VI Okrugli stol: Banka magazin i Ekonomski institut, Zagreb, 13.11.2012 .

1. VI Okrugli stol: Banka magazin i Ekonomski institut, Zagreb, 13.11.2012. BOLNICE pred izazovima restrukturiranja prof.dr.sc. Maja Vehovec, voditeljica projekta Suradnice: dr. S. Slijepčević, dr. I. Rašić Bakarić i I. Tomić

2. Definiranje okvira istraživanja • BOLNICE – kao subjekti ponude medicinskih usluga i ishoda liječenja. • BOLNICE – kao poslovni subjekti opisani u 5 ekonomskih slika. Obuhvat: Javne bolnice Izvori: HZZO,HZJZ, Eurostat, WHO Intervjui iz strukturiranih upitnika

3. Slika 1: Međunarodnausporedba bolnica

7. Tehnološki kapacitet

8. Sažetak međunarodne usporedbe • Ukupni izdaci bolnica RH izraženi u postotku BDP-a ukazuju na značajan novac kojim se financiraju bolnice; • Ukupan broj zaposlenih u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika više zaostaje u usporedbi sa zaostajanjem brojem liječnika i brojem sestara; • Postoji snažno tehnološko zaostajanje u odnosu na broj aparata za magnetsku rezonancu u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika u usporedbi s drugim zemljama iste razine ukupnih izdataka u BDP-u kao i s ostalim tehnološkim kapacitetima koji su bolji samo u usporedbi s Rumunjskom; • Obrtaj pacijenta po postelji pokazuje umjerenu produktivnost uz preveliku duljinu hospitalizacije što je ovisno o vrstama bolesti, komplikacijama, dnevnim i ambulantnim kapacitetima.

9. Slika 2:Regionalnadistribucija bolnica u RH Sveučilišne bolnice

11. Gustoća – broj bolnica na 10.000 stanovnika

12. Pokrivenost – broj postelja na 10.000 stanovnika

13. Dostupnost – doktori medicine na 10.000 stanovnika

14. Sažetak regionalne slike • Regionalna distribucija bolnica u RH vizualno pokazuje neravnomjernu gustoću bolnica po grupama bolnica po županijama. • Gustoća, pokrivenost i dostupnost bolnica osim u odnosu na broj stanovnika ovisi o km udaljenosti i prosječnom vremenu pristupa. • Decentralizacija sredstava iz središnjeg proračuna po županijamai županijsko vlasništvo bolnica nisu u funkcionalnoj vezi. - Vlasništvo traži izrazito veću financijsku samostalnost županija što u većini slučajeva nije realno moguće, a niti ekonomski opravdano. - Ako vlasnici županijskih bolnica ne mogu sanirati dugove bolnica tko postaje novi vlasnik? Županijske bolnice

15. Slika 3:Tehnička efikasnost bolnica

16. Metodologija • Tehnička ili naturalna efikasnost se mjeri odnosom rezultata (učinaka, outputa) i ulaganja (uloženih resursa, inputa). • Efikasnost korištenja resursa bolnica mjerena je metodom omeđivanja podataka koja je neparametarska metoda koja se zasniva na linearnom programiranju: • procijenjena granica efikasnosti omogućuje da se izmjeri (ne)efikasnost jedne bolnice u odnosu na najbolju praksu, odnosno identificiraju bolnice koje se nalaze na granici efikasnosti i one ispod nje. • procjenjuje se relativna efikasnost čija se vrijednost nalazi između 0 i 100 posto, a odstupanja od 100 posto se pripisuju višku inputa ili nedovoljnom postizanju rezultata.

17. Efikasnost korištenja resursa – sve bolnice

18. Efikasnost korištenja resursa – usporedba grupa bolnica

19. Sažetak tehničke efikasnosti bolnica • Pokazuje da 86,3% analiziranih bolnica u 2010. godini nije bilo efikasno u korištenju resursa, a čak 9,8% koristi za 40-50% više inputa od efikasnih bolnica i 3,9% koristi za 30-40% više inputa od efikasnih bolnica; • Prosječna efikasnost u bolnicama iznosi 80,9% što znači da bi neefikasne bolnice trebale prosječno smanjiti inpute ili povećati outpute za 19,1%. Racionalizaciju korištenja resursa potrebno napraviti vodeći računa o uzrocima neefikasnosti u svakoj pojedinoj bolnici i specifičnim karakteristikama svake bolnice; • 68,4% bolnica u grupi KBC, KB i OB i 47,4% SB su postigle manju tehničku efikasnost od prosječne; • 7 bolnica je poslovalo tehnički efikasno.

