PROJEKT JADRAN 1.6. Utjecaj uzgoja riba na okoliš i okoliša na organizme u uzgoju 1.6.2. Bolesti

1. PROJEKT JADRAN 1.6. Utjecaj uzgoja riba na okoliš i okoliša na organizme u uzgoju 1.6.2. Bolesti Tema: Bolesti riba (Zdravstveno stanje riba) Koordinator dr.sc. Emin Teskeredžić etesker@irb.hr Suradnici: dr.sc. Zlatica Teskeredžić, dr.sc. Marija Tomec, dr.sc. Božidar Kurtović, dr.sc. Damir Kapetanović, mr.sc. Irena Vardić, mr.sc. Damir Valić, Zvjezdana Šoštarić-Vulić, Branko Španović, Zdenko Roman Laboratorij za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama Zavod za istraživanje mora i okoliša Institut “Ruđer Bošković”, Zagreb

2. Ciljevi • Kratkoročni cilj: • Ustanoviti bakterijske, parazitarne, virusne i druge bolesti koje se pojavljuju u uzgoju i prirodnoj populaciji • Kakve promjene one izazivaju uzgajanim organizmima, te koju opasnost predstavljaju po ekološku ravnotežu i zdravlje ljudi. • Dugoročni cilj: • Temeljem uvida u zdravstveno stanje, upotpunjenog s biokemijskim parametrima krvi i kemijskom analizom mesa, moguće je preventivno djelovati na zdravlje uzgajanih organizama i na zaštitu vodenog ekosustava, kao i zaštitu zdravlja ljudi • Osposobiti laboratorij za identifikaciju svih značajnih bolesti riba modernim molekularno-biološkim metodama • Pronalazak adekvatnog oblika prevencije i liječenja (npr. cDNA vakcinacija i sl.).

3. Lokaliteti uzorkovanja ribe i vode Istraživanja su provedena na 6uzgajalištalubina, tovilištu tuna i u Tarskojuvali. Pregledavani su lubini, komarče, tune, cipli i divlja riba. Cipli se nalaze na uzgajalištu, izvankavezaa i vezasu izmeđudivljihiuzgajanih populacija. Zbog usporedberiba u uzgoju (lubina) i onih pod utjecajem uzgoja (cipli) započeta je kontrola zdravstvenog stanja divlje populacije u Tarskoj uvali (vlastito financiranje). Tune su uzorkovane na tovilištu kod otoka Zverinac. Lubin (Dicentrarchus labrax) Cipal zlatar (Liza aurata) Tuna (Thunnus thynnus)

4. Metodologija Kod svakog zdravstvenog pregleda: uzimani anamnestičkipodaci opći pregled cijelog uzgajališta i pojedinih uzrasnih kategorija detaljni preglednasumičnouzorkovanihribau vidu kliničke i patoanatomske pretrage iz živih riba je uzorkovanakrvza laboratorijsku analizu izmjereni su osnovni biometrijskipodaci uzeti uzorci nativnih preparata kože, škrga i peraja za parazitološkupretragu razudbom pregledani unutrašnji organi i uzeti uzorci za virološku,bakteriološku i histološkupretragu uzeti uzorci mesa za utvrđivanje kvalitete i kemijskogsastava izmjerenitemperatura, količinakisika i salinitetmorske vode uzeti uzorci planktona za laboratorijsku analizu određeni mikrobiološkipokazateljikvalitetemorskevode (2007.-2009.)

5. Rezultati • Zdravstveni pregled ribe • Tijekom istraživanja (1999.-2009.) pregledano je na uzgajalištima ukupno 814 lubina (44-554 g; 11,7-39,5 cm) i 168 cipala (83-1450 g; 20,5-49,0 cm) koji su ulovljeni na uzgajalištima izvan kaveza. • Iz prirodne populacije ukupno je uzorkovano 67 lubina (220-914 g; 27,0-44,0 cm;) i 63 cipla (152-1051 g; 24,5-45,0 cm) prilikom izlova ribe u Tarskoj uvali. • Izvršen je i pregled 11 tuna(6,5–20,5 kg; 75-103 cm) na uzgajalištu kod otoka Zverinac. • Patomorfološka pretraga • Pretragom nisu utvrđene makroskopske promjene koje bi ukazivale na postojanje bolestispecifičnih za pregledavane vrste riba. • Pretragom su nađeni bakterijski i nametnički uzročnici bolesti u riba i ljudi (zoonoza). • Pretragom su kod 274 lubina (33,66%) utvrđene povećane količine masnog tkiva u trbušnoj šupljini.

6. Rezultati Diplectanum sp. Ceratothoa oestroides Parazitološka pretraga Od ukupno pregledanih lubina, kod njih 285 (38,83%) je utvrđena invadiranost škrga s parazitom Diplectanum sp. Kod 10 lubina (1,36%) iz prirodne populacije je utvrđena slaba invadiranost s Diplectanum sp. Na tunama nije utvrđena invadiranost ektoparazitima. U ždrijelu 12 lubina (1,63%) iz uzgoja je utvrđen parazit Ceratothoaoestroides. U divljoj populaciji oko uzgajališta utvrđen je Anisakis sp., dok među uzgojenom ribom nije pronađen. Anisakis sp.

