski, 1974)

10. NASILJE U PORODICI I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA • Veza fizičkog nasilja nad muškom djecom i njihovog kasnijeg nasilničkog ponašanja u porodici i izvan nje. • Veza nasilja nad djevojčicama i njihovog asocijalnog (bježanje od kuće) i kriminalnog ponašanja (Maloljetništvo i kasnije, M.Ch.Lind, 1997) • međugeneracijska transmisija nasilja-veza prisustva nasilju oca nad majkom i kasnijeg nasilničkog ponašanja muškaraca u porodici i izvan nje.

11. SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJECE I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA • Veza između seksualne zloupotrebe djece i vršenja seksualnih delikata od strane maloljetnika-dječaka • Dječaci koji se bave prostitucijom često su bili žrtve seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu • Veza između seksualne zloupotrebe djece i prostitucije • Većina maloljetnih prostitutki je pobegla od kuće zbog seksualnog i fizičkog nasilja • Većina maloljetnih prostitutki je bila žrtva seksualnog nasilja

12. NEPRIHVATLJIVA PONAŠANJA ZA MALOLJETNIKE • konzumiranje sredstava ovisnosti među mladima (opojne droge, alkoholna pića, duhanski proizvodi) • posjećivanje ugostiteljskih lokala, kladionica i sl. • neprihvatljivo ponašanje u zonama odgojno – obrazovnih ustanova • udaljenja maloljetnih osoba iz obiteljskog doma i bjegovi iz odgojnih ustanova • skitnja i prosjačenje • nedozvoljeni noćni izlasci maloljetnih osoba do 16 godina starosti

13. nedozvoljena i štetna druženja maloljetnih osoba do 18 godina starosti s osobama sklonim kriminalitetu, skitnji, raznim oblicima iskorištavanja maloljetnih osoba izostajanje s nastave huligansko - vandalsko ponašanje (uništavanje imovine, pisanje grafita, sudjelovanje u navijačkim neredima i sl.) vršnjačko nasilje (bullying)

14. ZAKONSKA PODLOGA • Policijska postupanja prema mladeži imaju uporište u odredbama Zakona o sudovima za mladež, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o prekršajima uz primjenu policijskih ovlasti prema Zakonu o policiji i drugim zakonskim i podzakonskim propisima • Odgovornost mladeži za kažnjiva ponašanja u Republici Hrvatskoj: • Dijete je osoba do navršenih 14 godina života – nije kažnjivo odgovorno i prema njemu se ne može pokrenuti postupak, već se postupa u okviru nadležnosti službe socijalne skrbi • Maloljetnik je osoba u dobi od 14 do 18 godina života – kazneno i prekršajno je odgovoran • Mlađi punoljetnici su osobe u dobi od 18 do 21 godine života – kazneno i prekršajno su odgovorni

15. PREVENCIJA • Rana detekcija, dijagnosticiranje poremećaja, sustavno provođenje mjera pojačane skrbi i nadzora nad djecom daje zadovoljavajuće rezultate • Budući da su delikventi pretežito učenici osnovnih i srednjih škola, njihovo se društveno neprihvatljivo , prijestupničko ponašanje može suzbijati isključivo odgojnim popravnim mjerama koje su u nadležnosti tijela starateljstva ili ustanova izobrazbe, preodgoja,resocijalizacije i rehabilitacije. • Roditelji, predškolske ustanove, škole i društvo u cijelosti morale bi stalno skrbiti i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva, a ne samo kad uoče smetnje i djetetov poremečeni psihosocijalni razvitak.

16. U prevencijske aktivnosti i organiziranu borbu protiv svih vrsta i oblika društveno neprihvatljivog i delikventnog ponašanja mladih potreno je uključiti sve snage u razrednom odjelu, odgojnoj skupini, učeničkim domovima i sekcijama u kojima mladi provode slobodno vrijeme, jer je zdravo okružje značajna potpora borbi protiv negativnih impulsa iz okoline.

17. SAVJETI RODITELJIMA  • Obratite veću pozornost na svoje dijete ako: • iz vašeg doma pod nejasnim okolnostima nestaju vrijednosti (novac, nakit, tehnička roba i sl.) • naglo popusti u učenju • vaše dijete pod nejasnim okolnostima gubi svoje osobne predmete (mobitele, odjeću i sl.) • vaše dijete kući donosi predmete koje mu vi niste kupili • na tijelu svog djeteta uočite tjelesne ozljede ili promjene u tjelesnoj konstituciji • vaše dijete pokazuje interes za morbidne sadržaje (literatura, filmovi…) • primijetite da vaše dijete dovodi u obiteljski dom vama nepoznate osobe • konzumira duhanske proizvode i sredstava ovisnosti

18. Neke situacije koje mogu biti rizične zbog izostanka roditeljskog nadzora: izleti i maturalna putovanja samostalni odlasci na ljetovanja/zimovanja izlasci s društvom samostalni odlasci na sportska natjecanja, koncerte i druge oblike zabave

19. Popis literature • Stanić,I.: Maloljetnička delikvencija-opće društveni problem,Napredak,br.143,2002. • Kregar J.,Ravlić S.,Polšek D:Uvod u sociologiju,Zagreb,2006. • www.mup.hr