20. Slika 4: Agregatni financijski pokazatelji bolnica

21. Budžeti bolnica (mlrd. HRK), 2011

23. Bolnice u RH - Udjeli rashoda 2011. godini

24. Udjeli prihoda bolnica LIMITI

25. Limiti koje HZZO odobrava za proračune bolnica se temelje na povijesnom obrascu i uvijek su manji od stvarnih faktura. Limiti nemaju transparentne parametre. Netransparentnost uzrokuje neznanje koje izaziva nepovjerenje, a nepovjerenje vodi u nestabilne i neprofesionalne odnose ugovornih strana.

26. DUG, INSOLVENTNOST STEČAJ??

27. Sažetak financijskih pokazatelja • Ukupni dugovi bolnica u 2011. iznosili su 382 milijuna kuna; • Najveći dio dugova ostvaren u općim bolnicama, zatim u grupi KBC, KB i klinike dok su jedino SB poslovnu godinu završile pozitivno; • Postojeći model financiranja bolnica i postojeća zakonska široka prava zdravstvene zaštite SVE-ZA-SVIH ili PRAVO-ZA-SVIH nije održivo te se treba postojeći model financiranja redefinirati u skladu s izlaznim rezultatima bolnica; • Od sedam tehnički efikasnih bolnica ni jedna nije bila financijski pozitivna (2010). • Model povijesnog limita ima ugrađenu grešku, a to je nepovjerenje između dviju strana ugovornog odnosa zbog čega jedna i druga strana unaprijed uračunava određenu netočnost iskaza. Bolnice po ovom modelu rade s rizikom gubitaka, jer su prava pacijenata široka, a broj pacijenata i njihove bolesti različite. • Cijena usluge se formira regulatorno, potražnja se formira tržišno. Kontrola izvršenih usluga nije sustavno uvedena.

28. Slika 5: Perspektiva ravnateljaa) Outsourcingnezdravstvenih usluga

29. Perspektiva ravnatelja b) Praćenje kvalitete i akreditacija Korisno Važno Dobrodošlo Uz preduvjet Praćenje sustava plaćanja DA Povezanosti ishoda i s financiranjem Uspostave smjernica, standarda, protokola, procedura Informatizacija Strateški plan bolnice

30. Zaključak - SADAŠNJOST U poslovnom i financijskom smislu bolnice pružaju sliku ZAPUŠTENOSTI,  jer su financije u neravnoteži, a dugovi se ugrađeno generiraju. Ekonomska održivost bolnica je upitna, a fiskalna odgovornost stvarno neprovediva bez obzira na zakonska izuzeća; • jer su okviri poslovanja zadani izvana te je unutrašnja mogućnost upravljanja vrlo ograničena. Zbog toga su bolnice u poslovnom smislu hibridni modeli koji posluje unutar top-down zadanih ograda i često netransparentne regulacije; • jer sustav smjernica, standarda i kliničkih protokola nije uspostavljen i doveden u vezu s kvalitetom zdravstvenih usluga.

31. Zaključak - BUDUĆNOST • Bolnice trebaju hitno, ali promišljeno restrukturiranje. Svako daljnje odlaganje vodi u financijsko urušavanje sustava. • Odnos između bolnica, HZZO i MZ zahtjeva reviziju. Restrukturiranje bolnica ovisi o uspješnosti restrukturiranja HZZO koji treba dominantno preuzeti ulogu osiguravajućeg društva. • Unapređenje efikasnosti rada bolnica ne ovisi samo o količini novaca, već o uspostavi efikasne organizacije, racionalne upotrebe resursa i dovođenja DTS-ova u direktnu vezu s financiranjem i ishodima liječenja. • Usporedivost bolnica je korisno i poželjno mjeriti pomoću ključnih pokazatelja poslovanja (KPI), jer se time podiže njihova konkurentnost i razvijaju sve bolje poslovne kompetencije.

32. HVALA NA PAŽNJI!