7. Rezultati • Bakteriološka pretraga • Kod lubina s uzgajališta dominantno su zastupljene Gram –negativne bakterije. • Većina Gram-negativnih bakterija izoliranih iz lubina su bile: • Moraxella spp., Pasteurella spp., Nefermentor spp. i Ochrobacter antrophi. • Većina Gram-pozitivnih bakterija bile su: • Staphylococcus spp., Micrococcus spp. i Corynebacterium propinqum. • Kod riba izprirodnepopulacije izolirane su Gram-negativne bakterije iz rodova: Pasteurella spp., Pseudomonas spp. i Stenotrophomonas spp. • Gram-pozitivne bakterije iz rodova: • Lactobacillus spp. i Staphylococcus spp. • Bakterijska populacija pregledanih uzoraka organa tunasličnog je sastava kao i u lubina, uz dominaciju Gram-negativnih bakterija.

8. Rezultati • Rezultat virološke pretrage na sve analizirane viruse postupkom RT-PCR je bio negativan. Umnoženi su odsječci gena Ikaros iz različitih organa lubina i tune (907 pb), te je u toku određivanje njihovog slijeda DNA. • Histološka pretraga • Lubin • Većina lubina iz uzgoja u jetri je imala povećanu količinu masti, za razliku od prirodne populacije riba. • Prosječan broj melano-makrofagnih centara (MMC) bio je značajno povećanu slezeni i bubregu riba iz uzgajane populacije. • Promjene na bubrežnim glomerulimabile su izraženije kod riba iz uzgoja. • Na bubrežnim kanalićima riba iz uzgajane populacije bile suznačajnoizraženije nekrotične i degenerativne promjene. • Cipal • Melano-makrofagni centri su bili brojniji u svim organima riba s uzgajališta. • Masna infiltracija/degeneracija jetrenih stanica nije utvrđenakod cipala iz prirodne populacije, dok je 1/3 riba s uzgajališta imala povećanu količinu masti. • Vakuolarna/hijalina degeneracija je bila značajno učestalija kod cipala s uzgajališta, kao i broj atrofiranih bubrežnih tubula.

9. Rezultati Jetra lubina iz prirodne populacije. Masna infiltracija jetre lubina iz uzgoja. MMC – i u slezeni lubina. Bubreg lubina iz uzgajanepopulacije. Atrofija glomerula.

10. Rezultati Hematološkom pretragom određivani su hematokrit, serum proteini, indeks loma i specifična težina seruma. Dobiveni rezultati su prikazani u tablici .

11. Rezultati Kemijskim suanalizama u mesuribaodređivanivlaga, pepeo, proteini i masti. Rezultati kemijskih analiza su prikazani u tablici . Kod tuna su provedene i dodatne kemijskeanalize uzoraka jetre, srca, bubrega, gonada i škrga., a rezultati su prikazani u tablici .

12. Rezultati • Analiza mrežnog fitoplanktona • Na uzgajalištima lubina, u proljeće je uočena brojnija zastupljenost vrstaupovršinskomsloju vodenog stupca, a ujesenna dubini od 4m. • Većabrojnostvrstauproljeće je uočena na lokalitetu Lamjana (33vrste) – najmanje Limski kanal (17 vrsta), a u jesen u Limskom kanalu (48 vrsta) – najmanje Lamjana (32). • U uzorcima sa uzgajališta tuna u proljeće, utvrđeno je 16 vrsta mikrofita. Brojnost je bila većaupovršinskomsloju. • U jesenvećabrojnost je utvrđena na dubini od 4m (31vrsta) u odnosu na 10 vrsta u površinskom sloju. • Mikrobiološki pokazatelji kvalitete morske vode • Brojheterotrofnihbakterija bio je većiujesen u odnosu na proljetni period uzorkovanja. • Najvećibrojheterotrofnihbakterija bio je u sjevernom Jadranu – Limski kanal. • Između lokaliteta s uzgojem lubinanema statistički značajne razlike u broju Escherichiaecoli, Vibrio spp., ukupnih koliforma i enterokoka. • Veće vrijednostifekalnihindikatoranatovilištutuna, u odnosu na literaturno dostupne podatke, u svezi su snekontroliranomhranidbomtuna sa svježom i odmrznutom ribom koja privlačikolonijegaleba, a koji utječu na mikrobiološku kvalitetu vode.

13. Zaključci • Bakterijskom populacijom u lubina i tunadominirajuGram-negativnebakterije (najbrojnija Moraxella). • Identificirane bakterije su većinom ubikvitarne i uvjetnopatogene, a istodobno predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi (zoonoze). • Bakterije kvarenja su utvrđene u lubina i tuna (Pseudomonas, Moraxella i Vibrio). • U pregledanim ribama nisu pronađeni virus virusne hemoragične septikemije, zarazne nekroze gušterače, zarazne hematopoetske nekroze, te virusne encefalopatije i retinopatije. • Histološke promjene su bile izraženijeuorganimaribasuzgajališta u odnosu na prirodnu populaciju. • Kvantitativne analize i kvalitativni sastav mrežnog fitoplanktona, upućujunastabilneuvjete istraživanih lokaliteta. • Kvaliteta i kemijski sastav mesa se znatno razlikuju između prirodnih i uzgajanihlubina. Organoleptičkom i kemijskom analizom je utvrđeno da su uzgajanilubini i prekotriputamasniji u odnosu na prirodnu populaciju. • Dobiveni histološki, hematološki i nutricionistički parametri ukazuju da kakvoća uzgajane ribe daleko zaostaje za kakvoćom lubina iz prirodne populacije. • Dobiveni histološki, hematološki i nutricionistički parametri cipala ukazuju da intenzivni uzgoj lubina utječe na kakvoću i zdravstveno stanje cipala koji žive oko kaveza s lubinima.

14. Za potpuniji uvid u zdravstveno stanje riba u uzgoju treba povećati praćenje prirodnih populacija. Povećati broj uzoraka tuna i detaljno obraditi uzgajališta tuna kod izlova. Pratiti mikrobiološke pokazatelje morske vode istodobno sa zdravstvenim pregledom riba. Sustavno pratiti specifične bakterijske patogene u uzgoju i divljoj populaciji, što će omogućiti procjenu pojave bolesti ali i preventivno djelovanje. Analizirati organizme koji obitavaju na uzgajalištima i koristiti ih kao dodatne pokazatelje uvjeta na uzgajalištima. Proširiti virološke pretrage na druge viruse koje nismo obuhvatili našim dosadašnjim radom. Odrediti gensku ekspresiju faktora koji sudjeluju u imunološkom odgovoru riba (npr. Ikaros) Planovi za nastavak radova na temi Vibrioza u riba Vibrioza u ljudi

15. Radovi proizašli iz istraživanja • Kurtović, B.2002. Usporedba histološke slike jetre, slezene i bubrega lubina (Dicentrarchus labrax) u uzgajanoj i prirodnoj populaciji. Magistarski rad. PMF, Zagreb, 83 str. Voditelj: Teskeredžić, Z. • Čož-Rakovac, R.; Strunjak-Perović, I.; Topić Popović, N.; Hacmanjek, M.; Šimpraga, B.; Teskeredžić, E. 2002. Health status of wild and cultured sea bass in the northern Adriatic Sea. VeterinaryMedicine – Czech, 47, 8; 222-226. • Strunjak-Perović, I. 2002. Virusne bolesti lubina (Dicentrarchuslabrax L.) i cipala (Mugil spp.) u Jadranu. Doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb, 98 str. Voditelji: Teskeredžić, Z., Sulimanović, Đ. • Kurtović, B. 2003 Histology of reared and wild European sea bas (Dicentrarchuslabrax). BeyondMonoculture. Chopin, T. i Reinersten, H. (ur.). Oestende, Belgium: European Aquaculture Society, 234-235. • Kurtović, B. 2004. Histological examination of Mullets (Mugil spp.) as a possible tool in assessing environmental impact of aquaculture. Abstract book. Aquaculture Europe 2004: "Biotechnologies for quality". Barcelona 20. -23. 10. 2004. • Kurtović, B. 2005. Histološka pretraga cipala (Mugil sp.) u procjeni utjecaja okoline. Veterinarskaznanostistruka. Cvrtila, Ž. (ur.). Zagreb : Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 71.

16. Radovi proizašli iz istraživanja • Kapetanović, D., Kurtović, B., Teskeredžić, Z., Teskeredžić, E. 2005. Incidence of E. coli in aquaculture areas of the Adriatic Sea. Medycyna weterynaryjna, 61, 1366-1367. • Tomec, M. 2006. Sastav fitoplanktona na uzgajalištima riba uz istočnu obalu Jadranskog mora. Ribarstvo, 64, 133-147. • Kapetanović, D., Kurtović, B., Vardić I., Teskeredžić, E., Teskeredžić, Z. 2006. Gill disease in a gilthead sea bream (Sparusaurata L.). Medycyna Weterynaryjna, 62, 1239-1241. • Kapetanović, D., Kurtović, B., Vardić I., Valić, D., Teskeredžić, Z., Teskeredžić, E. 2006. Preliminary studies on bacterial diversity of cultured bluefin tuna Thunnus thynnus from the Adriatic sea. AquacultureResearch, 37, 1265-1266. • Kurtović, B., Teskeredžić, E., Teskeredžić, Z. 2008. Histological comparison of spleen and kidney tissue from farmed and wild European sea bass. ActaAdriatica, 49, (2), 147-154. • Kapetanović, D. 2009. Bakterije riba i bakteriološka svojstva vode u jadranskim uzgajalištima. Doktorska disertacija, PMF, Zagreb, 136 str. Voditelj: Teskeredžić, E.